Kompanija i njeni proizvodi "Moja kravica" za dve godine su osvojili priznanja potrošača u sve tri kategorije, a regionalni direktor marketinga Srđan Popović smatra ih krunom kvaliteta
Dugogodišnji sinonim za kvalitet, beogradska kompanija Imlek jedini je proizvođač u Srbiji koji je u 2010. osvojio dva priznanja potrošača za najbolji domaći brend. U kategoriji „Mleko i mlečni proizvodi“ prvo mesto pripalo je „Mojoj kravici“, dok su potrošači, u konkurenciji od 174 nominovana brenda, „Mojoj kravici“ dodelili i specijalno priznanje za omiljeni domaći brend. Priznanje potrošača „Moj izbor“ Imleku je 14. decembra dodelilo udruženje građana „Moja Srbija“. Regionalni direktor marketinga Imleka Srđan Popović podseća da su prošle godine potrošači ovu kompaniju proglasili za najomiljenijeg domaćeg proizvođača u Srbiji, tako da je sada postala jedini laureat u sve tri kategorije. „I ranije je Imlek dobijao priznanja, ali ovo mnogo znači svim ljudima u kompaniji, jer su naši proizvodi rezultat velikog timskog rada. Meni lično je posebno drago što smo ‘Moju kravicu’, koja je dugo popularan i omiljen brend, uspeli da podignemo na nivo najomiljenijeg, što je osvojio najveće priznanje potrošača“, kaže za „Vreme“ Popović. On zaključuje da su se trud i rad u marketingu stvarno isplatili i da je najznačajnije za kompaniju što je najveće priznanje potrošača došlo kao kruna zalaganja za kvalitet.
ULAGANJA SU SE ISPLATILA: Srđan Popović
INVESTICIJE U KVALITET: „Poslednjih godina smo mnogo ulagali u kvalitet u celom procesu proizvodnje, od sirovog mleka do mesta prodaje“, naglašava sagovornik „Vremena“. On navodi da su najbitnija ulaganja u vrednosti 50 miliona evra bila u sirovo mleko, dakle u sirovinu i u farme privatnih proizvođača. Rezultat toga je zaista vredan pažnje. Srđan Popović iznosi podatak da Imlek otkupljuje izuzetno veliku količinu mleka koje nosi oznaku prve klase, 73 odsto, a pre nekoliko godina bilo je u otkupu samo deset odsto tako kvalitetne sirovine. „Drugo, produktivnost krava na Imlekovim farmama je tri puta veća od prosečne u Srbiji, 6000 litara prema 2500. Dakle, svaka krava u Imlekovom sistemu daje u proseku 6000 litara mleka godišnje. Ova dva podatka govore u prilog tome da je doprinos Imleka konkurentnosti srpskog mlekarstva veliki. Potrošači prepoznaju kvalitet krajnjeg proizvoda, koji je ukusan, dobar, a pretpostavljam da reaguju i na naše reklame i dizajn ambalaže“, ističe Popović. On dalje navodi da je Imlek imao i velike investicije u tehnološke procese koji su sad najsavremeniji u regionu. Primer je sveže mleko „Bello“, koje je mikrofiltrirano i po tome je jedinstveno u Srbiji, ali i u zemljama u okruženju. Kako objašnjava Popović, reč je o tehnologiji mehaničke mikrofiltracije: sveže mleko prolazi preko finih membrana i tako se čisti od svih patogenih elemenata, bakterija i ostalog. „Obrada na mehanički način je najzdravija i najprirodnija, odbacuju se štetni a čuvaju svi zdravi sastojci. Ovim tretmanom našem svežem mleku je skoro tri puta produžen rok trajanja, na 15 dana.“ Treći deo ulaganja bio je u hladni lanac. „Da bi proizvodi bili bezbedni i dobri, moramo hladni lanac da ispoštujemo od početka, znači ulagano je u cisterne, zatim u adekvatne prerade mleka pa sve do mesta prodaje, u rashladne vitrine kojih danas u srpskim prodavnicama imamo oko 7000.
BIĆE MLEKA: Sva Imlekova mleka jesu vrhunskog kvaliteta i omiljena su među potrošačima, ali nema ih dovoljno. „Nadamo se da će se snabdevanje mlekom stabilizovati do proleća, a Imlek čini sve što je u njegovoj moći da se to dogodi“, kaže Popović i podseća da Imlek nije odgovoran za nestašicu mleka. „Osnovni razlog nestašice je pad fonda mlečnih krava, a ove godine se to poklopilo sa nepovoljnim vremenskim uslovima zbog kojih je mlečnost krava opala, kao i sa poskupljenjem stočne hrane. Uporedo su smanjene subvencije poljoprivredi iz državnog budžeta. Imlek je izašao u susret farmerima i znatno podigao otkupne cene sirovog mleka i one su sad na evropskom nivou. Čim je nestašica mleka počela, odmah smo smanjili izvoz naših proizvoda, ali ni to nije bilo dovoljno da police u Srbiji budu pune.“ Popović tvrdi da je kratkoročno rešenje uvoz sirovog mleka, a dugoročno da Ministarstvo poljoprivrede ulaže veće količine novca u poljoprivredu i tako ohrabri farmere da nastave da se bave mlekarstvom. „Time bismo trajno rešili problem mleka i čak stvorili količine za izvoz“, poručuje Popović. On ističe da Imlek u ovoj krizi nije izgubio nijednu partnersku farmu u koju je ulagao i da plaća proizvođače redovno, ali i da Imlek dobija traženi, najbolji kvalitet. „Naši partneri su realni i zadovoljni“, siguran je Srđan Popović.
Bez laktoze
„U Srbiji je ‘Moja kravica’ zaista omiljen brend i zato nastojimo da razvijamo nove tehnologije i nove proizvode pod tim imenom. Najnoviji je beli jogurt bez laktoze i jogurt sa ukusom jagode bez laktoze, a mi smo jedini u Srbiji i regionu koji proizvodimo delaktozirani jogurt“, govori Srđan Popović o proizvodima koji su tek stigli na tržište. Kaže da se Imlek, posle mleka bez laktoze, odlučio da pravi i jogurte jer je prema nekim statistikama preko 70 odsto stanovnika Srbije osetljivo na mlečni šećer laktozu. „Intenzivno radimo na inovacijama, fokus nam je bio da podignemo svest potrošača o zdravoj ishrani i zato smo poslednjih godina proizveli paletu funkcionalnih mlečnih proizvoda, recimo jogurt ‘Balans’, koji pospešuje varenje, zatim ‘Vivu’, koja ima benefit očuvanja imuniteta tako što dijetno vlakno inulin pospešuje iskoristljivost unetih hranjivih sastojaka. Nastavićemo sa razvojem funkcionalnih proizvoda uz marketinšku podršku, čim se nestašica ublaži.“ Popović s ponosom ističe i da je Subotička mlekara, članica DFG sistema, upravo stavljena na spisak kompanija koje mogu da izvoze u zemlje Evropske unije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.