Direktne strane investicije u Srbiju od početka 2001. do kraja 2005. godine iznosile su ukupno 4,57 milijardi dolara
Ugovori: Siemens partner Univerzijade 2009.
LOGIČNA SARADNJA: Potpisnici ugovora
Beogradske kompanije Univerzijada 2009. i Siemens sklopile su ugovor o strateškom partnerstvu u pripremama i organizaciji Univerzijade, koja će se održati od 15. do 26. jula 2009. u Beogradu. U ime Univerzijade ugovor su potpisali generalni direktor Siniša Jasnić i direktor Uprave za sport u Ministarstvu prosvete i sporta Aleksandar Šoštar, a u ime Siemensa generalni direktor Obrad Spremić i komercijalni direktor Kurt Švarcmiler.
„Uvereni smo da ćemo sa Siemensom organizovati najbolju Univerzijadu do sada“, rekao je tom prilikom Siniša Jasnić. Direktor Siemensa Obrad Spremić smatra da je ova kompanija, zbog iskustva u podršci manifestacijama u svetu, kao što su Olimpijada, Svetsko prvenstvo u fudbalu itd., prirodan i logičan strateški partner Univerzijade.
Investicije: Nova deonica puta i osam mostova
Na pravcu E-75 autoputa Beograd – Novi Sad prvih dana septembra počeće izgradnja nove deonice dužine devet kilometara. Projekat obuhvata i sanaciju četiri mosta ukupne dužine 162 metra, izgradnju osam novih mostova ukupne dužine 630 metara, izgradnju propusta ukupne dužine 100 metara, kao i izgradnju tri petlje ukupne dužine 380 metara. Vrednost svih ovih radova procenjena je na 3,4 milijarde dinara, a planirano je da se završe za dve godine. Izvođači su beogradska preduzeća Energoprojekt niskogradnja i Inter-most.
Priznanja: McCann najbolji PR
Na godišnjoj dodeli nagrada Društva Srbije za odnose sa javnošću, McCann Erickson proglašen je za najbolju PR agenciju u Srbiji u 2006. Za dve godine beogradska kancelarija McCanna uspela je da otvori regionalne kancelarije u Crnoj Gori i Makedoniji i organizuje edukaciju za svoje kadrove u London School of Public Relations. Nagrade su dobili i Mmd Corporate za dizajn Visa kartice „Savremena Srbija i Crna Gora“, SVA u kategoriji neprofitni sektor za projekat „Tvojih pet minuta – nečiji život“, Lafarge BFC za društveno odgovorno ponašanje i festival Exit za unapređenje imidža Srbije.
Krediti: Niže kamate
Hypo Alpe Adria Banka snizila je kamate na stambene kredite koji imaju osiguranje kod Nacionalne korporacije. Za modele kredita sa valutnom klauzulom u evrima, a bez učešća i depozita i sa učešćem od 20 odsto, kamata je smanjena sa 7,25 na 6,95 odsto godišnje. Za iste modele kredita, ali sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, kamata je sa 5,45 snižena na 4,45 odsto. Za kredite obračunate u evrima, uz 20 odsto depozita, kamata je smanjena sa 6,25 na 5,95 odsto. Banka je uvela nov model kredita sa klauzulom u francima, uz depozit od 20 odsto kamata iznosi samo 3,95 procenata godišnje.
Sponzorstva: Visa na Exitu
Kao jedan od sponzora Exita, za koji se očekuje da će privući preko 100.000 posetilaca, Visa International će instalirati dva bankomata unutar zidina Petrovaradinske tvrđave. Time će omogućiti posetiocima festivala u Novom Sadu da podižu novac 24 sata dnevno. Na određenim mestima biće omogućeno i plaćanje hrane i pića Visa karticom. Inače, u Srbija ima preko 1,5 miliona korisnika Visa kartica.
Modernizacija: Tarkett – IT baza za Evropu
Uvođenjem rešenja baziranog na SAP R/3 softveru i HP hardveru u Tarkettu u Bačkoj Palanci stvorena je centralna baza podataka za Srbiju, Rusiju, Ukrajinu i većinu balkanskih država. To praktično znači da u Bačkoj Palanci, u svakom trenutku, mogu da se dobiju informacije o poslovanju drugih organizacionih jedinica Tarketta – proizvodnji, otpremi i prodaji, upravljanju zalihama, nabavci i finansijskim performansama. Integrisana IT infrastruktura, zasnovana na Microsoftovoj platformi, pokriva 1000 radnih stanica i omogućava umrežavanje 1000 i-mejl korisnika na kompletnom tržištu Istočne Evrope.
Banke: Kredit nije privilegija
Piše: RadovanJelašić, guvernerNarodnebankeSrbije
Iste one banke koje posluju u Pešti, Beču ili Ljubljani, kao prvoklasne, likvidne, solventne i institucije sa jakim međunarodnim kredibilitetom, danas imaju i najveće učešće u bankarskom sektoru Srbije. Pitanje je, međutim, da li se na ovdašnjem tržištu ponašaju isto kao i u razvijenim zemljama evropskog okruženja. Problemi sa kojima se na tom planu susrećemo upravo su oni kakve smo priželjkivali kada smo krenuli u reforme bankarskog sektora, a imale su ih i neke druge zemlje u okruženju – transparentnost cena bankarskih usluga, informisanje i edukacija klijenata i slično.
