

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Saša Pavlov, v. d. direktora HIP Petrohemije Pančevo, kaže da i sam živi u Pančevu 40 godina, u naselju Vojlovica, i da dobro razume sve probleme koje ovaj grad ima. On smatra da je zahvaljujući povećanju tehnološke discipline i značajnim investicionim ulaganjima iz oblasti ekologije u Pančevu ostvaren veliki pomak u unapređenju životne sredine, što je dovelo do poboljšanja kvaliteta vazduha, vode i zemljišta.
„Vreme„: Koliko se ekološko stanje u Pančevu popravilo?


SAŠA PAVLOV: Dok je bilo dobro vreme, do devedesetih godina, nije bilo potrebe za bilo kakvom tehnološkom inovacijom jer ekološka svest nije uopšte postojala ili je bila na nekom minimalnom nivou, niko nije tada postavljao pitanje zagađivanja. Onda devedesetih, kada nas je kao državu snašlo sve to što nas je snašlo, nije bilo ni finansijskih mogućnosti, ni podrške okruženja, da se uđe u bilo kakve inovacije. U međuvremenu je ekološka svest znatno evoluirala, a mi smo ostali na istom tehnološkom nivou. Ja mislim da je to suština odgovora na većinu pitanja, i o praćenju zdravlja ljudi, i da li ovo aerozagađenje ima uticaja na zdravlje ljudi. Sigurno ima, aerozagađenje postoji pa postoji. Aerozagađenja nema jedino tamo gde nema fabrika. Čim fabrika nešto radi, ona nešto i ispušta, bilo koja fabrika, ne samo Južna industrijska zona.
Koji je nivo investicija u ekologiju?
HIP Petrohemija ulaže značajna sredstva u skladu sa svojim poslovnim i razvojnim planovima, a u okviru Akcionog plana mera i aktivnosti na zaštiti životne sredine dogovorenog između Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja, lokalne samouprave i HIP Petrohemije. U skladu sa teškom ekonomskom situacijom u kojoj se nalazi Petrohemija, izdvojili smo sredstva za projekte vredne 13,1 milion evra, a Akcionim planom za ovu godinu planira se ulaganje od oko 8,5 miliona evra.
Možete li reći nešto više o projektu pokrivanja egalizacionog bazena u Fabrici za preradu otpadnih voda?
Fabrika za preradu voda prerađuje 75 odsto otpadnih voda Rafinerije nafte Pančevo i 25 odsto otpadnih voda Petrohemije. Projekat pokrivanja egalizacionog bazena ima za cilj smanjenje emisije zagađujućih materija kao i uklanjanje neprijatnih mirisa. Akcionim planom je predviđeno da se projekat završi do kraja ove godine. Investiciona ulaganja u iznosu od 2,6 miliona evra je obezbedio Fond za zaštitu životne sredine Ministarstva za zaštitu životne sredine.
Koliko građani Pančeva veruju Južnoj zoni?
U svetu su ekologija i održivi razvoj prvorazredna politička pitanja. U skladu sa političkim kretanjima, Pančevo kao ekološki problem izaziva političku pažnju.
Građani Pančeva ne veruju Južnoj industrijskoj zoni zbog dugogodišnjeg neulaganja u modernizaciju koja je nastala kao posledica sankcija, a ne treba zaboraviti ni bombardovanje pojedinih postrojenja. Fabrike ulaze u značajna investiciona ulaganja koja će dovesti do sigurnijeg i čistijeg rada, čime će se vratiti poverenje građana.
Da li je vaša kompanija učestvovala u zataškavanju slučajeva zagađenja u Pančevu?
HIP Petrohemija je uvek i potpuno transparentno sarađivala sa republičkim i opštinskim inspekcijskim organima u slučaju povišenih koncentracija zagađujućih materija. U Petrohemiji se vrši kontinuirano 24-časovno praćenje kvaliteta vazduha i naši podaci su potpuno dostupni nadležnim organima.
Koliko su prošlogodišnji problemi sa poslovanjem uticali na problem ekologije?
Prošlogodišnji ekonomski problemi doveli su do usporavanja planiranih aktivnosti, ali menadžment Petrohemije čini izuzetne napore da sve planirane projekte završi do kraja ove godine. Petrohemija planira da uloži između 70 i 90 miliona evra za tehnološku modernizaciju postrojenja, koja će imati za cilj smanjenje troškova proizvodnje i smanjenje zagađenja.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve