Šta se forsira u optužnici protiv Veljka Belivuka i članova njegove kriminalne grupe, a šta se uopšte ne pominje? U kom pravcu može ići odbrana optuženih i šta bi mogli da kažu u sudnici? Kako je teklo prikupljanje dokaza za suđenje i da li je uopšte utvrđivana politička pozadina delovanja ove bande
U ranim jutarnjim satima 4. februara 2021. godine pripadnici Bezbednosno informativne agencije (BIA) u saradnji sa policijom uhapsili su na Rudniku Veljka Belivuka,vođu organizovane kriminalne grupe pod firmom navijačkog kopa “Principi”. Istog dana uhapšen je Marko Miljković, njegova desna ruka i još 15 drugih osoba. Nalog je stigao od Tužilaštva za organizovani kriminal, a ova banda se, između ostalog, tereti za ubistva, otmice, iznude i dilovanje droge.
Ministar policije Aleksandar Vulin je izjavio da su “ovo ljudi koji su ubijali, mučili, otimali, vršili najstrašnija krivična dela”. Na osnovu nađenog oružja u njihovoj prostoriji na stadionu Partizana, vlast je prvo saopštila da su nameravali likvidirati Andreja Vučića, ali da su se kasnije, navodno, odlučili za atentat na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Inače, Belivuk i Miljković privođeni su i pet dana prije hapšenja, a posle povratka iz Crne Gore gdje su uživali u gostoprimstvu Radoja Zvicera, jednog od vođa kavačkog klana. Smatra se da je Belivukova banda bila jedan od ogranaka “kavčana” u Begradu, ali sa mnogo većim ovlašćenjima i mnogo moćniji od ostalih podređenih grupa.
Ubrzo nakon hapšenja policija je otkrila i vikendicu u Ritopeku, korišćenu za likvidacije. Navodno, tada nije pronađeno ništa sem oružja, ali kada je kasnije “propjevao” jedan od uhapšenih članova klana, otkrivena je tajna prostorija sa mašinom za mljevenje mesa i velikom količinom eksploziva.
Posle osam dana nakon Belivuka i ekipe hapšen je bivši načelnik Uprave kriminalističke policije Beograda Ilija Milačić zbog sumnje da je davao povjerljive informacije tabloidima. Milačić je nekoliko mjeseci ranije nagrađen novom pozicijom zbog postignutih rezultata u suzbijanju kriminaliteta.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je krajem februara najavio da će na televiziji sa nacionalnom frekvencijom prikazati “jezive” slike mučenih žrtava klana. To se i desilo 6. marta kada je Belivuku i saradnicima produžen pritvor.
U istom periodu su tabloidi i pojedini funkcioneri pokrenuli žestoku kampanju protiv KRIK-a optužujući novinare ovog istraživačkog portala za saradnju sa Belivukovom bandom. To se desilo posle konferencije za medije na kojoj je novinarka KRIK-a pitala Vučića zašto generalni sekretar Vlade Novak Nedić neće biti saslušan u istrazi iako se dovodio u vezu sa klanom. Naime, Nedić je po krivičnoj prijavi Vojnog sindikata Srbije, 2016. godine na vojnom poligonu vježbao gađanje sa Belivukom, žandarmom Nenadom Vučkovićem i kasnije likvidiranim Aleksandrom Stankovićem, vođom “Janjičara”. Novak Nedić do danas nije obuhvaćen istragom.
NOVA LICA SA POTJERNICA
Sljedeći iz redova MUP-a kome su stavljene lisice na ruke bio je Goran Papić, bivši zamjenik načelnika Službe za borbu protiv orgnizovanog kriminala (SBPOK). Papić se tereti da je u aprilu 2020. godine mimo procedure vratio blindirani automobil Marku Miljkoviću. Njegov advokat Branislav Tapušković tražio je od Tužilaštva da se kao svjedoci ispitaju tada već bivši ministar policije Nebojša Stefanović i šef Sektora unutrašnje kontrole policije Dejan Kovačević pošto se Papić branio tvrdnjom da je samo slušao naređenja. Optužnica je podignuta u oktobru, on je negirao optužbe i pravdao se kako nije ni znao da je Miljkoviću vraćen automobil.
Belivuku je krajem aprila produžen pritvor za još tri mjeseca, a istraga je i dalje obuhvatala samo period nakon 2019. godine, uprkos činjenici da je Belivuk još 2017. godine bio prvi osumnjičeni za ubistvo karatiste Vlastimira Miloševića na tramvajskim šinama. U ovoj fazi istrage njegova banda se sumnjičila za ubistva Milana Ljepoje, Gorana Veličkovića i Zdravka Radojevića.
