

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
O pravom novinarstvu, "Vreme" broj 1555
Poštovani gospodine Ivanoviću, nisam ja pisala o novinarstvu zbog BIRN-a. Iskreno da vam kažem, za BIRN me, manje-više, baš briga. Nisam pisala ni zato što sam bila, kako vi to pežorativno insinuirate – „profesionalni PR“ Svetske banke. Pisala sam zato što sam 20 godina bila novinar. Od „Ekspres politike“ (gde me je novinarstvu učio Dragoljub Žarković), preko NIN-a, „Vremena“ i „Evropljanina“ (do ubistva Slavka Ćuruvije). O tome kakav sam novinar bila govore moji tekstovi, koje, ako niste lenji, možete naći u dokumentaciji tih novina.
Vaš odgovor meni je upravo primer onoga o čemu sam ja pisala.
Nije tačno da sam ja vašeg novinara uputila na EPS „kao jedini izvor informacija“ o ispumpavanju vode iz Tamnave. Sa vašim novinarom razgovarala sam, najmanje 45 minuta, na katolički Božić, 24. decembra 2014. godine. Nije tačno da sam ja „istraživanje relativizovala“ zato što nije pomenuta Svetska banka. Naprotiv, Svetska banka tim povodom nije reagovala pet dana baš zato što nije pomenuta. A reagovala je posle pet dana na mejl kojim je novinarka „Politike“ – koja je znala ko to finansira – zatražila objašnjenje. Njoj sam rekla isto što sam rekla i vašem novinaru. Nisam joj rekla – jer me to nije pitala – kako je netačna tvrdnja BIRN-a da firma koja je dobila posao nema iskustva. Da nisu imali reference, ne bi dobili posao, a to što vaš novinar nije bio dovoljno vešt da shvati odakle im reference nije moja krivica. Nisam joj rekla – jer me nije pitala – ni da firma koju ste vi promovisali tim tekstom nije mogla da dobije posao jer se nije ni javila na konkurs. Nisam joj rekla – jer me to nije pitala – ni da direktna pogodba sa nekom firmom – što ste vi zagovarali – zavisi od veličine ugovora. Što sam, inače, rekla vašem novinaru. Toliko o Tamnavi, mada je tu bilo još svega i svačega.
Što se tiče brojeva oko korona virusa, pravo da vam kažem u momentu kada sam pisala tekst, ja sam izgubila iz vida da je celu priču pokrenuo BIRN. I zbog toga se izvinjavam. Reagovala sam na ukupno izveštavanje ovdašnjih medija tim povodom. A mogla sam da izaberem i celokupno izveštavanje o epidemiji tog virusa u Srbiji. Inače, brojeve o preminulima revidiraju i revidirale su mnoge zemlje. Kina je to prva uradila posle smirivanja epidemije. BBC je izveštavao da se u Velikoj Britaniji mnogi slučajevi smrti od kovida 19 ne registruju zato što se dešavaju van bolnica i u zavisnosti od toga šta je navedeno u umrlici. Slično je izveštavao i CNN za situaciju u Njujorku. Itd, itd…
I ne, gospodine Ivanoviću, ja nisam rekla da su za ponašanje političara najodgovorniji novinari (a kamoli novinari BIRN-a). Za njihovo ponašanje su odgovorni samo oni. Ja sam samo navela da – možda naivno – verujem da političari ne bi bili arogantni i nevaspitani prema novinarima koji su objektivni, profesionalni i nezavisni. A i ako bi bili, to njihovo ponašanje prema obrazovanom, nearogantnom i vaspitanom novinaru bi toliko štrčalo da bi, mislim, morali da promene svoje ponašanje prema novinarima. O tome kako se oni generalno ponašaju nije moje da sudim. Lično mislim da o tome treba da sude građani ove zemlje na izborima.
Na kraju, gospodine Ivanoviću, moram da ispravim još jednu pogrešnu činjenicu – mada nebitnu za temu: nisam ja „profesionalni PR“. Ja sam profesionalni ekonomista koji je, igrom slučaja, dospeo i do novinarstva i do PR-a.
Jer, ako se već bavite novinarstvom, trebalo bi da znate da su činjenice neprikosnovene, a mišljenje je slobodno.
i nekadašnja novinarka „Vremena“


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve