Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Sve što se događa u sistemu srpskog visokog obrazovanja rezultiralo je odbijanjem molbe Nacionalnog akreditacionog tela za obnavljanje punopravnog članstva u Evropskoj asocijaciji za obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju. Na taj način je pozicija našeg visokoškolskog sistema unutar zajedničkog evropskog prostora dovedena u pitanje. Obaška javašluk po pitanju odnosa Ministarstva prosvete prema pandemiji virusa korona
Nakon kratkog predaha visokoškolske ustanove u Srbiji ponovo počinju da rade, za manje od sedam dana. Ispitni rokovi biće održani na fakultetima, čime će se ponovo dovesti u opasnost čitava akademska zajednica (studenti, nastavno i nenastavno osoblje). Na taj način ponoviće se situacija iz juna i jula, kada su ispitni rokovi održani uživo, uz veliki epidemiološki rizik, u direktnom kontaktu nastavnika i studenata.
Iako su zaposleni na fakultetima tada na najbolji mogući način pokušavali da zaštite sve učesnike u ovom procesu i sprovedu sve preporuke epidemiologa, o bilansu ovog socijalnog eksperimenta in vivo još uvek nema zvaničnih podataka. Poluzvanično, spominju se najmanje dva studentska doma u kojima je tokom trajanja ispitnih rokova buknula epidemija. Nema podataka o tome da li je razbuktavanje žarišta u različitim gradovima Srbije imalo veze sa povratkom studenata kući iz univerzitetskih centara nakon održanih ispitnih rokova, niti onih koji govore o broju obolelih nastavnika i drugih zaposlenih u visokom obrazovanju.
IMPROVIZACIJA I NEODRŽIVI MODELI
Krajem aprila, tokom trajanja vanrednog stanja, ministar prosvete Mladen Šarčević je na gostovanju u emisiji „Oko“ na RTS-u izjavio da će studenti imati redovan junski rok i da neće biti održani ispiti na daljinu, zato što „toga nema u zakonu“. Ovaj stav ministra primljen je bez većeg otpora unutar akademske zajednice i bez pokretanja diskusije o mogućim posledicama sprovođenja takve odluke.
Međutim, da je akademska zajednica bila pribranija i da je u konkretnom trenutku podigla glas protiv ove brzoplete i nepromišljene reakcije prvog čoveka ministarstva, možda bi se još tada otvorio prostor za pokretanje javne debate o mogućim načinima prilagođavanja ispitnih obaveza novonastalim uslovima. To je svakako bio slučaj u većini zemalja u okruženju i mnogim zemljama u svetu, koje su odgovorno reagovale na pojavu virusa korona, prilagođavanjem obrazovnog procesa novonastaloj situaciji, što podrazumeva i izvođenje ispita na daljinu. Imajući u vidu trenutni nivo zaraze virusom korona u Srbiji, otvaranje ove vrste javnog dijaloga i artikulisanja mogućih rešenja je neophodno.
U Srbiji, zemlji ne baš poznatoj po vladavini prava, moguće je da se na brzinu donese lex specialis kako bi bio izgrađen Beograd na vodi, ali nije moguće da se u situaciji kada je virus korona okovao čitav svet, blagovremeno zakonski reguliše izvođenje ispita na daljinu. Zato se, kako ministar Šarčević najavljuje, u nedefinisanom vremenskom roku priprema nova izmena Zakona o visokom obrazovanju, kako bi se otvorila mogućnost izvođenja ispita na daljinu.
Ništa bolje nije prošlo ni osnovno i srednje obrazovanje, kojem, bar sudeći prema poslednjim izjavama ministra Šarčevića, Ministarstvo sprema još jedan na brzinu sklepani „model“. Ovaj „model“ podrazumeva dva vida izvođenja nastave – na daljinu i u školama sa grupama od po 15 učenika, zbog važećih epidemioloških mera. Prema izjavama Sindikata prosvetnih radnika Nezavisnost, u praksi to znači da bi svaki nastavnik trebalo da ima trostruko radno vreme, kako bi mogao da priprema i izvodi nastavu na daljinu i nastavu uživo sa najmanje dve odvojene grupe učenika u školi, što je neodrživo. Ovo nedovoljno promišljeno delovanje resornog ministarstva unosi izvesne zebnje u vezi sa načinom na koji će se odvijati naredna školska godina.
SAMOVOLJA I HAOS
Sve navedeno je u skladu sa dosadašnjim delovanjem ministra Šarčevića, koje je obeleženo spornim odlukama u sektoru kojim je rukovodio, uključujući donošenje važećeg Zakona o visokom obrazovanju. Usvajanje tog zakona nakon neprihvatljivo kratke javne diskusije izazvalo je oštre kritike unutar akademske i stručne javnosti, a kao glavna zamerka istaknuta je jasna namera države da centralizuje i kontroliše procese odlučivanja i upravljanja u visokom obrazovanju, o čemu je pisao dnevni list „Danas“.
I zaista, dve godine nakon ove epizode, u trenutku kada smo se suočili sa epidemijom koja zahteva promišljen odgovor čitavog obrazovnog sistema, ponovo vidimo samovolju, haotične i jednostrane odluke Ministarstva i njegovog prvog čoveka. Te odluke samo produbljuju postojeće probleme, koji su dodatno naglašeni pomenutim zakonom donetim 2017. godine. Zato sa strepnjom iščekujem novu izmenu Zakona o visokom obrazovanju, jer bi se u njemu, pored najavljene mogućnosti održavanja ispita na daljinu, mogle naći i neke druge izmene o kojima u ovom trenutku nije bilo reči. Naravno, ostaje pitanje da li je donošenje novog zakona najbolji odgovor na epidemijski izazov ili je problem održavanja nastave na daljinu mogao biti razrešen brže i efikasnije, bez dovođenja u rizik čitave akademske zajednice.
NEKOMPATIBILNI SA EVROPOM
Ako je istina ono što spisateljica Arundati Roj kaže – da svaka pandemija na ljudsko društvo deluje kao neka vrsta portala prisiljavajući ljude da prekinu sa prošlošću i zamisle svoj svet iznova, onda se mi kao društvo, ali i Univerzitet kao institucija, nalazimo upravo pred jednom takvom kapijom između dva sveta – onog u kojem smo do sada živeli i novog u kojem ćemo živeti sa izazovima poput virusa korona. Kako nas susret sa realnošću sa druge strane portala ne bi neprijatno iznenadio, važno je da izaberemo da tokom prolaska aktivno učestvujemo u njenom oblikovanju i ne dozvolimo da nam tu mogućnost bilo ko, pa makar to bio i ministar Šarčević, uskrati.
Način izvođenja ispita spada u delokrug rada univerzitetskih nastavnika, fakulteta i Univerziteta, koji jedini treba da odlučuju o tome kako će ocenjivati rezultate rada svojih studenata u okviru odgovarajućih kurseva, studijskih programa i drugih studentskih obaveza. S druge strane, u delokrugu rada ministra Šarčevića je da obezbedi uslove u kojima će studijske programe moći da akredituju samo one visokoškolske ustanove koje zadovoljavaju zakonom propisane uslove. Setimo se samo afera sa sumnjivim doktoratima, lažnim diplomama izdatim u privrednim preduzećima umesto u obrazovnim institucijama, studentima koji su stekli diplome na neakreditovanim programima, a koji odlukom ministarstva kojim rukovodi ministar Šarčević upisuju drugi i treći nivo studija na akreditovanim programima… Sve navedeno rezultiralo je odbijanjem molbe Nacionalnog akreditacionog tela za obnavljanje punopravnog članstva u Evropskoj asocijaciji za obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju /European Association for Quality Assurance in Higher Education – ENQA/ u februaru ove godine. Na taj način pozicija našeg visokoškolskog sistema unutar zajedničkog evropskog prostora dovedena je u pitanje.
Članstvo u ovoj asocijaciji potvrđuje da akreditovani studijski programi koji se izvode na visokoškolskim institucijama u našoj zemlji zadovoljavaju određene standarde kvaliteta koji garantuju da oni koji steknu diplome na tim programima poseduju neophodna znanja i veštine koje te diplome podrazumevaju. Drugim rečima, članstvo u ovoj asocijaciji je garancija kvaliteta našeg visokoškolskog sistema i preporuka za uključivanje naših diplomiranih studenata u šire evropsko tržište rada. Uprkos navodnom zalaganju ministra Šarčevića da reformiše i unapredi obrazovni sistem, i u sklopu njega visoko obrazovanje, na kraju njegovog mandata moglo bi se reći da je učinak rada njegovog ministarstva izuzetno loš.
Soliranje ministra Šarčevića i proizvoljno donošenje odluka od javnog značaja, bez prethodnih konsultacija sa onima koji bi te odluke trebalo da sprovedu u delo, u konkretnom slučaju univerzitetskim nastavnicima i članovima akademske zajednice, do sada je proizvelo ogromnu štetu. Verujem da je ovo važan trenutak u kojem akademska zajednica mora da se aktivira i pokuša da osmisli odgovor koji će svim njenim članovima (studentima, istraživačima i nastavnicima) omogućiti bezbedan prelazak u novu realnost. U protivnom, mogli bismo da se iznenadimo kada sa druge strane portala otkrijemo da smo se, umesto u avgustu 2021, našli u realnosti sličnoj onoj 1998. godine, u trenutku kada je na snagu stupio čuveni „Šešeljev“ Zakon o univerzitetu.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve