

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Generalni direktor RTS


Biografija, najkraće: Beograđanin, rođen 1959. Arhitekta po obrazovanju.
Kako je postao novinar: „Oko pokojnog lista beogradske omladine ‘Susret’ motao sam se još dok sam bio u Drugoj beogradskoj gimnaziji. Ipak, mislim da sam im bio korisniji u distribuciji novina nego kao saradnik. Kakav-takav novinar postao sam s nepunih osamnaest godina, kao dopisnik Studentskog radio programa Index 202 s Arhitektonskog fakulteta. Nešto ozbiljnije, kao urednik i voditelj emisija, počeo sam 1974 – kada su mi malo popustile obaveze na fakultetu. Istovremeno, pisao sam pomalo i za ‘Student’.“
(Potom je 1979. dogurao do TV Beograd, od koje će kasnije, na poznat način, postati RTS. Upamćen je kao voditelj emisije „Čekajući metroa“.)
Kako se dogodilo da ode pre nego što je RTS postao TV Bastilja: „Otišao sam svojom voljom – uzeo sam svoju radnu knjižicu, a oni su mi uzeli propusnicu. Dve godine pre toga sam, takođe svojom voljom, otišao i iz Informativnog programa. Jednostavno, nisam hteo da delim lik i delo. Imao sam sreću, ili bar jaku prekogniciju, da izbegnem sve potonje sukobe i turbulencije, otpuštanja i prinudne odmore…“
Šta je posle radio: „Sve vreme sam na vizit karti hteo da naštampam ‘Radim sve radnje’. Bio sam direktor marketinga Credibel banke, potom sam snimao reklamne filmove za nameštaj u Bugarskoj, postavljao bilborde po Bugarskoj, Poljskoj, Beogradu i Crnogorskom primorju. Vodeći sam stručnjak za trivision sisteme u zemlji. Radio sam, kao arhitekta i marketing konsultant, i sajmove. Kao scenarista i reditelj proizvodio sam komercijalne i dokumentarne filmove. Prodavao sam okolo TV konsalting. Radio sam i scenarija za hepeninge i festivale. Kao honorarni saradnik radio sam emisiju ‘Čekajući metroa’ na Trećem kanalu. Napisao sam i izdao dve knjige, i stalni sam član redakcija satiričnih časopisa ‘Naša krmača’ i ‘BRE!’. Poslednjih godina bio sam u ekipama koje su radile medija-monitoring.“
Da li je bio u Takovskoj ulici 5. oktobra prošle godine: „Bio sam ispred zgrade, i to u više navrata, jer sam mog petnestogodišnjeg klinca pokušavao da pronađem i ‘izvadim’ iz oblaka suzavca – ostao je blokiran u jednom od dvorišta koja spajaju Kosovsku i Takovsku ulicu. Rizikovao sam batine, jer su me neki s boljom memorijom prepoznali i dobacivali: ‘Alo, TV, izgore ti kuća.’ Jedan drugi momak, koji je upravo kamenicom razbijao prozore, veselo mi je dobacio ispod marame koja mu je prekrivala usta i nos: ‘Crvenkovski, i ti si sa nama!'“
Zašto se 5. oktobra vratio u RTS: „Vratio sam se u RTS jer smatram da je to oduvek bila moja kuća iz koje su me isterali ‘divlji’.“
Šta je osećao: „Odmah sam otišao u Košutnjak, jer sam znao da odande može da se emituje. Ušao sam u zgradu, prvi put nakon desetak godina, i umalo da se odmah predomislim – ličila mi je na pust i zapušten provincijski hotel. ‘Podigao’ me je susret s ljudima koje godinama pre toga nisam video – produkcijskim osobljem i novinarima koji su se, kao i ja, vratili.“
Šta je najveći problem „nove“ RTS: „Premnogo grehova, premnogo očekivanja, premnogo ljudi, premalo para, premalo stručnjaka, premalo opreme…“
Kako će ga rešavati: „Samo entuzijazmom i racionalizacijom.“
I kako još: „Znam da gadno zvuči, ali je jedini način da sačuvamo i uspravimo nacionalnu RTV ponovno uvođenje nekakve pretplate. Nema komercijalne javne radiodifuzije – sve u svetu su na javnim prihodima. Molim i za javnu podršku!“
Kada će ponovo otići sa televizije: „Već su mi gledali leđa, pa mi neće biti ni teško ni neobično. Otići ću kada zaključim da je sila entropije sistema veća od naše energije da je preokrenemo; ili kada zaključim da ja, kao vanpartijski čovek bez jakih leđa, nemam snage da se oduprem partijskim sukobima koji bi se prelamali preko leđa i tanušnog obraza sistema.“


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve