Dok se naši mediji, ali i stručna javnost bave svađama o "klo(v)niranju na srpski način", nezapaženo je prošla jedna naučna senzacija: multinacionalni tim Beograđanke dr Jasminke Godovac-Cimerman, na dobrom je putu da radikalno doprinese ranom otkrivanju najrasprostranjenijeg malignog oboljenja među ženama – raka dojke
BREAKING NEWS: Realna nada za mnoge žene
Kod nas je sasvim nezapaženo prošla izuzetno značajna vest iz bliske naučne oblasti: istraživanja multinacionalnog tima – UniversityCollegeLondon, UniversityofPennsylvania, UniversityofPittsburg i BIOTracesInc, Virginia – ulivaju nadu da je nauka na putu da radikalno doprinese ranom otkrivanju najrasprostranjenije vrste raka među ženama – raka dojke. Naime, novom metodom analize krvi rak dojke mogao bi biti otkriven u najranijoj fazi, što je presudno za ishod lečenja.
Lider naučnog tima, personadramatis ove ohrabrujuće vesti iz sveta nauke, zbog koje je BBC nedavno prekinuo svoj redovni program, jeste Beograđanka prof. dr Jasminka Godovac-Cimerman, o čijim je profesionalnim uspesima naš list pisao 30. decembra 2004. („Novi hrabri svet“, „Vreme“ br. 730-731). Vest o novoj naučnoj metodi koja bi mogla da spase hiljade života, danas u svetu od raka dojke umire oko 500.000 žena godišnje, vodeći svetski listovi su doneli na prvim stranicama, a mnoge TV stanice su je plasirale izuzetno naglašeno, kao breakingnews.
Pilot istraživanje tima profesorke Godovac-Cimmerman pokazalo je da se novom metodom otkriva čak 95 odsto ćelija raka, što znači da su novi testovi daleko pouzdaniji od onih koji se sada primenjuju. Nova metoda analizira brojne proteine koji ukazuju na karakterističnu matricu raka, objavio je tim dr Godovac-Cimmerman u naučnom časopisu JournalofProteomeResearch.
U lečenju raka dojke ključna je rana dijagnoza. Zahvaljujući ranom otkrivanju i efikasnijoj terapiji poslednjih godina smanjio se broj smrtnih slučajeva od raka dojke. Pri otkrivanju ove vrste tumora lekari se danas uglavnom oslanjaju na tri vrste dijagnostičkih testova: ispitivanje grudi dodirom, mamografiju i ultrasonografiju, kao i biopsiju.
Autori ove britansko-američke studije ističu da je neophodan mnogo efikasniji skrining, naročito među mlađim ženama, gde su snimanja mamografom nedovoljno pouzdana. Metoda analize krvi koju je razvio tim profesorke Jasminke Godovac-Cimerman otkriva i vrlo male promene u koncentracijama proteina u krvi. Neki proteini su karakteristični za tkivo dojke, dok su drugi promenljivi za mnoge vrste raka i oni su markeri inflamacije i rasta novih krvnih sudova kao reakcije na tumor.
„Ova metoda bi omogućila novi, sigurniji, manje agresivan i daleko jeftiniji metod ranog dijagnosticiranja raka. Naša pilot studija pokazuje da bismo koristeći uzorke krvi, mogli da otkrijemo rak dojke i još nekoliko drugih vrsta raka epitela daleko pouzdanije i sa većom osetljivošću. Nova metoda bi bila pouzdanija i jeftinija i u praćenju toka lečenja raka“, izjavila je za BBC dr Godovac-Cimerman.
U ovoj naučnoj studiji pokazalo se da je primenom ove nove metodologije tačno otkriveno 95 odsto slučajeva raka dojke, dok je samo pet odsto ostalo neotkriveno. Dakle, kod zdravih osoba, test je u 95 odsto slučajeva pokazao da nema tumora, dok je samo u pet odsto slučajeva pogrešio.
Naučnici se nadaju da će ovo otkriće imati delekosežne posledice u lečenju raka dojke, ali i lečenju malignih oboljenja kože, jajnika i prostate. Sada predstoje dalja istraživanja što podrazumeva posebnu grupu pacijenata i zdravih volontera da bi se procenili rezultati ovih preliminarnih rezultata. Pred naučnicima je i važan zadatak da utvrde da li je njihova nova metoda podjednako pouzdana za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi, kao i u već poodmaklom stupnju bolesti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izvršna vlast najavljuje da će neugodno Tužilaštvo za organizovani kriminal pretvoriti u odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu – koje vodi lojalni Nenad Stefanović. O tome za novi broj „Vremena“ govori predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Potpuno mi je nejasno šta zaista znače floskule koje pojedinci koriste o otuđenju, odvajanju i ugrožavanju države od javnih tužilaca. Simptomatično mi je da su se one pojavile kada su nadležna javna tužilaštva, postupajući po zakonima, otpočela postupanje po službenoj dužnosti u vezi sa krivičnim postupcima u koje su uključeni i visoki predstavnici izvršne vlasti. Podsetiću da je vlada više puta proklamovala borbu protiv korupcije kao jedan od najbitnijih ciljeva svog rada
Šta se režim nada da će dobiti čekanjem? Jesu li te nade opravdane? Šta pobunjeno društvo – studenti, građani, opozicione partije – može da učini da natera Vučića da što pre raspiše vanredne parlamentarne izbore? Koje su lekcije iz Mionice, Negotina i Sečnja? Da li išta više znamo
Ko god je na rukovodećim pozicijama u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) do skoro bio ili se sprema da ih preuzme – dobro je za vlast, loše je za narod. Time su otklonjene sve dileme oko toga šta znači to što je umesto “druga Marka” šef operative u BIA postao “drug Nidža”
Krajem 2025. godine, zahvaljujući potpunoj nezainteresovanosti vlasti da rešava probleme, Srbija se našla u trostrukom energetskom problemu – nije poznato kako će se rešiti saga sa Naftnom industrijom Srbije, nije poznato odakle će Srbija ubuduće kupovati gas, a ni Elektroprivredi Srbije ne piše se dobro
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!