

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Srbi sa Kosova prepustili su Vučiću da pronađe rešenja za problem registarskih tablica i ličnih karata kroz dijalog. Za to vreme, premijer Aljbin Kurti rekao je da Priština neće odustati od 1. septembra kao datuma početka implementacije mera o registarskim tablicama i ulazno/izlaznim dokumentima
Gradonačelnici i odbornici četiri opštine na severu Kosova usvojili su danas u Zvečanu zajedničku deklaraciju, u kojoj su već u prvoj tački dali podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da u narednim danima traga za rešenjem. Oni su deklaracijom Vučiću prepustili da u skladu sa „interesima naših građana uz očuvanje mira, stabilnosti i sigurnosti“ pronađe rešenja za problem registarskih tablica i ličnih karata kroz dijalog.
Pored podrške Vučiću, koju su mu dali i na sastanku u nedelju, srpsko političko rukovodstvo na severu Kosova zapretilo je napuštanjem kosovskih institucija na svim nivoima, „počev od centralnih i lokalnih institucija, pa do suda, tužilaštva, policije i svih ostalih institucija čime se totalno razgrađuje Briselski proces“.
Od kosovskih vlasti u deklaraciji se traži „najhitnije i bez ikakvih odlaganja“ formiranje Zajednice srpskih opština, onako kako je ona definisana Briselskim sporazumom. „Prošlo je skoro deset godina i naš narod ne prihvata bilo kakvo odlaganje ovog procesa, čiji je garant Evropska unija“.
U usvojenoj deklaraciji u sredu NATO-a misija KFOR i druge međunarodne institucije pozivaju se da u skladu sa Rezolucijom 1244 osiguraju mir i bezbednost za sve građane, kao i da „urazume Prištinu, kako bi se povukle jednostrane i antisrpske mere“. Još jednom je upućen poziv srpskim građanima da ne uzimaju kosovske lične dokumente i registarske tablice, „jer to nije u skladu sa dogovorom u Briselu.
Za to vreme, nakon sednice kosovske vlade premijer Aljbin Kurti rekao je da Priština neće odustati od 1. septembra kao datuma početka implementacije mera o registarskim tablicama i ulazno/izlaznim dokumentima. Pomeranje roka sprovođenja mera Kurti vidi kao „gest dobre volje na zahtev međunarodnih partnera“, ali da tako nešto ne može da se dešava u kontinuitetu.
„Prvog septembra imaćemo jedan od dva scenarija: ili neće biti ulazno/izlaznih dokumenata ni u Srbiji ni na Kosovu ili će ih biti na obe strane“, rekao je premijer Kosova Aljbin Kurti i dodao da će se izdavati samo „RKS“ tablice, a ne „KS“ kao što je to zatražio Aleksandar Vučić tokom sastanka u Briselu prošle nedelje.
Dok sprski i kosovski političari nastavljaju u gotovo istom tonu kao i pre razgovora u Briselu, komandant misije KFOR-a Ferenc Kajari ocenjuje da potencijalnog rizika od ratnog sukoba na Kosovu nema kao i da rat nije relevantno pitanje, jer su tu NATO i KFOR. Poručuje i da ukoliko se naprave barikade, koji bi onemogućile slobodno kretanje, KFOR će morati da deluje kako bi tu slobodu omogućio.
S.P./KoSSEv/Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve