

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


"Meni i supruzi je ovaj, mogu jedino da ga nazovem – zlikovac, oteo oko četiri hiljade evra", rekao je Slobodan Stefanović, koji je u Kragujevcu uhapšen zbog nošenja makete vešala i – sebe na njima
Činjenica je da u društvu postoji konsenzus da je ideja sa nošenjem makete vešala na protestima „1 od 5 miliona“ veoma glupa. Ali je isto tako činjenica da se gotovo cela pravosudna struka (osim onog koji je pisao optužne predloge) slaže da u tome nema krivičnog dela. Naravno, nismo blesavi i znamo šta priželjkuje onaj ko na protest donese cev od vodokotlića i kanapče da mu glume vešala. Ali šta se događa kad umesto jedne tako „blanko“ makete, na kojoj bi mogao da visi bilo ko, čovek donese maketu sa sve obešenjakom, pa još – samim sobom?
Uradio je to, u subotu 9. februara, Slobodan Stefanović Krklja (66). Na protest „1 od 5 miliona“ u Kragujevcu doneo je maketu vešala napravljenu od drvenih letvi. Na jednoj strani letve pisalo je: „Vučiću, vrći pare il’ se besim“. Sa letve je visio „čovečuljak“ od stiropora na kom je pisalo „Ja penzioner“. Nije se protestna kolona još ni razišla, a Stefanoviću su prišle osobe iz crvenog pežoa i zamolile ga da pođe sa njima. Ispostavilo se da je uhapšen. Sproveden je u policijsku stanicu u Ulici Svetozara Markovića gde su ubrzo došli njegov sin, advokat i nekoliko ljudi iz organizacije kragujevačkog protesta. Iako je rekao da je policija prema njemu postupala vrlo korektno, doživeo je jednu neprijatnost. „Kada smo stigli u policijsku stanicu, bilo ih je sedmoro-osmoro. Ništa me nisu ispitivali, čekali su da stigne dežurni tužilac. Nisu mi dozvolili da telefoniram, najstariji je rekao da imam advokata po službenoj dužnosti, što nisam hteo da prihvatim, pošto imam svog advokata“, ispričao je za sajt Glas Šumadije.
Za kragujevački portal Pressek rekao je: „Kad smo stigli u policijsku stanicu, počeo je da me hvata bes. Zašto da me hapse? Da li sam nekoga napao, da li sam nekoga uvredio, da li sam nekome rekao ružnu reč. Nisam. Onda sam osetio da mi je pritisak poprilično visok, da ‘divlja’, a policajci su odmah pozvali Hitnu pomoć.“
Stefanoviću je tokom saslušanja pozlilo, pa je prebačen u kragujevački Urgentni centar. Zadržan je u bolnici zbog hipertenzije, pa je noć proveo pod budnim okom dvojice policajaca. U sedam ujutru narednog dana primio je obaveštenje da je pušten na slobodu bez obrazloženja i sa najavom da će „ovih dana da mu jave šta dalje“. Tokom noći, na Tviteru su se sporadično javljale informacije da je Klinički centar opkoljen policijom, što je aktiviste „1 od 5 miliona“ nateralo da odu tamo i slikaju ceo bolnički krug. Zatekli su jedno policijsko vozilo i policajce koji su im rekli da su tu zbog slučaja porodičnog nasilja koji se iste noći dogodio. Kragujevački novinar Miroslav Miletić, iritiran Tviter-panikom, digao se iz kreveta i uživo se uključio na Tviteru i Fejsbuku iz kruga bolnice: „S moje desne strane je ulaz u Klinički centar, nema policije. S moje leve strane je psihijatrija, na kojoj leži Krklja, zašto, ne znam, saznaćemo ujutru. A ne znam ni što sam ja ustajao da dolazim ovde i ko me terao“, rekao je Miletić.
Panika se stišala, a Slobodan Stefanović će se u subotu na narednom protestu obratiti svojim sugrađanima, kojima je poznat kao opozicionar od početka devedesetih, a kratko vreme bio je i odbornik u Skupštini Kragujevca. Zašto je poneo maketu vešala rekao je za Glas Šumadije: „Rešio sam da skrenem pažnju javnosti na muku koju imaju penzioneri. Naročito zbog mnogih mladih ljudi koji osuđuju penzionere koji, navodno, podržavaju ovu nakaradnu vlast. Da i ti mladi ljudi vide da nisu svi penzioneri bez mozga, da ima nas koji razmišljaju. Zatim, meni i supruzi je ovaj, mogu jedino da ga nazovem – zlikovac, oteo oko četiri hiljade evra. Na maketi je pisala samo istina: opljačkani penzioner, što i jesam; napravio sam figuru čoveka, na kome je pisalo – ja penzioner, da bi ovi, koji su uglavnom polupismeni, iz ove vladajuće stranke, znali o kome je reč; na dijagonali sam napisao – Vučiću, da bi se znalo kome se obraćam.“ U nekolicini intervjua koje je ovih dana dao za malobrojne preostale nezavisne medije u Kragujevcu, Stefanović je ispričao i da je bio učesnik devetomartovskih demonstracija, da devedesetih nije propustio nijedan protest u Kragujevcu, ali i da je podelio sudbinu brojnih Kragujevčana svoje generacije: mobilisan je i poslat na Vukovar.
Poslednja politička hapšenja i privođenja u Kragujevcu događala su se u leto 2000. godine, kada je od juna do septembra privedeno ukupno oko 60 ljudi, među njima gotovo svi lideri lokalnih stranaka DOS-a i SPO-a, četvoro maloletnika i jedan čovek od 84 godine.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve