Verovatniji je scenario po kojem DS želi da spasi Borisa Tadića, nego onaj po kojem bi da ga se reši kako bi se otvorio prostor za drugačiju vrstu vođstva u stranci. I tu se pre svega misli na dva Dragana, Đilasa i Šutanovca, mnogo manje na Pajtića
Boris Tadić je u izbornoj noći, ljut, umoran, tužan, opraštajući se s novinarima rekao dve stvari. Prva je da on u kohabitaciji „bogu hvala“ neće učestvovati, a druga je da „sigurno“ neće biti premijer.
foto: a. anđićTADIĆ IMA KLJUČNU ULOGU: Slobodan Antonić,…
Kako su mediji u ponedeljak 21. maja „nezvanično saznali“, Tadić je na sednici Predsedništva stranke trebalo da ponudi svoju ostavku na mesto predsednika. To je, u stvari, prva nezvanična informacija koja se mogla čuti „u krugovima bliskim DS-u“ tog dana pred četvorosatnu sednicu na kojoj se „raspravljalo o rezultatima izbora“. Sledeća je bila da jedan krug DS-ovaca misli „da bi stranka trebalo da se povuče u opoziciju“.
U međuvremenu je pukla treća vest kako je DS „raspustio beogradski i još 11 od ukupno 17 opštinskih odbora u Beogradu, među kojima su i oni u Rakovici, u Zemunu i na Čukarici“. Sve je ličilo na čistku i revanšizam ozlojeđenog partijskog vrha prema opštinskim odborima koji nisu uradili posao na predsedničkim izborima u Beogradu. DS, međutim, demantuje i kaže da to naprednjaci izmišljaju. Stvar se, recimo, razjasnila, kada je DS u zvaničnom saopštenju medijima priložio na uvid odluku Izvršnog odbora stranke od 16. maja 2012, kojom se raspisuju redovni neposredni izbori u 11 opštinskih odbora DS-a u Beogradu, kojima je isticao dvogodišnji mandat započet 5. juna 2010. godine.
foto: a. anđić…Jovo Bakić…
Onda je odnekud plasirana i četvrta „nezvanična informacija“ koju su mediji „lančano“ objavili da predsedništvo stranke traži od Borisa Tadića da bude premijer. Ako on odbije, da premijer bude Đilas. Jelena Trivan je demantovala sve spekulacije o razgovorima na sednici Predsedništva. Ipak je, i pored Trivankinog demantija, javnost počela da se bavi mišlju „Tadić premijer“ kao i onda, pre nekoliko meseci, kada je Dušan Elezović, šef vojvođanskih demokrata, pustio buvu da bi uz parlamentarne, pokrajinske i lokalne izbore mogli da se održe i predsednički. Demokrate i sada, kao i tada, pokušavaju da testiraju novo rešenje u javnosti, sumnjičavi su kritičari DS-a. Otud to neobično ćutanje 48 sati posle proglašenja rezultata predsedničkih izbora. Ali su zato mediji stigli da slikaju ko je sve ušao u Krunsku 69 i ko je izašao. Zabeleženo je da su sastanku prisustvovali predsednik stranke Boris Tadić, zamenik predsednika DS-a Dragan Đilas, predsednik Političkog saveta Dragoljub Mićunović, potpredsednici Dragan Šutanovac, Bojan Pajtić, Dušan Petrović i Jelena Trivan, Nebojša Krstić i Srđan Šaper. Niko nije dao izjavu medijima, Mićunović je kasnije na pozive novinara odgovarao da se strpe i da će sve biti uskoro rečeno. Tadić je samo mahnuo novinarima i ušao u auto. I tako, ponovo jedno strogo unutarstranačko pitanje, pretvorilo se u državno.
foto: d. kujundžić…i Zoran Stojiljković
Na dan zaključenja ovog broja „Vremena“ još nije poznato kakav će biti rasplet u DS-u. Verovatniji je, međutim, scenario po kojem DS želi da spasi Borisa Tadića. Nego onaj po kojem bi da ga se reši kako bi se otvorio prostor za drugačiju vrstu vođstva u stranci. I tu se pre svega misli na dva Dragana, Đilasa i Šutanovca, mnogo manje na Pajtića. Ovaj drugi scenario je, zasad, teško izvodljiv.
„Vreme“ je, u iščekivanju, novih „nezvaničnih vesti“ i, možda, neke zvanične, pokušalo da pronađe odgovor na pitanje o mogućem raspletu unutar Demokratske stranke.
Sociolog dr Jovo Bakić veruje da su demokrate pred situacijom „dva plus dva jednako četiri“, dakle da uvide gde su dobili a gde izgubili, jer politika je rezultat: „Oni su s najvećom razlikom dobili u Beogradu, 6. maja, na izborima za gradonačelnika, tj. gradsku skupštinu. Dragan Đilas je napravio razliku od gotovo 14 odsto u odnosu na rezultat DS-a na parlamentarnim izborima. To je rezultat koji pokazuje da je Dragan Đilas čovek koji bi trebalo da vodi DS u narednom periodu. Drugi čovek koji to može da uradi je Bojan Pajtić, koji je takođe imao solidan rezultat u Vojvodini. To bi opet značilo da jedan od njih dvojice treba da preuzme premijersku poziciju. To je jedina nada za DS da na sledećim izborima ne doživi još veći udarac od ovog koji je doživela na ovim izborima.“
Drugi sociolog i politički analitičar dr Slobodan Antonić kaže da bi Tadiću nabolje bilo da postane premijer. Premijer je najjači politički položaj u našem sistemu, pogotovo ako je to „čelnik stranke koja ima većinu u vladi, kao recimo Koštunica 2004–2007.“ Ako bi postao premijer, Tadić bi, uveren je Antonić, obnovio i osnažio liderstvo u stranci, jer bi sa pozicije premijera mogao da kontroliše poslovanje čitavog DS establišmenta: „Takođe, pošto bi to mesto DS morao da plati prepuštanjem SPS-u najjačih ministarstva, time bi Tadić sprečio da neki od stranačkih barona suviše ojača, na račun oslabljenog šefa stranke.“
Citirajući Vesnu Pešić, koja kaže „da položaj premijera nije za Tadića jer je on lenj, pošto tu mora mnogo da se radi, a ne da se paradira, kao što je Tadić navikao“, Antonić smatra da je to tačno samo pod pretpostavkom da premijer hoće da se bavi ekonomijom. „Koštunica je ekonomiju prepustio Dinkiću i drugima, a sam se usredsredio na državna pitanja. Ako bi Tadić izabrao ekipu koja bi zasukala rukave u ekonomiji i socijali – a da takvih ljudi u DS-u ima, pokazuju primeri Diane Dragutinović i Gordane Matković – onda bi i on mogao komotno da se posveti pitanjima koja ga više zanimaju: diplomatiji i državnoj politici“, precizan je Antonić.
Ali, on napominje i da je ozbiljna mana rešenja „Tadić premijer“ što bi posle „Vaterloa od 20. maja“, vladu na čijem bi čelu on bio naprednjaci mnogo lakše rušili nego onu koju bi predvodio Dačić. U teškim vremenima, koja nam nagoveštavaju ekonomisti, sledeća vlada će svakako morati da donosi nepopularne mere. Odijum zbog tih mera naprednjaci bi svaljivali prvenstveno na Tadića, tako da bi on rizikovao da bude oteran sa vlasti kao jedan od najomraženijih političara u novijoj istoriji Srbije.
Antonić na kraju kaže: „Kako sada stvari stoje, Tadić bez premijerskog položaja teško da može dočekati 2016. kao predsednik DS-a. On bi bio samo Jovan Bez Zemlje koga bi, u pogodnom trenutku, vrlo lako uklonili žuti baroni. Zato i mislim da je premijersko mesto za njega najracionalnije rešenje.“
Politikolog dr Zoran Stojiljković pak misli da nije nemoguće da Tadić ostane predsednik stranke i da ne ide na operativne funkcije jer on je igrač drugačijeg kova, i malo bi bilo teže zamisliti da zbog lošeg izbornog rezultata prvo ponudi ostavku na mesto predsednika, pa ga posle Predsedništvo izmoli, kao „ne možemo mi bez tebe“, a on kaže: „‘ajde, dobro“. Treba očekivati da će te odluke biti donete za nekoliko dana, naglašava Stojiljković. On je pritom uveren da Tadića u stranci ne ugrožavaju ni Đilas ni Pajtić: „Ta je ambicija preuranjena, oni nemaju tu vrstu podrške u stranci.“
I Putin je bio prvo dva puta predsednik države pa onda premijer. Nije to nemoguće. Samo što Putin nije izgubio na izborima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!