Dok se naši mediji, ali i stručna javnost bave svađama o "klo(v)niranju na srpski način", nezapaženo je prošla jedna naučna senzacija: multinacionalni tim Beograđanke dr Jasminke Godovac-Cimerman, na dobrom je putu da radikalno doprinese ranom otkrivanju najrasprostranjenijeg malignog oboljenja među ženama – raka dojke
BREAKING NEWS: Realna nada za mnoge žene
Kod nas je sasvim nezapaženo prošla izuzetno značajna vest iz bliske naučne oblasti: istraživanja multinacionalnog tima – UniversityCollegeLondon, UniversityofPennsylvania, UniversityofPittsburg i BIOTracesInc, Virginia – ulivaju nadu da je nauka na putu da radikalno doprinese ranom otkrivanju najrasprostranjenije vrste raka među ženama – raka dojke. Naime, novom metodom analize krvi rak dojke mogao bi biti otkriven u najranijoj fazi, što je presudno za ishod lečenja.
Lider naučnog tima, personadramatis ove ohrabrujuće vesti iz sveta nauke, zbog koje je BBC nedavno prekinuo svoj redovni program, jeste Beograđanka prof. dr Jasminka Godovac-Cimerman, o čijim je profesionalnim uspesima naš list pisao 30. decembra 2004. („Novi hrabri svet“, „Vreme“ br. 730-731). Vest o novoj naučnoj metodi koja bi mogla da spase hiljade života, danas u svetu od raka dojke umire oko 500.000 žena godišnje, vodeći svetski listovi su doneli na prvim stranicama, a mnoge TV stanice su je plasirale izuzetno naglašeno, kao breakingnews.
Pilot istraživanje tima profesorke Godovac-Cimmerman pokazalo je da se novom metodom otkriva čak 95 odsto ćelija raka, što znači da su novi testovi daleko pouzdaniji od onih koji se sada primenjuju. Nova metoda analizira brojne proteine koji ukazuju na karakterističnu matricu raka, objavio je tim dr Godovac-Cimmerman u naučnom časopisu JournalofProteomeResearch.
U lečenju raka dojke ključna je rana dijagnoza. Zahvaljujući ranom otkrivanju i efikasnijoj terapiji poslednjih godina smanjio se broj smrtnih slučajeva od raka dojke. Pri otkrivanju ove vrste tumora lekari se danas uglavnom oslanjaju na tri vrste dijagnostičkih testova: ispitivanje grudi dodirom, mamografiju i ultrasonografiju, kao i biopsiju.
Autori ove britansko-američke studije ističu da je neophodan mnogo efikasniji skrining, naročito među mlađim ženama, gde su snimanja mamografom nedovoljno pouzdana. Metoda analize krvi koju je razvio tim profesorke Jasminke Godovac-Cimerman otkriva i vrlo male promene u koncentracijama proteina u krvi. Neki proteini su karakteristični za tkivo dojke, dok su drugi promenljivi za mnoge vrste raka i oni su markeri inflamacije i rasta novih krvnih sudova kao reakcije na tumor.
„Ova metoda bi omogućila novi, sigurniji, manje agresivan i daleko jeftiniji metod ranog dijagnosticiranja raka. Naša pilot studija pokazuje da bismo koristeći uzorke krvi, mogli da otkrijemo rak dojke i još nekoliko drugih vrsta raka epitela daleko pouzdanije i sa većom osetljivošću. Nova metoda bi bila pouzdanija i jeftinija i u praćenju toka lečenja raka“, izjavila je za BBC dr Godovac-Cimerman.
U ovoj naučnoj studiji pokazalo se da je primenom ove nove metodologije tačno otkriveno 95 odsto slučajeva raka dojke, dok je samo pet odsto ostalo neotkriveno. Dakle, kod zdravih osoba, test je u 95 odsto slučajeva pokazao da nema tumora, dok je samo u pet odsto slučajeva pogrešio.
Naučnici se nadaju da će ovo otkriće imati delekosežne posledice u lečenju raka dojke, ali i lečenju malignih oboljenja kože, jajnika i prostate. Sada predstoje dalja istraživanja što podrazumeva posebnu grupu pacijenata i zdravih volontera da bi se procenili rezultati ovih preliminarnih rezultata. Pred naučnicima je i važan zadatak da utvrde da li je njihova nova metoda podjednako pouzdana za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi, kao i u već poodmaklom stupnju bolesti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome
Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”
Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije
Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Ove godine obeležavamo tri “jubileja”: 20 godina od osnivanja Republike Srbije kao nezavisne države, 20 godina Dačića na vrhu SPS-a i 20 godina od smrti Miloševića. Ivica Dačić se vratio iz bolnice sa fanfarama, dok Branko Ružić poručuje da SPS treba sačuvati od dobrovoljne eutanazije
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!