NBS je, pored regulatornih mera, preduzeo i niz drugih aktivnosti – poput formiranja svog informativnog centra za građane – kako bi uticao na banke da se ponašaju po istim standardima koje poštuju, pre svega, u zemljama gde se nalaze njihove matične centrale. U tome Narodna banka ne nailazi na potrebno razumevanje, štaviše jako često pojedinci na odgovornim političkim ili izvršnim funkcijama, iz čisto populističkih razloga, izlaze u javnost sa tezom da nije važno šta koliko košta, već je bitno samo da ima bankarskih usluga, u prvom redu kredita. To je, međutim, i u Srbiji odavno prevaziđeno.
U NBS-u su svesni da treba vremena da ljudi ponovo poveruju da je, kao što u pekari kupuju hleb, isto tako normalno da u banci dobiju kredit, bez obzira na to što banke to pokušavaju da im predstave kao neku posebnu privilegiju. Smatramo da bi same banke trebalo da uspostave jače mehanizme samoregulative i samokontrole u cilju daljeg pridobijanja poverenja svojih klijenata. Dok se to ne desi, NBS-u je dobrodošla svaka pomoć, kakvi su, na primer, konkretni potezi Ministarstva za trgovinu o zaštiti građana kao potrošača bankarskih usluga.
Poslovnogeslo: Dobar tim je ključ uspeha
Piše: MilošKržić, generalnidirektorVeranoMotorsa
Uspeh bilo koje kompanije meri se po tome koliko su ljudi koji u njoj rade uspešni, koliko su ostvareni u svom poslu. Uloga lidera je pre svega da usmerava i podstiče profesionalnost i kreativnost zaposlenih i omogući im da budu sigurniji u svoje sposobnosti. Verano Motors je prepoznatljivo ime kompanije koja je tokom deset godina, otkako je osnovana, uspela da izgradi imidž stabilne i čvrste firme, zahvaljujući upravo tome što pred svakog zaposlenog postavlja zadatak da o kompaniji razmišlja kao da je baš on vlasnik. Kad ljudi dolaze sa osmehom na posao, onda je jasno da su oni – tim koji dobija.
Extreme
IZBRISANI: Nakon isteka roka za preregistraciju privrednih subjekata (15. jun), država je iz evidencije izbrisala 145.873 firme, pa sada u Srbiji ima 86.459 registrovanih aktivnih preduzeća.
PREČICA: Nemački proizvođač šećera Nordzucker osnovao je sa MK komercom zajedničku firmu Sunoko koja će postati većinski vlasnik četiri šećerane Miodraga Kostića. Nordzucker će imati 51 odsto vlasništva u Sunoku.
INVESTICIJE: Delta maxi platila je 107 miliona dinara za 93,15 odsto akcija poljoprivrednog preduzeća Topola u Kikindi i postala vlasnik 850 hektara plodnog zemljišta.
BRATSKI: Uvoz alkoholnih i bezalkoholnih pića iz Srbije u Crnu Goru i dalje će biti oslobođen carina i akciza, ukoliko su plaćene u Srbiji.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Na duge staze svi moraju biti dobitnici. Tranzicija, reforme i evropske integracije jedan su te isti proces izmene politike, prava, ekonomije i društva.
GUBITNICI: To su manje obrazovani ljudi i oni nesposobni da se prilagode promenama koje nosi tranzicija, kao i oni koji nisu spremni na te promene.
DOBITNICI: Sloj ljudi koji su direktno iz komunizma iskočili u sferu novopečenih kapitalista.
GUBITNICI: Sve cehove plaćaju radnici. Izgubili su radna mesta i svojinska prava nad društvenom svojinom, koja u Ustavu još postoji kao ravnopravan tip vlasništva preduzeća. Država je neovlašćeno od radnika uzela tu svojinu i prodaje je.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Što vlast Aleksandra Vučića u kampanji više demonstrira nasilje, to se više žali kako je tobože ona ugrožena. Tada nema političkih protivnika, nego neprijatelja od kojih se valja „odbraniti“, to jest zatući ih, piše „Vreme“ u novom broju
Bivši predsednik Srbije ušao je u izbornu kampanju sa gotovo svim polugama političke i institucionalne moći. Istovremeno, njegovi protivnici postaju nasilnici, teroristi, strani plaćenici i pretnja državi, dok se vlast predstavlja kao strana koja se samo brani. Od Bežanijske kose i Futoške pijace do Beogradske arene, ista zamena uloga otvara pitanje opasnije od toga ko je započeo pojedinačni incident: šta se događa kada politički protivnik prestane da bude konkurent na izborima i postane neprijatelj od kojeg treba braniti Srbiju
Birača iz rasejanja ovog puta ima jednako kao birača – recimo – Kragujevcu, četvrtom gradu po veličini u Srbiji. Njihov značaj prepoznao je i režim koji je sitnim psinama odbio otvaranje mnogih biračkih mesta te primorava ljude na drugim meridijanima da glasaju u sred noći
Aleksandar Šapić politički je preživeo 6. oktobar i sednicu Skupštine grada na kojoj se nije ni razmatrala njegova smena. Opozicija je obećala da će je formalno zatražiti u narednom periodu iako je jasno da većinu nemaju. Za sada i oponenti vlasti, ali i građani imaju samo obećanje v. d. predsednice države Ane Brnabić da će “svi u budućnosti videti šta će biti stav stranke” čiji je Šapić potpredsednik. Do tada će režim da zaćuti, baš kao što i sada glasno tihuje prvi čovek grada koji ponovo nije bio na sednici na kojoj je objektivno bio ključna tema
Aleksandar Vučić u ovoj kampanji gotovo da nije održao govor bez pominjanja žena. Sam je objasnio zašto: žena je odgovorna jer mora da brine o kući, deci i roditeljima. U tom komplimentu sadržana je cela njegova predstava o ženi, ali i granica iza koje žena prestaje da bude “naša” i postaje neprijatelj
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.