Zrenjaninska kompanija Beohemija-Inhem d.o.o. kupila je preduzeće „Šampionka“ iz Slovenije i postala stoprocentni vlasnik ovog poznatog proizvođača kućne hemije. Vrednost akvizicije iznosi šest miliona evra, a do 2011. godine Beohemija-Inhem će u proizvodni pogon, infrastrukturu, nova zaposlenja i unapređenje poslovanja kompanije iz Renče uložiti oko deset miliona evra. Lider na domaćem tržištu praškastih deterdženata (brend Duel), Beohemija-Inhem se nalazi među prvim domaćim kompanijama iz ove grane koja je uspela da svoje poslovanje proširi na tržišta Evropske unije. Proizvodi Beohemije-Inhem Deterdženti za veš i posuđe, omekšivači itd.) izvoze se na tržišta jugoistočne Evrope i zahvaljujući ovoj akviziciji u Sloveniji naći će se i na tržištima Italije, Austrije i Mađarske. „Akvizicija u Sloveniji je logičan korak u našem širenju na tržišta regiona ali i na tržišta Evropske unije. Ponosni smo što ćemo iskustva iz Srbije preneti u Sloveniju i što smo pokazali da je ovakav uspeh domaćih kompanija moguć. Pred nama su značajna ulaganja i snažno verujemo da ćemo postati uticajan akter na slovenačkom tržištu“, Izjavio je Milanko Ruljević, zamenik generalnog direktora Beohemije-Inhem.
Akcije: Veranozaparaolimpijce
Kompanija Verano Motors i Paraolimpijski komitet Srbije ispratili su prošle nedelje srpske takmičare na Paraolimpijadu u Peking. Izložbom fotografija naših paraolimpijaca u tržnom centru Zira data je posebna podrška sportistima sa invaliditetom. Verano Motors je prošle godine Paraolimpijskom komitetu prvi donirao putnički kombi „peugeot boxer“. Tim gestom, po rečima potpredsednika komiteta Aleksandra Petrovića, Verano je dao primer drugim kompanijama da pomažu sportiste. „Osetili smo potrebu da našim paraolimpijcima poželimo sreću i pružimo im nešto više od ispraćaja. Zato smo organizovali izložbu njihovih fotografija sa takmičenja. Trudimo se da im omogućimo da što lakše ostvaruju sportske uspehe“, istakao je Nemanja Živojinović, zamenik direktora marketinga Verano Motorsa.
Mreža: PrvaOppotrunityfilijalauBeogradu
Opportunity Banka a.d. Novi Sad, koja je u Beogradu poslovala kao kreditna kancelarija, otvorila je 28. avgusta prvu filijalu u Bulevaru Zorana Đinđića. Od početka rada u Beogradu kancelarija je isplatila 2200 kredita u iznosu većem od osam miliona evra, čime je otvoreno više od hiljadu novih radnih mesta i održano 5600 postojećih. Osim kreditnih aktivnosti u filijali će se obavljati platni promet i šaltersko plaćanje. „Cilj nam je da pomognemo mala i srednja preduzeća i preduzetnike koji tek započinju sopstveni biznis. Ovakva strategija poslovanja izuzetno je važna ne samo za našu banku nego i za ekonomski razvoj Srbije“, istakao je Rodžer Vorhiz, novi predsednik UO Opportunity Banke a.d. Novi Sad. Vorhiz je zamenio penzionisanog Stjuarta Vajta, koji je ovu funkciju obavljao od 2002.
Kamenolomi: Nakonrekultivacijejezeroiizletište
ANIMACIJA BUDUĆEG IZGLEDA: Površinski kop „Srebro“
Kompanija Alas Rakovac, deo austrijskog Alas Holdinga, dobila je saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine na Projekat rekultivacije površinskog kopa „Srebro“. Projekat je uradio tim stručnjaka Rudarsko-geološkog i Šumarskog fakulteta u Beogradu. Nakon završetka rekultivacije površinskog kopa „Srebro“, ovaj prostor bivšeg kamenoloma biće u potpunosti uklopljen u ambijent Nacionalnog parka Fruška gora, a krasiće ga jezero sa plažom uređenom po najvišim standardima, pratećom sanitarnom infrastrukturom i sportskim terenima. Rekultivacijom površinskog kopa, stvaranjem terasastih površina i, pre svega, ozelenjavanjem i pošumljavanjem sa oko 30.000 sadnica, obezbediće se novi ambijent u okviru prirodne celine. Zelene površine biće uređene kao parkovi, obogaćeni autohtonim vrstama drveća, prirodnim staništem za lokalne ptice i druge životinjske vrste. Stanovnici i posetioci Fruške gore dobiće sportsko-rekreativni centar za sportove na vodi, tenis, odbojku, rukomet, košarku i mali fudbal, kao i za alpinističke treninge i brdski biciklizam. Rok za završetak rekultivacije je pet godina od zatvaranja kamenoloma i pripremnih radova na kop u koji je eksploatisan četiri decenije.
