S obzirom na to da porez na kapitalne dobitke gotovo da ne prelazi jedan odsto u strukturi javnih prihoda Srbije, ne iznenađuje to što poreska prijava za kapitalne dobitke od prodaje digitalne imovine nije ažurirana, odnosno što one koje su predate Poreskoj upravi i dalje čekaju na obradu
Ilija Rilakovic Yukomfoto:privatna…
Povodom novih propisa o digitalnoj imovini i pratećih poreskih usklađivanja, u jednom od prethodnih tekstova (Kripto porez) analizirali smo probleme sa kojima se kripto zajednica susretala. Čini se da je od tada malo njih rešeno.
Iako smo regulisanje digitalne imovine ocenili kao celishodno, prevashodno sa aspekta pravne sigurnosti, razrada pojedinih rešenja u praksi je izostala ili se još uvek čeka. Dva najuočljivija problema tiču se forme poreske prijave i nemogućnosti Poreske uprave da po njima postupa.
PAPIR TRPI SVE
Na početku primene poreskih propisa koji regulišu prihode od digitalne imovine i njihovu prijavu, savesni poreski obveznici bili su primorani na kreativnost jer obrazac poreske prijave nije sadržao neophodna polja za unos podataka od značaja za oporezivanje. Ovaj propust otklonjen je posle više od pola godine od početka primene novog poreskog tretmana. Pored toga, na inicijativu ljudi iz struke, rešen je i problem pojedinačnog podnošenja poreske prijave za svaki ostvareni kapitalni dobitak od prodaje digitalne imovine. Sada, poreski obveznik koji u toku godine izvrši prenos digitalne imovine po osnovu kojeg može nastati kapitalni dobitak ili gubitak u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana (ZPDG), dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije u roku od 120 dana od isteka kvartala u kojem je ostvaren prihod po osnovu prenosa digitalne imovine. Ovo pravilo bi trebalo da omogući da obveznici u jednoj prijavi navedu sve transakcije koje su imali u odgovarajućem kvartalu, a koje su rezultirale kapitalnim dobitkom ili gubitkom.
Međutim, na dan slanja ovog teksta redakciji, i dalje postoji jedan paradoks, a to je da se poreska prijava za kapitalne dobitke od prodaje digitalne imovine (NFT, kripto valute i dr.) može podneti jedino u papirnoj formi, poštom ili na pisarnici Poreske uprave. Razlog za to je što “ePorezi”, elektronski servis Poreske uprave, nije ažuriran, pa izbor opcije koja se odnosi na digitalnu imovinu ne postoji. Ovaj paradoks i softverski propust za sada izazivaju samo čuđenje poreskih obveznika, a na svu sreću ne i probleme.
PAPIR ME ČEKA
Softverski problemi su takođe prisutni i na strani poreskih inspektora, koji treba da obrade papirne poreske prijave i sastave rešenja kojim se utvrđuje porez na kapitalni dobitak. Naime, Poreska uprava još uvek ne postupa po poreskim prijavama građana jer interni softver za obračun poreza nije ažuriran, što za posledicu ima gomilanje poreskih prijava koje čekaju povoljniju (softversku) klimu. Naravno, ovaj podatak nije zvaničan, već je samo usmena potvrda nekoliko poreskih inspektora iz različitih filijala. Ipak, osim čuđenja poreskih obveznika, za sada kašnjenje Poreske uprave sa utvrđivanjem poreza na kapitalne dobitke od prodaje digitalne imovine ne predstavlja problem.
S obzirom na to da poreski obveznici popunjavaju papirne poreske prijave, Poreska uprava bi softverske zavrzlame lako mogla da prevaziđe samo ako bi inspektorima podelila dovoljno digitrona i grafitnih olovaka da izračunaju visinu poreza koje obveznici treba da plate. Ako ne za sve poreske prijave, onda makar za one u kojima nabavna cena nije dokumentovana, pa poresku stopu od 15 odsto samo treba primeniti na ceo iznos prihoda od prodaje. Tako bi zadovoljni bili i obveznici i čuvari državnog trezora.
I DIGITALIZACIJA I PAPIRIZACIJA
Ako bismo sumirali procese na kojima državna uprava trenutno radi, podnaslov ovog dela teksta bio bi najprikladniji. Zato razloge neažurnosti sistema Poreske uprave najpre treba tražiti u procesima, odnosno projektima na kojima su angažovani značajni kapaciteti ove institucije. Radi se o uvođenju sistema za elektronsko fakturisanje i unapređivanje izveštavanja obveznika fiskalizacije, jer ovi procesi treba da unaprede naplatu poreza na dodatu vrednost (PDV) i akciza. To je razumljivo, budući da se PDV i akcize nalaze u samom vrhu po procentu učešća u javnim prihodima budžeta Srbije, odnosno po svojoj izdašnosti u odnosu na troškove naplate. Stoga, nesporan je napor Ministarstva finansija da sa Poreskom upravom osavremeni različite vidove izveštavanja i dokumentovanja transakcija (Zakon o fiskalizaciji i Zakon o elektronskom fakturisanju).
S obzirom na to da porez na kapitalne dobitke gotovo da ne prelazi jedan odsto u strukturi javnih prihoda Srbije, ne iznenađuje to što poreska prijava za kapitalne dobitke od prodaje digitalne imovine nije ažurirana, odnosno što one koje su predate Poreskoj upravi i dalje čekaju na obradu. Ipak, uprkos tome, Ministarstvo finansija i Poreska uprava ne smeju da kasne u implementaciji zakonskih rešenja koja su u njihovoj nadležnosti, bez obzira na to o kojem se poreskom obliku radi. Ako ne zbog budžeta, onda zbog sopstvenog ugleda i poruke koju šalju građanima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
S velikom nadom gledam na bunt studenata. Zato što je to ideja o drugačijoj Srbiji. Možda nije politička, ali je svakako kulturna, civilizacijska. I to je budućnost Srbije. Dobra budućnost. U Srbiji je uvek postojala tradicija da nešto ostane nezavisno. Srpska inteligencija je bila veoma slobodoljubiva. Naravno, onaj deo koji je bio demokratski. Znao sam te ljude. S njima se moglo normalno razgovarati. Ali naravno, bio je najpre Milošević, sada Vučić
Nije lako u Novom Sadu biti policajac koji bar donekle drži do zakona i nadležnosti. Više ne znate koga možete uhapsiti. Čak i ako uhvatite nekog džeparoša, on može biti odozgo zaštićen jer je član neke od brojnih eminentnih kriminalnih grupacija koje vršljaju gradom, a koje se – sve do jedne – nalaze u strukturi naprednjačke vlasti. Preostalo im je da hvataju one koji ukradu kokošku ili šunku iz komšijske pušnice, izvrše porodično nasilje ili naprave saobraćajnu nesreću, a “obični” su građani. Da, preostalo im je i to da maltretiraju protivnike režima kada im se to naredi
Otkako su počele blokade, šef države i partije ređa grešku za greškom i to čini nesmanjenom žestinom. Bilo je za ovih šest meseci trenutaka kad je protest protiv vlasti mogao da zamre. Samo zahvaljujući angažovanju Aleksandra Vučića, to se nije desilo
“Za našu vladajuću elitu, nažalost, u međunarodnim krugovima vlada ocena da se sa takvom prostotom nikada nisu sreli”, kaže Jelica Minić. “A vizija koja proističe iz prostote ne doseže daleko”
Pojava slepih putnika prijavljenih na adresama građana u biračkom spisku samo je deo izazova oko izbora. Stvarna veličina problema sa biračkim spiskovima u statističkom smislu još uvek nije poznata, ali ključni problem nije u duhovima u spisku, nego kako ne dozvoliti da se povampire
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!