
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Tanjug / Sava Radovanović
Hrkalović je među 77 osoba za koje se sumnja da su bili deo kriminalne grupe koja je izvršila četiri ubistva, navodi se u dokumentu tužilaštva koji je nastao tokom istrage „vračarskog” klana. Ona, međutim, do danas nije optužena za zločine opisane u tom dokumentu niti za saradnju sa kriminalcima, piše KRIK
Tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić poslao je u junu prošle godine francuskom sudu dopis kojim je zamolio da mu dostave poruke koje je 159 ljudi razmenjivalo preko specijalne aplikacije „skaj“, saznaje KRIK.
Francuska je poslala tražene podatke u oktobru 2022, a kao rezultat toga uhapšeno je blizu 40 pripadnika „vračarskog” klana, ispostave kavačkog klana u Srbiji, ali nijedan funkcioner koji je sarađivao sa njima.
Dopis iz juna 2022, čiju sadržinu sada otkriva KRIK, ipak, svedoči o tome da srpsko tužilaštvo bar godinu dana zna i da je bivša državna sekretarka u MUP-u Dijana Hrkalović koristila „skaj“ telefon i pored toga što je od Francuske dobilo njene poruke – do sada po tom pitanju ništa nije uradilo.
Hrkalović je koristila telefon sa „skaj“ aplikacijom skrivajući se iza nadimaka Arona, Vila, Villa, Nike i Rina, vidi se na listi korisnika ovog programa koju je sastavilo Tužilaštvo za organizovani kriminal, a do koje je došao KRIK.
Hrkalović je među 77 osoba za koje se sumnja da su bili deo kriminalne grupe koja je izvršila četiri ubistva, navodi se u dokumentu tužilaštva koji je nastao tokom istrage „vračarskog” klana. Ona, međutim, do danas nije optužena za zločine opisane u dokumentu niti za saradnju sa kriminalcima.
Sem za Hrkalović, tužilaštvo je prošle godine od francuskih vlasti tražilo „skaj“ poruke i za preko stotinu drugih ljudi, uključujući dva neimenovana čoveka iz policije i BIA-e koji su ključni za razumevanje sprege kriminala i vlasti – a koji su na „skaju“ imali nadimke Edo i Markus.
Ceo tekst pročitajte na portalu KRIK-a
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve