

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Udžbenici bi mogli da postanu besplatni u celoj Srbiji, najavio je odlazeći premijer Miloš Vučević. Kako su se vlasti baš sada konačno setile
U čitavoj halabuci jedva da je iko primetio, ali Miloš Vučević, odlazeći premijer, najavio je u ponedeljak (27. januar) da će od narednog dana pregovarati sa ministrom finansija Sinišom Malim o mogućnosti da udžbenici za učenike u Srbiji i gradski prevoz svuda budu besplatni. Postavljaju se brojna pitanja o tome zašto najava dolazi baš u ovom trenutku, kada je politička situacija u zemlji uzavrela, i odakle novca za najavljene besplatne udžbenike i javni prevoz.
Od Vučevićeve najave do njegove ostavke prošla su nepuna 24 sata. Zato je pitanje hoće li i ova najava biti zaboravljena.
Iz organizacije “Kreni-Promeni”, koja je ranije pokretala inicijativu za besplatne udžbenike, ovakvu najavu vide kao još jedan pokušaj dodvoravanja narodu u uzavreloj političkoj atmosferi.
“U jeku novonastalih dešavanja, gde studenti, ali i prosvetni radnici, već dva meseca uspešno pružaju otpor ovom režimu, u trenutku kada se njihova snaga jasno oseća na ulicama, pripadnici vlasti pokušavaju da se dodvore narodu”, kaže za “Vreme” Senka Kostić iz “Kreni-Promeni”. Ideju o besplatnim udžbenicima pozdravlja, ali dodaje da je “jasno da je sada plasirana kako bi se pridobili roditelji i šira javnost”.
Da udžbenici treba da budu besplatni svuda, pominje se u javnosti godinama. Pre više od godinu “Kreni-Promeni” je pokrenuo kampanju da svi osnovci u Srbiji imaju besplatne udžbenike. Peticiju su predali Ministarstvu prosvete i Ministarstvu finansija i, kako navode za “Vreme”, dobili su odgovor da besplatni udžbenici nisu predmet rasprave republičkog budžeta, već su nadležnost lokalnih samouprava.
Inicijativu za besplatne udžbenike širom Srbije pokrenula je i Fondacija “Alek Kavčić”. Zamisao je bila nastanak programa besplatnih udžbenika, koji bi bili dostupni i na internetu.
Aleksandar Kavčić, osnivač Fondacije, za “Vreme” navodi da obećanje premijera u ostavci Vučevića o besplatnim udžbenicima treba razmotriti, posebno u pogledu kvaliteta i cene udžbenika.
“Ako je plan Vlade da novcem poreskih obveznika plati udžbenike po ceni pet puta višoj od realne i da na taj način kroz korupcijske kanale napuni džepove pojedincima, a sve pod plaštom borbe za prava đaka, to se suštinski ne razlikuje od korupcijskih mahinacija vezanih za nadstrešnicu u Novom Sadu. Mi kolektivno ne smemo takve kombinacije dozvoljavati”, kaže Kavčić. Suštinsko je pitanje, dodaje, šta su čekali do sada? “Da li je moguće da je trebalo petnaest ljudi da pogine i da narod masovno izađe na ulice, pa da se oni tek onda sete đaka i prava na besplatno obrazovanje, sve u nadi da će sada time umiriti društvo? I kako to odjednom para ima?”
Besplatne udžbenike, odnosno novac za njihovu kupovinu, u posledjih nekoliko godina dobijaju roditelji učenika u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Besplatne udžbenike ranije su dobijali i učenici u Surdulici, a pojedine lokalne samouprave daju ih učenicima prvog razreda osnovne škole.
Ukoliko se ostvari najava Miloša Vučevića, s Ministarstvom finansija će se pregovarati o tome da li u budžetima lokalnih samouprava ima sredstava za ovakav potez. Nikakvi dodatni detalji nisu poznati, ali ekonomisti kažu da bi sredstva mogla da budu uzimana iz lokalnih budžeta ili državne kase ukoliko u lokalnom budžetu za to novca nema.
U tom slučaju bi novac mogao da bude obezbeđen iz budžetskih rezervi ili namenskih sredstava, i da bude dotiran lokalnim samoupravama, objašnjava za “Vreme” ekonomista Ljubodrag Savić.
“Verovatno u budžetu ne postoje namenska sredstva za to, ali postoje budžetske rezerve iz kojih je moguće finansiranje”, kaže Savić. Moguća su, dodaje, prelivanja i iz drugih budžetskih sredstava, a ne očekuje da bi moglo da bude dodatnih zaduživanja. Evidenciju lokalnih budžeta vode u Stalnoj konferenciji gradova i opština, ali najavu ovih vidova finansiranja udžbenika i prevoza nisu želeli da komentarišu za “Vreme”.
Da bi ovakva inicijativa mogla da bude sprovedena, najpre treba sagledati koren problema – zašto su u Srbiji udžbenici skupi, smatra ekonomista Nikola Altiparmakov. “Mi u poslednjih četvrt veka imamo potpuno neracionalan sistem izdavanja udžbenika”, kaže Altiparmakov za “Vreme”. Ukoliko bi bio uveden ekonomski optimizovan sistem izdavanja udžbenika, njihova cena bila bi nekoliko puta niža. “Kada spustite cenu udžbenika, onda možete da pričate o besplatnim udžbenicima. O tome bi trebalo pričati na republičkom nivou, a ne na nivou lokalne samouprave”, dodaje Altiparmakov.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve