

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




U istom danu, stanari Mišarske su prvo saznali da se neće zidati višespratnica na broju 9, a zatim i da su se prerano obradovali
Stanovnici Mišarske ulice u Beogradu ranije danas su čuli da je odbijen zahtev za izgradnju sedmospratnice na broju 9, da bi nekoliko sati kasnije otkrili da je njihovo obradovanje bilo preuranjeno. Evo i kako.
Prvo je javljeno da je odbačen Zahtev za izdavanje lokacijskih uslova koji je podneo investitor KDS – M doo iz Kraljeva za izgradnju sedmospratnice u Mišarskoj 9 na Vračaru.
Podsećamo, sedmospratnica je planirana protivzakonitim urbanističkim projektom koji je u julu ove godine usvojila Komisija za planove Skupštine grada Beograda kojom predsedava glavni urbanista Marko Stojčić.
Ta izgradnja ugrožava spomenik kulture, kuću Bogdana Gavrilovića u broju 11. blokira dnevno svetlo – novoplanirana zgrada ima skoro 28 metara a planirano je da bude zidana na 0 metara razmaka od spomenika kulture umesto minimalnih 14 metara. Temelji susednih zgrada će biti potkopani zbog izgradnje podzemne garaže za 72 mesta i postoji realna opasnost da se spomenik kulture obruši.
Sanja Solarević iz udruženja „Naša mesna zajednica“ kaže za portal „Vremena“ da je „20. novembra investitoru KDS – M doo iz Kraljeva odbijen zahtev za lokacijske uslove, bez kojih ne može da dobije građevinsku dozvolu. Razlog je: nedostaci u idejnom rešenju“.
I, to je bila dobra vest, kaže Sanja Solarević, vest da se poštuje zakon i da se poštuje arhitektonsko nasleđe.
„Međutim, danas se na CEOP, portalu Centralne objedinjene procedure, pojavila informacija da je investitor iz Kraljeva podneo Sekretarijatu za urbanizam nov Zahtev za lokacijske uslove. S obzirom da je od dana kad je njegov prvi zahtev odbijen do danas prošlo tri dana, smem da izrazim sumnju da za to vreme nije uspeo da popravi nedostatke u idejnom rešenju zbog kojih je prethodno odbijen.“
Sanja Solarević objašnjava da investitor, u slučaju kad je njegov zahtev za lokacijske uslove odbijen, ima dve mogućnosti: ili da se u roku od tri dana žali Gradskom veću, ili da prihvati odbija je zahteva i da podnese novi sa usvojenim primedbama.
„KDS – M doo iz Kraljeva, na čijem čelu je Vladimir Karapandžić, se očigledno odlučio za drugu varijantu. Naravno da nije moguće saznati da li je za tri dana uspeo da prepravi nedostatke zbog kojih je odbijen“, kaže Sanja Solarević.
Podseća da su stanari Mišarske ulice pokrenuli peticiju, da je skupljeno više od 1300 potpisa, da su je predali gradonačelniku Aleksandru Šapiću, i da su njihovi zahtevi i dalje aktuelni: da se ukine urbanistički projekat i izgradnja višespratnica u Mišarskoj 9 i 3.
„Apelujemo na Privremeni organ Grada Beograda i zahtevamo od Aleksandra Šapića koji njime predsedava da ispuni zahteve naše peticije koju smo mu uputili pre četiri meseca i pokaže političku volju da obustavi dalje uništavanje našeg kulturnog nasleđa dok ga još imamo“, kaže Sanja Solarević i podseća da „sve dok postoji nezakonit urbanistički projekat, postoji osnova i za lokacijske uslove i građevinsku dozvolu.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve