U ponedeljak po podne, 13. novembra, jedan neregistrovani portal pod kontrolom Srpske napredne stranke objavio je da je lista “Ujedinjeni protiv nasilja – Nada za Kragujevac”, “oborena” zbog proceduralne greške. Vest je objavljena dva sata pre nego što će zasedati Gradska izborna komisija. Ona će kasnije uveče zaista i doneti zaključak da lista bude oborena
Misterija je grad Kragujevac, reći će Đorđe Vukadinović, urednik “Nove srpske političke misli” koji je pokušao da izmeri raspoloženje birača u tom gradu.
Jednu misteriju razrešio je Dejan Joksimović, načelnik Policijske uprave u Kragujevcu u periodu od 2021–2022. godine, u autorskom tekstu za “Glas Šumadije”:
“Moj utisak po dolasku u Kragujevac je osećaj da je grad podeljen na dva posebna sveta. U jednom svetu su pošteni i radni privrednici i građani, koji jedva sastavljaju kraj s krajem. U drugom je bahata privredno-politička ‘elita’ Kragujevca, koju je stvorilo nekoliko lokalnih privrednih i političkih moćnika, okupljenih oko vladajuće stranke. Oni ovaj svoj paralelni svet održavaju i čine sve ne birajući sredstva da se ništa ne menja. U tom smislu, nisu im strani ucene, pretnje, nasilje…”
Za poštene i radne građane, zaključuje ovaj policajac u penziji, “u tom paralelnom svetu nema mesta, osim kada treba zaokružiti listu naprednjaka i njihovih partnera, da bi i dalje mogli udobno živeti na vaš račun”.
FORMALISTI I PREMIJERKA
Ujedinjeni, predaja liste1…i Srbija protiv nasilja
Vukadinovićevu misteriju policajčevi “pošteni i radni građani” mogli bi da razreše 17. decembra. U trenutku kada nastaje ovaj tekst, Gradska izborna komisija u Kragujevcu proglasila je 10 lista sa kandidatima za odbornike u lokalnom parlamentu. Prihvatila je prigovor na najveću opozicionu listu “Ujedinjeni protiv nasilja – Nada za Kragujevac” i odbila prigovor upućen iz Novog Sada na listu slovačke manjine.
U ponedeljak po podne, 13. novembra, jedan neregistrovani portal pod kontrolom Srpske napredne stranke objavio je da je lista “Ujedinjeni protiv nasilja – Nada za Kragujevac” “oborena” zbog proceduralne greške. Vest je objavljena dva sata pre nego što će zasedati Gradska izborna komisija. Ona će kasnije uveče zaista i doneti zaključak da lista bude oborena. Nakon što su otklonjeni nedostaci, lista je u utorak ponovo proglašena, ali je sada na 10. mestu, pa će sav materijal pripremljen sa brojem 8 sada morati da se baci.
“Objavljivanje vesti dva sata pre zasedanja GIK-a pokazuje da se odluke donose u prostorijama Srpske napredne stranke u Glavnoj ulici, a ne u Gradskoj izbornoj komisiji. Javno su poniženi predsednica i članovi komisije”, rekao je Dalibor Jekić (SSP), drugi na listi “Ujedinjeni protiv nasilja – Nada za Kragujevac”.
Identične nepravilnosti, nezvanično saznajemo, imale su i još jedna opoziciona lista, ali i lista Srpske napredne stranke. Ali na njih niko nije uložio prigovor.
I dok je Gradska izborna komisija većala da li će oboriti opozicionu listu, Ana Brnabić je u prostorijama SNS-a – a sve uz policijsko obezbeđenje i blokadu Glavne ulice – držala konferenciju za novinare sa koje je obećala raj u Kragujevcu. Pod uslovom da naprednjaci pobede.
Isti “raj” – Klinički centar, Obilaznicu oko Kragujevca, Centar izvrsnosti, Stelantis, “samo što nije” stadion Čika Dača – obećavao je već i predsednik države Aleksandar Vučić, ali su novi rokovi uvek primamljiviji a stari zaboravljeni.
Brnabićeva, doduše, nije ni najavljena, redakcije su dobile poziv za konferenciju za medije Nikole Dašića, odlazećeg gradonačelnika i trećeg na listi odborničkih kandidata te partije, pa je obraćanje javnosti pratilo dvoje novinara. Prvi na listi SNS-a u Kragujevcu rektor Nenad Filipović zakasnio je akademskih 15 minuta, ali su tu bili svi drugi: direktor UKC Kragujevac, pa direktor Doma zdravlja, nekadašnja radikalka Nataša Jovanović, načelnica Šumadijskog okruga Biljana Ilić Stošić…
Konferencija je završena simbolično, aplauzom svih funkcionera i aktivista. Oni su, poput oproštajne konferencije Mila Đukanovića nakon predsedničkih izbora, tako sprečili novinarku da postavi treće pitanje. Sve uz smeh.
DAN VELIKIH POJAČANJA
Na konferenciji za novinare, kao pojačanje, predstavljen je Nikola Došen, čija je organizacija Pokret mladih Kragujevčana pristupila SNS-u. Baš isto onako kao što je u junu ove godine, gotovo identično, pristupila Stranci slobode i pravde. Navodno su shvatili da SSP ne podržava mlade, što su potkrepili činjenicom da je prvi na zajedničkoj listi opozicije Veroljub Stevanović, koji ima 77 godina. Nezvanično, ambicije omladinaca da zauzmu dobro mesto na izbornoj listi nisu, pored opozicione, bili spremni da ispune ni SPS ni pokret koji učestvuje na lokalnim izborima.
SNS je tako nastavio kampanju predstavljanjem “velikih pojačanja” iz drugih političkih organizacija, pošto je prošle nedelje objavio transfer Ivice Samailovića, jednog od dugogodišnjih bliskih saradnika Veroljuba Stevanovića.
Uzdanica te partije na ovim izborima je rektor Univerziteta u Kragujevcu Nenad Filipović. Na naše pitanje upućeno funkcioneru te partije da li je stavljanjem rektora u službu jedne stranke narušena autonomija Univerziteta, dobili smo odgovor da je on fakultet već završio, pa ne poznaje situaciju u visokom školstvu.
BILI SLOVAK, RUS I CRNOGORAC, A NIJE VIC
Kada je o opoziciji reč, lista “Ujedinjeni protiv nasilja – Nada za Kragujevac” donekle je drugačija od republičke “Srbija protiv nasilja”. Na njoj su odbornički kandidati sedam stranaka: Stranke slobode i pravde, Pokreta slobodnih građana, Demokratske stranke, Narodnog pokreta Srbije, Zajedno za Šumadiju, ali i Novog DSS-a i POKS-a.
Nema stranaka Zajedno i Srbija centar, koje na izbore izlaze na listi “Nova snaga Kragujevca – Nikola Nešić”. Poslanik stranke Zajedno u prethodnom skupštinskom sazivu, Nikola Nešić, kandidat je te grupacije za gradonačelnika, dok Ujedinjeni protiv nasilja izlaze sa timom i u kampanji kandiduju program a gradonačelnika će, ističu, birati Skupština.
Zanimljivo je da jedna grupa građanskih aktivista za gradonačelnika na društvenim mrežama kandiduje Sašu Vasiljevića, informatičara koji je, kao nestranačka ličnost, šesti na listi “Nova snaga Kragujevca – Nikola Nešić”.
Socijalisti u Kragujevcu na izbore izlaze bez Palmine Jedinstvene Srbije, a iako su koalicioni partner Srpske napredne stranke od 2014. godine, imali su problema da obezbede overivače, maltene kao i svaka druga opozicija.
Ovih dana će pojedini Kragujevčani priču o lokalnim izborima početi vickasto: “Bili Slovak, Rus i Crnogorac, a nije vic.” U pitanju su tri manjinske liste, od kojih je ruska tri u jedan: Kragujevac prestonica – Srbija kraljevina – Ruska stranka. Pa šta ko voli.
Nosioci sve tri liste su u jednom trenutku bili deo vlasti Srpske napredne stranke, a jedino je Boris Kovačević, Crnogorac, smenjen i sada nastupa opoziciono. Motiv da se u Šumadiji kandiduju liste Slovaka, Rusa i Crnogoraca (kojih je po poslednjem popisu 246, Rusa 57 a Slovaka 17) trebalo bi tražiti u cenzusu od jedan odsto, što bi značilo i sigurnog odbornika, zgodnog ako se bude formirala koaliciona vlast, pa nekome zafali do većine.
ZA ŠEST STABALA – 70.000 EVRA
Ima najava da će listu predati i koalicija Dveri – Zavetnici, stranke koje do izbora nisu bile aktivne u političkom životu Kragujevca. Ali i omiljeni kragujevački lekar i poznati neurolog Miroslav Stojanović Džiga, koji vodi grupu građana Zajedno za Kragujevac, a svoju kandidaturu za gradonačelnika najavljuje sloganom “Znamo se”.
Kratka kampanja ne daje ni mnogo vremena vlasti da se krpljenjem rupa, asfaltiranjem ulica dodvori Kragujevčanima. Pa po sistemu daj šta daš, krpi rupe na izbušenim kragujevačkim ulicama, a taj se posao, valjda da bi delovalo ozbiljnije, naziva – revitalizacija ulica. Otvara pešačke staze i dečja igrališta.
Najveći problem je gradska tržnica, jedan od simbola Kragujevca. Njena rekonstrukcija ušla je u četvrtu godinu, a početkom decembra biće otvoren tek deo sa tezgama. Zgrada, ali i dva betonska bunkera, za koje niko ne zna čemu služe i koji su zaklonili Spomenik palim Šumadinicima, sačekaće narednu vlast.
Ove nedelje je otvoren i Trg Radomira Putnika, sa koga su uklonjena višegodišnja stabla umesto kojih je posađeno šest stabala crvenog javora, uvezenih iz Italije i plaćenih oko 70.000 evra. Na trgu je i svetleća fontana, iako stotinak metara dalje postoji fontana u kojoj se, u poslednjih deset godina, na prste jedne ruke mogu izbrojati dani kada je u njoj bilo vode. I Trg, kao i sve drugo, koštao je mnogo više (to je već tema za poseban tekst) od prvobitno ugovorene cene radova.
Pojedini poznavaoci političkih prilika u Kragujevcu smatraju i da će kratka kampanja uticati na dugo razrešavanje misterije s početka teksta. Da će tek po zatvaranju birališta 17. decembra početi borba za formiranje gradske vlasti u Kragujevcu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Protekle dve godine pokazale su da građani nisu zadovoljni aktuelnom vlašću. Pogotovo studenti, kao predvodnici aktuelnog bunta, uživaju većinsku podršku javnosti, ali je njena politička operacionalizacija otvoreno pitanje. Šta se dešava sa strankama opozicije i zbog čega nezadovoljstvo vlašću ne znači automatski i glas protiv nje
Predsednik Srbije je 14. januara po peti put u dve godine ponudio referendum o samom sebi, zatraživši od opozicije da obezbedi 67 potpisa, iako mu oni zapravo nisu potrebni. Opozicija poručuje da u ovoj igri neće učestvovati
Koliko je i zašto važno da javne ličnosti i građani stanu uz studente? Što to znači i jednima i drugima? Šta je od te podrške još važnije? Šta su studenti do sada već uspeli da promene u društvu i na fakultetima? Koji su efekti blokada? Šta dalje i ima li izgleda da se njihovi zahtevi ostvare
“Nekad mi moramo da radimo uprkos našim političarima i sa jedne i sa druge strane, ali bogami, to je i dužnost umetnika. Umetnik je čovek kome je zadatak da prelazi granice i da provocira, inače nije umetnik. To je mnogo važnije od same diplomatije – ono što je ljudski i iz srca, a ne po dužnosti”
U kojoj meri je u Srbiji moguća relevantna desnija politička opcija od naprednjačke, odnosno da li je moguće Aleksandra Vučića prestići zdesna? Odgovor je, po svemu sudeći, negativan. Dobar deo Vučićeve stranke deli stavove Bihalija i ekipe. Oni čak deluju umerenije od, recimo, Vladimira Đukanovića
U režimskoj orgiji mržnje i poziva na linč ne treba mnogo pa da neko stisne gas do daske i umalo usmrti dvadesetogodišnju studentkinju na trotoaru. Nju je – kao i sve ostale u blokadama – vlast proglasila za neprijatelja države i naroda
Ti si, šljamu nedovršeni, danas krenuo da ubiješ u Vučićevo ime. Šta on tebi može da bude? Ništa, glava iz televizora, još jedna sa ekrana. Danas je na TV-u, sutra ga bog zaboravi. A ti? Kako ćeš ti sam sa sobom? Hoće li ikad do tebe dopreti težina onoga što si uradio
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Koje su glavne teme SNS-a u predizbornoj kampanji? Na koji se način uobličavaju, kakve se i kome poruke šalju? Kako izgleda predizborna kadrovska politika? Kolika je politička težina novih lica i “preletača”? Zašto Aleksandar Vučić, kao i drugi predstavnici njegove stranke, praćeni medijskim stampedom, neprestano vraćaju u prvi plan predsednikovu porodicu
Neuverljivo je kada glas i pravo krezubih zastupaju oni koji kroz holivudski bele zube izgovaraju “mi smo krezubi, a oni…”; kada o velikoj vrednosti minimalne plate ili o povećanju penzija govore oni koji nose sat koji vredi više od godišnjih prihoda onih koje žele da zastupaju; kada o lepoti Beograda na vodi ili drugih poslovno-stambenih poduhvata govorite onima koji tamo ne mogu da kupe kvadratni milimetar; kada napadaju kulturnu elitu u ime znanja a istovremeno plagiraju doktorate i kupuju diplome
Narativ o “otuđenim elitama” (“dubokoj državi”?) koje iz senke upravljaju svim procesima najvažniji je deo populističkog ideološkog fundusa. I što su one nevidljivije, to je nesumnjivije da postoje. Tako funkcioniše magijsko mišljenje
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!