Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Predsednik Upravnog odbora dečije klinike u Tiršovoj
Osnovni podaci: Rođen je 18. jula 1963. godine u Novom Sadu, gde je završio srednju školu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu, ali nije radio kao lekar jer je uvideo da „ne može od toga živeti“. Oženjen je Milicom, ima sina Gavrila od pet i po godina i ćerku Milu od godinu i po dana. Ima i motor, pik-ap, i novi audi („Kupio sam ga od mog druga Dejana Tomaševića kome ga otplaćujem na rate.“), kao i kuću u Tolstojevoj 11. Polovina te kuće pripada njegovoj ženi koja se u njoj i rodila, dok je drugu polovinu on otkupio od suseda. U novoj podeli vlasti postao je koordinator za humanitarne akcije i savetnik ministra za rad i socijalna pitanja za multimedijalne kampanje.
Zašto je u žiži: Kao novi predsednik Upravnog odbora dečije klinike u Tiršovoj pokrenuo je akciju prikupljanja pomoći za ovu instituciju, ali su uporedo krenule i optužbe protiv njega da se obogatio na sumnjiv način u nezgodno vreme, radeći čak i za Arkana (što je potvrdio i Borislav Pelević); zamenik ministra zdravlja Uroš Jovanović optužio ga je da vodi neprimerenu kampanju, a bivši direktor klinike u Tiršovoj, koga je Stajkovac optužio da je proneverio humanitarnu pomoć, da sprovodi medijski linč protiv njega i da lažira stanje na klinici da bi prikupio pare.
Šta on kaže: „Osmislio sam kompletnu kampanju za Delije 1991. godine, a onda su je preuzeli navijači. Tako sam i upoznao Arkana, ali nisam s njim radio.“ Isto tako, „nije problem što sam se ja obogatio, već je problem što su mnogi kao direktori napravili pare“. Smatra da je u pitanju i ljubomora.
Kakve je sve kampanje radio: „Zovem se Anđela“ – bila je najveća medijska kampanja u Srbiji, čiji se spot emitovao više od 4000 puta; prikupljana je pomoć za dom za hendikepiranu decu „Kuline“. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji u svom izveštaju navodi da su „deca sklupčana u uglovima hladnih soba na poderanim dušecima, neuhranjena i neuredna, bespomoćno gledala u kamere čiji su snimci postali optužnica za celu Srbiju“ a da je „nakon kampanje u Domu uvedeno grejanje, popravljen put, renovirani paviljoni, kuhinja i vešernica, a zaposleni edukovani“. Radio je kampanje za obnovu dečijih igrališta, „Ostavi oružje kod kuće“, „Mi jesmo anđeli“ za pomoć talentovanoj deci, „Povratak“ (na Kosovo), „Pet stotina košarkaških tabli“ i druge.
Da li mu je smetalo da radi sa socijalistima: „Nije. Deca vrede više od sistema.“
Kako se obogatio: „U jednom trenutku držao sam pet pabova i barova: Mediteraneo, „Resava“, Irski pab u Beogradu i u Novom Sadu i kafe Opera. Preuzimao sam ih kad sam radio njihov enterijer.“ Danas je vlasnik jedino Irskog paba u Kneza Miloša ulici u Beogradu.
Čime se to zapravo bavi: Uređenjem enterijera i dizajna; ima svoje kreativno preduzeće i tim izvođača radova, a radio je preko 100 lokala, restorana, kafića. Najpopularnija mesta su Kalemegdanska terasa, Oh sinema!, „Resava“, Irski pab, najnoviji Monument u Hajatu i mnogi drugi.
Da li je priznat kao umetnik: Na 41. oktobarskom salonu izložio je radove Santina mia i Santina tua. Imao je izložbu elemenata enterijera u Jugoslovenskoj galeriji, kao i dve samostalne izložbe slika. „Bavim se i grafičkim dizajnom, ali to su mi male teritorije. Moderna umetnost je odavno napustila ulje na platnu, stvari se rešavaju u više dimenzija, a enterijer je zaista raskršće svih umetnosti. Nameštaj je savremena skulptura.“
Kakav mu je stil: „Ako, na primer, dizajniram irski pab, onda idem na prepoznavanje kao snažan element komunikacije i kompiliram elemente koji već postoje, umesto da izmišljam nove. Mislim da ne treba biti revolucionaran po svaku cenu. Želim da ono što radim bude prihvatljivo i u komercijalnom i u estetskom smislu.“
Da li ima i neku filozofiju: Ima. Na svom sajtu (stajkovac.co.yu), gde je izložio enterijere, nameštaj i svoje umetničke radove, nagoveštava svoj dizajnerski diskurs i, napominjući da je „razum na jednoj, a osećajnost na drugoj strani“, kaže: „Ja sam krojač po meri, istraživač ljudi i granica. Tamo gde nema graničara, preći ću crtu. Radoznalo. I siguran.“
Da se nije bavio i politikom: „Bio sam vođa studentskih demonstracija 1991. i jedan od vođa demonstracija 1992. godine“ Član je DS od 1996. g, nije nikada imao funkciju u stranci. „Ja sam vam dokaz da se u DS-u šansa dobija radom a ne funkcijom.“ Inače, „finansijski sam situiran, ne radim ovo zbog para, već zbog izazova koji me prati od ‘91. kad sam se popeo na Terazijsku česmu.“
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve