Kompanija i njeni proizvodi "Moja kravica" za dve godine su osvojili priznanja potrošača u sve tri kategorije, a regionalni direktor marketinga Srđan Popović smatra ih krunom kvaliteta
Dugogodišnji sinonim za kvalitet, beogradska kompanija Imlek jedini je proizvođač u Srbiji koji je u 2010. osvojio dva priznanja potrošača za najbolji domaći brend. U kategoriji „Mleko i mlečni proizvodi“ prvo mesto pripalo je „Mojoj kravici“, dok su potrošači, u konkurenciji od 174 nominovana brenda, „Mojoj kravici“ dodelili i specijalno priznanje za omiljeni domaći brend. Priznanje potrošača „Moj izbor“ Imleku je 14. decembra dodelilo udruženje građana „Moja Srbija“. Regionalni direktor marketinga Imleka Srđan Popović podseća da su prošle godine potrošači ovu kompaniju proglasili za najomiljenijeg domaćeg proizvođača u Srbiji, tako da je sada postala jedini laureat u sve tri kategorije. „I ranije je Imlek dobijao priznanja, ali ovo mnogo znači svim ljudima u kompaniji, jer su naši proizvodi rezultat velikog timskog rada. Meni lično je posebno drago što smo ‘Moju kravicu’, koja je dugo popularan i omiljen brend, uspeli da podignemo na nivo najomiljenijeg, što je osvojio najveće priznanje potrošača“, kaže za „Vreme“ Popović. On zaključuje da su se trud i rad u marketingu stvarno isplatili i da je najznačajnije za kompaniju što je najveće priznanje potrošača došlo kao kruna zalaganja za kvalitet.
ULAGANJA SU SE ISPLATILA: Srđan Popović
INVESTICIJE U KVALITET: „Poslednjih godina smo mnogo ulagali u kvalitet u celom procesu proizvodnje, od sirovog mleka do mesta prodaje“, naglašava sagovornik „Vremena“. On navodi da su najbitnija ulaganja u vrednosti 50 miliona evra bila u sirovo mleko, dakle u sirovinu i u farme privatnih proizvođača. Rezultat toga je zaista vredan pažnje. Srđan Popović iznosi podatak da Imlek otkupljuje izuzetno veliku količinu mleka koje nosi oznaku prve klase, 73 odsto, a pre nekoliko godina bilo je u otkupu samo deset odsto tako kvalitetne sirovine. „Drugo, produktivnost krava na Imlekovim farmama je tri puta veća od prosečne u Srbiji, 6000 litara prema 2500. Dakle, svaka krava u Imlekovom sistemu daje u proseku 6000 litara mleka godišnje. Ova dva podatka govore u prilog tome da je doprinos Imleka konkurentnosti srpskog mlekarstva veliki. Potrošači prepoznaju kvalitet krajnjeg proizvoda, koji je ukusan, dobar, a pretpostavljam da reaguju i na naše reklame i dizajn ambalaže“, ističe Popović. On dalje navodi da je Imlek imao i velike investicije u tehnološke procese koji su sad najsavremeniji u regionu. Primer je sveže mleko „Bello“, koje je mikrofiltrirano i po tome je jedinstveno u Srbiji, ali i u zemljama u okruženju. Kako objašnjava Popović, reč je o tehnologiji mehaničke mikrofiltracije: sveže mleko prolazi preko finih membrana i tako se čisti od svih patogenih elemenata, bakterija i ostalog. „Obrada na mehanički način je najzdravija i najprirodnija, odbacuju se štetni a čuvaju svi zdravi sastojci. Ovim tretmanom našem svežem mleku je skoro tri puta produžen rok trajanja, na 15 dana.“ Treći deo ulaganja bio je u hladni lanac. „Da bi proizvodi bili bezbedni i dobri, moramo hladni lanac da ispoštujemo od početka, znači ulagano je u cisterne, zatim u adekvatne prerade mleka pa sve do mesta prodaje, u rashladne vitrine kojih danas u srpskim prodavnicama imamo oko 7000.
BIĆE MLEKA: Sva Imlekova mleka jesu vrhunskog kvaliteta i omiljena su među potrošačima, ali nema ih dovoljno. „Nadamo se da će se snabdevanje mlekom stabilizovati do proleća, a Imlek čini sve što je u njegovoj moći da se to dogodi“, kaže Popović i podseća da Imlek nije odgovoran za nestašicu mleka. „Osnovni razlog nestašice je pad fonda mlečnih krava, a ove godine se to poklopilo sa nepovoljnim vremenskim uslovima zbog kojih je mlečnost krava opala, kao i sa poskupljenjem stočne hrane. Uporedo su smanjene subvencije poljoprivredi iz državnog budžeta. Imlek je izašao u susret farmerima i znatno podigao otkupne cene sirovog mleka i one su sad na evropskom nivou. Čim je nestašica mleka počela, odmah smo smanjili izvoz naših proizvoda, ali ni to nije bilo dovoljno da police u Srbiji budu pune.“ Popović tvrdi da je kratkoročno rešenje uvoz sirovog mleka, a dugoročno da Ministarstvo poljoprivrede ulaže veće količine novca u poljoprivredu i tako ohrabri farmere da nastave da se bave mlekarstvom. „Time bismo trajno rešili problem mleka i čak stvorili količine za izvoz“, poručuje Popović. On ističe da Imlek u ovoj krizi nije izgubio nijednu partnersku farmu u koju je ulagao i da plaća proizvođače redovno, ali i da Imlek dobija traženi, najbolji kvalitet. „Naši partneri su realni i zadovoljni“, siguran je Srđan Popović.
Bez laktoze
„U Srbiji je ‘Moja kravica’ zaista omiljen brend i zato nastojimo da razvijamo nove tehnologije i nove proizvode pod tim imenom. Najnoviji je beli jogurt bez laktoze i jogurt sa ukusom jagode bez laktoze, a mi smo jedini u Srbiji i regionu koji proizvodimo delaktozirani jogurt“, govori Srđan Popović o proizvodima koji su tek stigli na tržište. Kaže da se Imlek, posle mleka bez laktoze, odlučio da pravi i jogurte jer je prema nekim statistikama preko 70 odsto stanovnika Srbije osetljivo na mlečni šećer laktozu. „Intenzivno radimo na inovacijama, fokus nam je bio da podignemo svest potrošača o zdravoj ishrani i zato smo poslednjih godina proizveli paletu funkcionalnih mlečnih proizvoda, recimo jogurt ‘Balans’, koji pospešuje varenje, zatim ‘Vivu’, koja ima benefit očuvanja imuniteta tako što dijetno vlakno inulin pospešuje iskoristljivost unetih hranjivih sastojaka. Nastavićemo sa razvojem funkcionalnih proizvoda uz marketinšku podršku, čim se nestašica ublaži.“ Popović s ponosom ističe i da je Subotička mlekara, članica DFG sistema, upravo stavljena na spisak kompanija koje mogu da izvoze u zemlje Evropske unije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.