Šabački proizvođač ambalaže probio se na tržište kafe s kesicom kroz koju se oseća miris. Napredak u proizvodnji folija za prehrambenu robu počeo je kada je kupio mašinu vrednu milion evra
Proizvodnja hrane pokazala se kao jedna od najvažnijih „prilika“ Srbije u trgovini sa Evropom i svetom, pa veći broj domaćih prehrambenih proizvođača poslednjih godina beleži rast prihoda od izvoza. Jedan od uslova za ulazak domaćih prehrambenih proizvoda na strana tržišta je adekvatno pakovanje, koje ispunjava stroge evropske sanitarne i standarde kvaliteta. Šabačka firma COMEX je još pre nekoliko godina u ovome videla svoju veliku šansu.
„Proizvodimo fleksibilnu ambalažu od višeslojnih sintetičkih materijala napravljenih kombinovanjem poliestra, polipropilena, polietilena, poliamida i drugih. Kombinovanjem ovih slojeva kupcima nudimo najbolja barijerna svojstva za čuvanje prehrambenih artikala“, kaže za „Vreme“ Živorad Arsenović, direktor i vlasnik COMEX-a, jednog od najznačajnih domaćih proizvođača ambalaže. Arsenović objašnjava da je ova firma sa oko pedeset zaposlenih pre svega štamparsko preduzeće, koje je pre mnogo godina shvatilo da će tržište prehrambenih artikala doživeti ekspanziju, pa se specijalizovala za štampanje zaštitnih folija za prehrambenu robu. „Pre šesnaest godina počeli smo da radimo sa jednom mašinom koju sam kupio jeftino i nazvao je Gutenberg, jer je bila toliko stara da je izgledalo kao da je iz tog doba. Od tada smo mnogo napredovali, tako da sada imamo nove mašine koje rade po novim tehnologijama“, kaže Arsenović i navodi da COMEX sada poseduje tehnologiju na evropskom nivou, zahvaljujući i novoj mašini, vrednoj milion evra, koju je kupio pre nekoliko meseci. Ova investicija je šabačkoj firmi omogućila da domaćim i stranim kupcima ponudi ambalažu koja obezbeđuje duži rok trajanja i viši kvalitet proizvoda koje čuva.
IGRASLOJEVIMA: „Nova ambalaža ima više slojeva: poliester, zatim aluminijumsku foliju i onda, na unutrašnjoj strani, polietilen koji je i sam sastavljen iz tri sloja. Krajnji proizvod je toliko slojevit da već možemo da se, što kažu ‘igramo’, i u tom smislu da kupcima izlazimo u susret“, priča Arsenović. Sva nova ambalaža ispunjava stroge kriterijume koji se odnose na prolaz vodene pare, razmenu kiseonika, propuštanje ultraljubičastih zraka i na ostale parametre čije ispunjenje kupci traže. Jedan od specijalnih prozvoda je zaštitna folija koja sprečava razmenu gasova na štetu proizvoda, odnosno propušta gasove samo u jednom pravcu. Ovu foliju koriste pojedini domaći proizvođači kafe, jer omogućava da gasovi izlaze kroz ambalažu, a da istovremeno ne mogu da uđu unutra, zbog čega kafa može da „miriše kroz kesicu“ a da miris ne „ispari“.
U COMEX-u se ipak na ovome ne zaustavljaju, pa direktor kaže da su u planu još neke investicije koje će pomoći da se ova nova tehnologija bolje iskoristi. „Planiramo da prethodnu investiciju zaokružimo jednom ‘još novijom’, koja bi ovoj prvoj obezbedila iskorišćenje kapaciteta od sto odsto, što će praktično zaokružiti tehnološki ciklus. To ćemo najverovatnije ostvariti ove godine.“ Arsenović objašnjava da je tu reč o filmovima koji su tehnički savršeniji i sa boljim svojstvima nego dosadašnji. „Verujem da će nam to dodatno poboljšati poziciju na tržištu. Time postavljamo lestvicu na novu visinu“, kaže Živorad Arsenović.
KONKURENCIJA: Kupci za koje COMEX godišnje proizvede oko 1200 tona ambalaže, uglavnom su domaće firme, među kojima su najveće Pionir, Svisslion i Drenik. Oko četvrtina proizvodnje se izvozi, najviše u zemlje u okruženju (Hrvatska, Makedonija i BiH), ali je odnedavno počeo izvoz i u Veliku Britaniju. „U Britaniju izvozimo tek oko pola godine, ali se već pokazalo da smo konkurentni i po kvalitetu i po ceni, tako da od tog izvoza očekujemo dobre rezultate“, kaže direktor. On smatra da se konkurentnost domaćih proizvoda, uz sličnu tehnologiju kao na Zapadu, zasniva na nižoj ceni radne snage i jeftinijoj energiji. „U konkurenciji sa stranim firmama iz regiona mi imamo određene prednosti. Radimo na istim mašinama, a imamo jeftiniju radnu snagu – zato ne vidim u čemu to oni nas mogu da pobede“, zaključuje Arsenović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti su pobedili u 22 grada, a SNS u svega dva. Bivša vladajuća partija zadržala je pak ogromnu većinu na Kosovu i u zatvorima. Štaviše, u zatvorima (gde su osvojili 66 odsto) broj glasova im je porastao u odnosu na 2023. godinu. Pojedini cene da do sledećih izbora taj procenat može skočiti i do 90 odsto. Zatim, u Novom Pazaru, SL je osvojio 38,7 odsto glasova, čime je ostvario bolji rezultat od stranke Rasima Ljajića za 18 odsto, a od Aleksandra Vučića za 20 odsto, što je značajan pokazatelj toga da je, između mnogih drugih, prevazišla i etničke i lokalne podele, koje su mnogi političari namerno gajili
Istraživanja pokazuju da je prava noćna mora promeniti sistem vlasti koji se zasniva na kontroli celog društva, od pravosuđa, preko regulatornih tela i državnih preduzeća, sve do mreža subjekata koji upravljaju javnom imovinom, a nalaze se izvan neposredne kontrole vlade. Ne zaboravimo da je vučićizam prodro do kontrole javnih toaleta
Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice
“Instrukcije komandanata bile su da se spreme za odbranu institucija po svaku cenu”, kaže za “Vreme” Spasoje Vulević, koji navodi da je u izbornoj noći bilo angažovano oko 4000 policajaca. Govori o tome kako je izbegnut sukob sa građanima, šta je preko policijske radio-veze čuo 15. marta i zašto je odbio da SAJ izvede na blokade. Upozorava da se ne sme ponoviti greška posle 5. oktobra i da bez ozbiljne lustracije nema reforme policije
Dok izborni pobednici ne preuzmu dizgine, odlazeći režim drži razne poluge moći i ima vremena da još krade i zametne tragove. Naprednjaci u deluziji čak tvrde da će biti obična opozicija. Ali, ništa od toga neće im proći glatko
Po Vučićevom dolasku na vlast otprilike pola Demokratske stranke prešlo je na mračnu stranu i mora im se priznati da su se, kao pravi konvertiti spremni da iskažu tvrdu lojalnost, naročito istakli. Evo Gorana Vesića, na primer. Ili onog ambasadora u Americi Dragana Šutanovca. O Nebojši doktoru Krstiću da i ne govorimo. Sada se, kao što vidimo, prvi preporučio – ni manje ni više – Milorad Dodik lično
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.