Moskovska banka na srpsko tržište dolazi sa jakim i svežim kapitalom i apsolutnom likvidnošću kao greeinfield investicija. U Srbiju je investirala 15 miliona evra, pet miliona više nego što je minimum koji zahteva Narodna banka Srbije. Oformljen je menadžment banke i pripremamo se da u oktobru operativno počnemo da radimo sa klijentima koji će u početku biti pravna lica ili, jednostavnije rečeno, poslovanje će biti organizovano kao podrška privredi. Moskovska banka Beograd ćerka je Bank of Moscow, koja je treća banka po jačini u Rusiji. To je državna banka čiji je većinski akcionar (43,99 odsto) Grad Moskva. Banka u Rusiji posluje preko svojih 400 ekspozitura u 61. regionu u 11 vremenskih zona. Dolazak Moskovske banke u Srbiju izazvao je dosta stručnih polemika o tome koji su naši ciljevi i kako planiramo da se pozicioniramo u odnosu na konkurenciju. Iako smo ovde 35. banka, imamo jasne ciljeve i verujemo u Srbiju, u razvoj privrede, kao i u razvoj bankarskog sektora kome ćemo i mi doprineti. Globalna finansijska kriza, koja je zahvatila čak i Ameriku, nije ni dotakla Rusiju. Mi smo u prednosti jer imamo sve uslove da srpskom privrednom sektoru ponudimo povoljnije finansiranje i potpuno inovativan pristup bankarstvu. Do kraja godine planiramo da zaposlimo 70 bankarskih stručnjaka, da standardizujemo poslovanje u skladu sa evropskim i da stvorimo kvalitetnu sinergiju koja će ponuditi našem tržištu nove proizvode i usluge. Planiramo i da otvorimo još dva regionalna centra u Novom Sadu i Nišu, a tek u zrelijoj razvojnoj fazi svoje usluge i širok dijapazon proizvoda ponudićemo stanovništvu. Naša misija je zadovoljan klijent, a naš cilj da konstantno prevazilazimo očekivanja klijenata.
Poslovnogeslo: Smelostrađanapredak
Neprekidno ulažemo u ljude, njihovo znanje i poduhvate. Savremeno poslovanje donosi potrebu za lakšim, bržim i povoljnijim komuniciranjem između ljudi. Inspiracija donosi ideje, a smelost rađa napredak. Sada, kada proslavljamo deset godina uspešnog poslovanja Mobilne telefonije Srbije, prihvatili smo da je jedini način da uvek idete napred, takmičenje, ne sa konkurencijom, već sa sopstvenim postavljenim ciljevima. Zato je naša kompanija Telekom stvorila tim ljudi koji razmišlja na isti način, primenila je moderni menadžment okrenut ka znanju, razvijanju sopstvenih potencijala i pre svega ka strateškoj komunikaciji.
Extreme
PROMENA: Američka kompanija Pepsi postala je vlasnik srpskog proizvođača čipsa Marbo Product, čiji je vlasnik pre toga bila Pepsiko International Europe sa sedištem u Holandiji.
MEDALJE: Srpski Jazak osvojio je dve medalje na 46. poljoprivrednom sajmu u Radgoni (Slovenija): zlatnu (za prirodnu vodu) i srebrnu (za gaziranu), u konkurenciji 73 proizvoda deset kompanija iz pet zemalja.
POTENCIJAL: Srbija bi polovinu ukupno potrebne energije mogla da proizvede iz obnovljivih izvora, najviše iz biomase, ali sada koristi samo 18 odsto tog potencijala.
ZAJEDNO: Dva miliona evra uložili su beogradski Interkomerc, Briko iz Nove Varoši i Vlada Srbije u izgradnju fabrike briketa u selu Akmačići, koja je minule sedmice počela proizvodnju.
EVROPSKA agencija za rekonstrukciju finansiraće sa četiri miliona evra izgradnju infrastrukture za industrijsku zonu Ečka – Zrenjanin, a radove će izvesti austrijska kompanija Alpina Bau GmbH.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Postoje dve vrste: lažni koji su isplivali iz mutne vode u kojoj su dobro plivali i pravi, sposobni i uporni pojedinci koji su prepoznali i iskoristili ukazane šanse nastale usled promene sistema. Oni još plivaju.
GUBITNICI: Većina ljudi koja je izgubila lični i nacionalni identitet, pa danas ne znaju odakle da krenu ni kuda da idu. Oni koji nisu prihvatili promene, bile one dobre ili loše.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.