U junu je uhapšen inspektor SBPOK-a Božidar Stolić zbog sumnje da je za novčanu naknadu odavao informacije iz policije Belivukovoj ekipi. Prema optužnici podignutoj u januaru ove godine, podaci su curili preko Stolića od početka 2020. godine do njegovog hapšenja. Tužilaštvo u optužnici nije utvrdilo ko je bio krajnji primalac informacija nakon što su Belivuk i Miljković završili u zatvoru iako je prvi čovjek MUP-a to odmah znao – prema Vulinovim rečima, inspektor je “nastavio da obavještava Radoja Zvicera”.
OPTUŽNICA
Podizanje optužnice protiv Belivukove bande očekivalo se početkom avgusta, ali je do nje došlo nešto ranije. Jedan od razloga za žurbu može biti i činjenica da je Belivuk 5. jula 2021. odlučio da, kako je rekao, kaže nešto o vezama sa ljudima iz vlasti koji su od njih tražili usluge. Tada je optužio Vučića, Vulina, predsjednikovog brata Andreja i druge kumove i prijatelje.
Kako je ispričao na saslušanju, njegova veza sa Vučićem bio je Aleksandar Vidojević, zvani Aca Rošavi, koji je više puta viđan u društvu Danila Vučića, predsjednikovog sina. Navodno se u više navrata i direktno sastajao sa Vučićem, te za njega obavljao različite zadatke – kontrolu drugih navijačkih grupa i sprečavanje skandiranja protiv predsjednika Srbije na stadionskim tribinama, zaplašivanje taksista da ne protestuju protiv kompanije “Kargo” itd. Vučić je demantovao sve ove navode, a interesantno je i što Belivuk nije pominjao Nebojšu Stefanovića i njemu bliske saradnike; o Dijani Hrkalović je rekao da je ona bila protiv njih.
Navode je negirao i predsjednik izvršnog odbora SNS-a Darko Glišić, koga je Belivuk u iskazu označio kao dugogodišnjeg prijatelja i naveo da mu je služio kao direktna veza sa Vučićem kada su posumnjali da Aca Rošavi prenosi poruke u svom interesu.
Bilo kako bilo, optužnica je podignuta 30. jula 2021. protiv Belivuka i još 30 članova grupe. Istragom je proširena pa se sad terete za pet ubistava, otmice, mučenja, silovanja jedne osobe, prodaju droge i nezakonito držanje oružja. Na spisak osoba koje je klan likvidirao dodati su Lazar Vukićević i Aleksandar Gligorijević zvani Puki. Ključni dokaz protiv klana je prepiska putem aplikacije “skaj”, koju su članovi grupe koristili za tajno komuniciranje i preko koje su slali jedni drugima slike unakaženih žrtava. Za razbijanje enkripcije ove aplikacije zaslužan je američki FBI, koji je evropskim policijama, uključujući MUP Srbije, dostavio tako prikupljene materijale.
foto: milena anđela“KLJUČNI DOKAZ TUŽILAŠTVA KORISTI SE NA NEZAKONIT NAČIN”: Dejan Lazarević, advokat Belivuka i Miljkovića
Belivukov i Miljkovićev advokat Dejan Lazarević kaže za “Vreme” kako ključni dokaz tužilaštva nije validan i da se koristi na nezakonit način. On objašnjava da je tokom februara i marta prošle godine “Europol obavjestio državne organe Srbije kako postoje operativna saznanja da se vrše krivična djela” na osnovu presretenih poruka na “skaju”. Dodaje da se to može koristiti samo u predistražnom postupku ali ne i na sudu, jer, kako kaže, “skaj telefoni su pribavljeni bez naredbe naših sudskih organa, što je nezakonit način”.
Jedan od optuženih, Bojan Hrvatin, ispričao je policiji šta je ko navodno radio prilikom likvidacija. U optužnici ostaje čudno što nisu obuhvaćene nikakve veze kriminalne grupe sa državnim strukturama uprkos mnogim indicijama. Policajcima koji su prethodno uhapšeni zbog zloupotrebe položaja i saradnje sa Belivukom sudilo se u potpuno odvojenim postupcima.
Lazarević dodaje da je tužilac uzeo za shodno da “prema svom nahođenju vodi istragu”, kao i da nije uzeto u obzir ništa što su njegovi klijenti predložili.
Iako je Vučić optužnicu nazvao “remek-djelom”, mnoge stvari su ostale prilično nejasne. Jedan od “čudnih” detalja jeste i to što je, prema zapisima iz optužnice, BIA motrila na klan u mjesecima koji su prethodili hapšenju, pa se postavlja pitanje kako su ubistva prolazila neopaženo. Prema Lazarevićevom mišljenju, sporan je i taj dio jer ne postoji nikakva sudska naredba za praćenje i prisluškivanje prije hapšenja.
Poslije podizanja optužnice došlo je do određenog zatišja sa Belivukom. On se, međutim, ponovo vraća na javnu scenu u oktobru kada kreće unutar-naprednjačko obračunavanje sa Stefanovićem. Naime, njegovi dojučerašnji drugovi optuživali su ga da je kovao plan protiv predsjednika i sarađivao sa Belivukom, s tim što treba imati u vidu da je bivši ministar policije spominjan i zbog afere “Jovanjica”. Stefanović je negirao optužbe, ponovio svoju bespogovornu odanost predsjedniku i prebacio krivicu na one koji njega optužuju.
PREOKRET SA DIJANOM HRKALOVIĆ
foto: filip krainčanić / nova.rsVIŠE PITANJA NEGO ODGOVORA: Dijana Hrkalović
Sredinom oktobra dolazi do preokreta koji je jedan dio javnosti potpuno iznenadio, a drugi samo podsjetio na ono što se duže vreme očekivalo. Uhapšena je bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović. Od kada je 2019. dala ostavku na fuknkciju, nije se mnogo pojavljivala u javnosti, ali se oglašavala na društvenim mrežama i poručivala pratiocima da je “još tu”.
Istraga protiv D. Hrkalović vodi se zbog trgovine uticajem jer je navodno naložila bivšem načelniku Službe za istražne metode Dejanu Milenkoviću da izvrši krivično djelo zloupotrebe položaja. Pravosudni organi tada nisu precizirali o kom krivičnom djelu se radi, ali je predsjednik Vučić rekao da je ona uhapšena zbog slučaja ubistva Vlastimira Miloševića. Naime, Belivuk je tada prvoosumnjičen za izvršioca, pa je postao saučesnik, da bi na kraju bio oslobođen zbog nedostatka dokaza. Bivša državna sekretarka je i ranije saslušavana, ali u kontekstu afere prisluškivanja predsjednika Vučića, u kojoj je navodno učestvovao i Stefanović. Inače, vrijeme njenog hapšenje poklapa se sa medijskim i naprednjačkim linčom protiv sadašnjeg ministra odbrane.
Optužnica protiv kriminalne grupe Veljka Belivuka potvrđena je 9. novembra 2021. Odlučeno je da će suđenje voditi vijeće sudije Zorane Trajković.
Pod istragom zbog zloupotrebe položaja našao se i direktor Fudbalskog kluba Partizan Miloš Vazura. On je navodno održavao veze prvo sa “Janjičarima”, a kasnije i “Principima”, te samim tim i sa Belivukom. Inače, njegov kum je generalni sekretar Vlade Novak Nedić, kome je bivši potpredsjednik FK Partizan Vladimir Vuletić u intervjuu za KRIK i pripisao zasluge za dolazak Vazure u Partizan.
Istragu protiv Belivuka je 15. novembra 2021. pokrenula i Crna Gora, a tereti se da je zajedno sa jednim od vođa kavačkog klana Slobodanom Kašćelanom i još deset osoba oteo i ubio Mila Radulovića, zvanog Kapetan. Crnogorski Specijalni tužilac Saša Čađenović podsjetio je tada da je Belivuk osumnjičen i za ubistva Damira Hadžića i Adisa Spahića. Čađenović je dodao kako nema dokaza da su Belivuk i Kašćelan pripadali istom klanu, ali da je jasno da su blisko sarađivali. Ova tvrdnja se ne poklapa sa stavom srpskih organa, koji su više puta navodili da je Radoje Zvicer bio nadređen Belivuku, Marku Miljkoviću i većini optuženih. Njima je 19. novembra 2021. produžen pritvor, dok su Bojan Hrvatin i još dvojica članova klana koji su sarađivali sa policijom pušteni da se brane sa slobode.
Ubrzo su uhapšene Belivukova supruga Bojana Belivuk, njena majka, kao i supruge Miljkovića i još jednog člana grupe zbog sumnje da su od 2015. godine ulagale u nekretnine ilegalno stečen novac i na taj način ga “prale”. U svojstvu građanina saslušan je i Aleksandar Kajmaković, navodni vlasnik nekoliko beogradskih lokala, a u javnosti se spekulisalo da je Belivuk i preko njega “prao” novac od prodaje droge.
PIĆE NA VRAČARU
Dijana Hrkalović je optužena, pa puštena da se brani sa slobode, ali je ubrzo nanovo uhapšena. Sada je u optužnici precizirano za šta se tačno sumnjiči – da je po njenom nalogu Milenković, nakon “ubistva na šinama”, odugovlačio sa dostavljanjem Belivukovog telefona sa vještačenja tužilaštvu, kao i da je dao da se uništi prisluškivani razgovor advokata Dragoslava Miše Ognjanovića, ubijenog 2018. godine. Naime, Miša Ognjanović je kao dugogodišnji advokat Luke Bojovića i Filipa Koraća bio bezbjednosno zanimljiva osoba istražiteljima, te je prisluškivan u kafiću na Vračaru gdje je sjedao sa Dragoslavom Miloradovićem. Stvarna meta “bubica” bio je potonji, ali je, prema optužnici i pisanju KRIK-a, Ognjanović pričao mnogo o vezama Hrkalovićke sa podzemljem, kako je “drži” Stefanović, da je uništila dokaze za Belivuka, kao i neke detalje iz njenog ljubavnog života. Milenković je uništio 40 minuta snimljenog razgovora, ali se pred tužiocem pravdao da na matrici, odnosno aparatu i dalje postoji snimak. Miloradović je ubijen 11 dana nakon sastanka, a Ognjanović dva mjeseca kasnije. Ni jedno ni drugo ubistvo nije riješeno.
Dijana Hrkalović je, navodno, obrisala i snimke sa dvije sigurnosne kamere koje su zabilježile Belivuka na šinama, ali za to nije optužena. Ognjanović je tokom prisluškivanog razgovora rekao da je ostalo “dva od sedam” misleći na dokaze sa kamera, tako da nije baš najjasnije zašto je istraga utvrdila da je ona obrisala samo dva snimka a ne pet. Stavlja joj se na teret i nezakonito prisluškivanje Darka Eleza, koji je organizovao kriminalne grupe za likvidacije za razne klijente. Tužilaštvo traži pet godina zatvora.
Belivuk do daljnjeg ostaje u pritvoru. Sutkinja Trajković je već neko vrijeme na bolovanju pa se ni ne zna kad počinje suđenje. Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin je u novoj godini istakao kako “nije bilo ni jednog jedinog mafijaškog ubistva” otkad je razbijen klan Belivuk-Miljković. Naravno, dodao je da je predsjednik Vučić ovim ratom protiv mafije stekao brojne moćne neprijatelje. Ponovo se aktivirala priča o atentatu, a sad je sa Belivuka proširena i na Radoja Zvicera.
Advokat Lazarević očekuje da će ovo suđenje potrajati nekoliko godina.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dirljivo izgledaju natpisi koje stariji građani nose na nekim antirežimskim akcijama, a na kojima se na različite načine ispisuje ista poruka: “Studenti, molimo vas, spasite nam državu!” Trenutno je blokirano tridesetak fakulteta, sa tendencijom da se ovaj broj značajno uveća, a masovnost demonstranata poraste, čemu uveliko doprinosi osionost Vučićeve vlasti. Snaga studentskog bunta iskazuje se kroz rađanje kompleksne i inovativne kulture otpora koja je do sada toliko nedostajala, kao i kroz međusobnu solidarnost
“Lično me je napao batinaš za koga sam kasnije saznao da je član vladajuće partije. Prisustvovao sam i napadu na Pavla Cicvarića od strane još jednog člana Srpske napredne stranke, kao i na još neke aktiviste. To je zaista tragičan prizor: u jednoj državi, visoki zvaničnici vladajuće partije na ulicama napadaju studente koji mirno stoje”, kaže za “Vreme” Petar Seratlić
Studenti iz Niša poručuju svojim kolegama da su tu i da ne ćute. Iako im je trebalo malo više vremena da se odazovu blokadama, pokazuju istrajnost u nameri da dođu do cilja, a to je svakako ispunjenje zahteva. Neki su zabrinuti kako će polagati ispite, a neki su samouvereni da su položili onaj najvažniji – iz etike i solidarnosti
Istraživanje NSPM – Beograd 2024.
11.decembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Nezadovoljstvo naprednjačkim upravljanjem Beogradom polako ali sigurno gazi preko opštinskih međa i “urbano-ruralne” granice. Naime, svega 27,8 odsto građana Beograda SNS-SPS vladavinu glavnim gradom ocenjuje kao “sposobnu i efikasnu”, dok čak 40,1 procenat smatra da je “nesposobna i koruptivna”. A raspoloženje prema aktuelnom gradonačelniku još je i gore od toga
Uticaj Moskve u Srbiji danas je u prvom redu posledica tri fenomena: pitanja statusa Kosova, energetske zavisnosti Srbije, kao i postojanja većinske proruske orijentacije javnosti čak i nakon agresije na Ukrajinu, u šta se uklapa delovanje (pro)ruskih medija. Kako prenose mediji, Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koje su dopustile delovanje ruskih službenih medija (Sputnjik, RT – Russia Today) na svojoj teritoriji. Uz to, neke od najgledanijih srpskih TV stanica sa nacionalnom frekvencijom, poput TV Happy, imaju specijalizovane dnevne emisije čiji je sadržaj u službi ruske propagande
Dok dezavuiše najbliže saradnike i pokušava da uplaši narod kukanjem na „hibridni rat“ i zazivanjem tajnih službi, u obraćanju predsednika Srbije Aleksandra Vučića sve više se oseća smrad sumpora iz Šešeljevih dana
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!