Srbija je prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku
Slobodan Nakarada
Mnoge tranzicione ekonomije prihvatile su kao neospornu činjenicu da je razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) izuzetno važan za industrijsko restrukturiranje, te su samim tim formulisale programe i politiku za razvoj preduzetništva. Ekonomski pokazatelji i sam razvoj znatno variraju među zemljama u tranziciji u regionu Istočne Evrope, ali veliki broj nezaposlenih je bolan problem za sve. U suštini, razvoj MSP-a zaostaje u zemljama Istočne Evrope gde nedostaje zakonsko, infrastrukturalno i finansijsko razumevanje preduzetništva.
Sveobuhvatna promocija preduzetništva kroz formiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) jeste od izuzetne važnosti za uspešnu transformaciju iz centralizovane u tržišnu ekonomiju, kao i za opštu demokratizaciju društva zemalja u tranziciji. Mala i srednja preduzeća se prepoznaju kao generatori ekonomskog razvoja, ali i kao izvori održivog razvoja. Unutar ovog sektora mikro i mala preduzeća su od posebnog značaja, jer se mogu smatrati začetnicima preduzetništva, pogotovo u sredinama koje se suočavaju sa velikom nezaposlenošću i siromaštvom.
Srbija je, takođe, prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku i mrtvo slovo na papiru. MSP se koristi za političko nadmudrivanje i zahvalna je tema za pridobijanje glasova na izborima.
Suštinskih promena, međutim, nema i, umesto da podstičemo preduzetništvo, mi ga sputavamo i gušimo.
Raspad sistema centralizovane ekonomije doveo je do totalnog osiromašenja naroda i suočavanja sa rastućom inflacijom, ekonomskom nesigurnošću i sve većim nepoverenjem u bankarski sistem. Uništene su sve rezerve pomoću kojih bi eventualno bilo moguće započeti neki biznis. U nerazvijenim regionima, kako seoskim tako i industrijskim, mora da se ostvari strukturalna promena, te MIKROKREDITIRANJE može da bude jedan od načina kako da se prevaziđe postojeća stagnacija u razvoju. MSP može odigrati veoma važnu ulogu u ovim nerazvijenim područjima jer bi proizvodio i vršio distribuciju svojih proizvoda na lokalnom nivou, što bi samim tim generisalo nova zapošljavanja i prihode lokalnom stanovništvu.
Jedan od najvećih problema sa kojim se suočava MSP u Srbiji, kao i u svim zemljama u tranziciji, jeste nedostupnost finansijskim sredstvima, odnosno obezbeđivanje INICIJALNIH sredstava za one preduzetnike koji bi pokrenuli neki nov posao. MSP ima ograničen pristup izvorima finansiranja (banke) iz sledećih razloga:
– pozajmice mikro i malim preduzećima su veoma rizične, jer se ova preduzeća suočavaju s velikim brojem izazova: promenama na tržištu, velikim stepenom neuspešnosti, lošom društvenom klimom, neadekvatnim zakonskim aktima i nedostatkom kolaterale;
– komercijalne i kreditne banke nemaju dovoljno iskustva i sluha za MSP. Banke nemaju dovoljno stimulativnih programa, a i administrativni troškovi za obradu tih kredita su veliki u odnosu na traženi iznos;
– banke su nedovoljno transparentne u evaluaciji same pozajmice i nedostaju im stručnjaci koji razumeju projekte MSP-a;
– MSP nije u stanju da obezbedi neophodan kolateral – osiguranje za navedene pozajmice;
– za MSP ne postoji dovoljno tržišnih informacija i kreditne istorije.
Sve ove nedostatke MIKROKREDITIRANJE može da prevaziđe. Iskustva u mikrokreditiranju kroz programe koji su započeti u nekim zemljama su vrlo ohrabrujuća. Strukturalne promene koje su nastale u pomenutim zemljama stvorile su veoma veliku potražnju za mikrokreditiranjem.
U zemljama u tranziciji kao posledica restrukturiranja industrije i poljoprivrede samozapošljavanje se otvorilo kao jedna od mogućnosti borbe protiv nezaposlenosti, uključujući tu i ljude koji žive na samoj granici egzistencije. Mnogi nezaposleni su suočeni s neophodnošću samozapošljavanja kako bi mogli da izdržavaju sebe i svoje porodice. Da bi se pospešila tranzicija i pomoglo žrtvama ekonomskih transformacija i da bi se prevazišlo siromaštvo i smanjila nezaposlenost, neophodno je što pre omogućiti u Srbiji stvaranje mikrokreditnih ustanova.
Postoji nedvosmislena potreba da se iskoriste iskustva i metodologije zemalja Zapadne Evrope i prenesu u zemlje koje su u tranziciji kako bi se napravio efikasan strukturalni mehanizam za promociju i osnivanje malih i srednjih preduzeća. Takođe bi trebalo obratiti pažnju na postojeći MSP, jer se njegovim daljim razvojem stvaraju nova radna mesta.
U Srbiji još nije stvorena neophodna infrastruktura za mikrokreditne institucije: Potrebno je obezbediti finansijski ambijent i kapacitete da bi mikrokreditne ustanove postale profesionalne i samoodržive institucije. Mikrokreditni programi mogli bi da služe kao alternativa za beneficije koje dobijaju nezaposleni kroz programe za obučavnje /prekvalifikacije/, jer suštinski doprinose samozapošljavanju i ekonomskoj nezavisnosti.
Da bi se ostvario navedeni cilj, predlažemo sledeće korake:
– izvršiti promociju na nacionalnom nivou politike prema MSP-u kao i mikrokreditnim ustanovama;
– podstaći pilot-programe kako bi se razvili nacionalni modeli koji su prihvatljivi za društvo i poslovnu sredinu;
– izvršiti evaluaciju postojećih iskustava i organizovati nacionalne i regionalne radionice;
– stvoriti srednje i dugoročne planove za izgradnju kapaciteta i programa za stvaranje samoodrživih mikrokreditnih organizacija;
– stvoriti preduslove za dugoročno nacionalno i međunarodno finansiranje kako bi se ostvario nacionalni program za mikrokreditiranje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.