Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
DECEMBAR 1993. Skupštinsku većinu od 128 poslanika čine SPS i Nova demokratija. Dragan Tomić postaje predsednik parlamenta, a Mirko Marjanović premijer.
Upisano 7.010.389 glasača
Izašlo na birališta 4.300.440 glasača, odnosno 61,34%
Lista/partija | Glasova | Mandata | % od glasalih | % od upisanih
SPS
| 1.576.287
| 123
| 36,65
| 22,49
| DEPOS
| 715.564
| 45
| 16,64
| 10,21
| SRS
| 595.467
| 39
| 13,85
| 8,49
| DS
| 497.582
| 29
| 11,57
| 7,10
| DSS
| 218.056
| 7
| 5,07
| 3,11
| DZVM
| 112.342
| 5
| 2,61
| 1,60
| KPDDD/DPA
| 29.342
| 2
| 0,68
| 0,42 | |
DEPOS: Demokratski pokret Srbije (SPO, ND, GSS)
KPDDD/DPA:Koalicija Partije za dem. Delovanje i Demokratska partija Albanaca
„Pošteno“ (DS)
„Zrelo je“ (DSS)
„I ovo je Srbija“, „DEPOS daje reč“, „Glas nade“, „Da živimo kao sav normalan svet“, „Ima šanse, ima, ima“ (DEPOS)
„Tako treba“ (SPS),
„Kad bolje razmislimo, svi smo mi pomalo socijalisti“ (SPS Beograda)
Nijedan poslanički mandat nije dobilo 77 podnosilaca izbornih lista, odnosno 176 njihovih izbornih lista. Pri tome nijedna od 37 grupa građana nije osvojila dovoljan broj glasova za dobijanje poslaničkog mandata. Pet podnosilaca izbornih lista koji su imali liste u svih devet izbornih jedinica nisu dobili nijedan mandat (Stranka srpskog jedinstva, Srpska narodna odbrana, Udružena levica, Napredna stranka-naprednjaci i Novi komunistički pokret Jugoslavije).
Od stranaka i drugih podnosilaca izbornih lista koji nisu osvojili mandate više od 1 500 glasova dobili su:
1. | Seljačka stranka Srbije | 65 623 |
2. | Narodna stranka | 48 331 |
3. | Stranka spskog jedinstva | 41 362 |
4. | Demokratska koalicija za Vojvodinu | 41 097 |
5. | Udružena levica | 34 366 |
6. | Stranka deviznih štediša | 17 452 |
7. | Srpska demokratska stranka Srbije | 15 447 |
8. | Srpska narodna obnova | 15 187 |
9. | Novi komunistički pokret Jugoslavije | 9 854 |
10. | Narodna stranka i Narodna radikalna strana | 8 590 |
11. | Narodna radikalna stranka | 8 347 |
12. | Komunistička partija Jugoslavije u Srbiji | 8 101 |
13. | Socijaldemokratska partija | 5 959 |
14. | Reformska demokratska stranka Sandžaka | 5 530 |
15. | Udruženje deviznih štediša | 4 877 |
16. | Demokratski savez Hrvata u Vojvodini | 3 916 |
17. | Srpski rojalističi pokret | 3 627 |
18. | Radnička partija Srbije | 3 019 |
19. | Pokret za zaštitu ljudskih prava | 2 950 |
20. | Zemljoradnička stranka | 2 790 |
21. | Demokratska reformska stranka muslimana | 2 697 |
22. | Srpski rojalistički blok | 2 402 |
23. | Napredna stranka – naprednjaci | 2 216 |
24. | Ujedinjena socijaldemokratija | 2 011 |
25. | Grupa građana „Slobodan Milošević“, iz Despotovca | 1 778 |
26. | Bunjevačko-šokačka stranka | 1 745 |
Izvor: Pregled 1994
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve