img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zmajevi

28. avgust 2003, 01:09 Ranko Trifković
Copied

Zmajevi se, u raznim oblicima, pojavljuju u gotovo svim mitologijama na svetu. Nekad dobri, nekad zli, ali uvek moćni, veliki, oni su gospodari zemlje, vode i neba. Pripisuje im se zmijolik, tj. reptilski izgled, što ukazuje na vodu. Najčešće imaju četiri šape koje se završavaju kandžama, ali i ostali delovi tela, kao i rogovi podsećaju na kopnene životinje konja, lava, jelena, što dokazuje njihovu povezanost sa zemljom. Naravno, bez krila su patetični ili u najboljem slučaju postaju samo komodo zmajevi, indonežanski varani, obični gušteri, tu je veza sa elementom vazduha.

Poslednje tri godine, donele su svojevrsnu renesansu epske fantastike. Ekranizacije kultnih dela Gospodar prstenova i Hari Poter, najviše su doprinele ovom trendu. Teri Pratčet i njegova parodija epske fantastike, odlični Disk–svet serijal, deo su ovog talasa koji čini i Xena: princeza ratnica (veoma popularna na Zapadnoj strani sveta), Zmajevo srce sa Denisom Kvejdom, Zmajevi i Zamkovi sa Džeremi Ajronsom, ali i drugi naslovi. Možemo primetiti da najezda filmskih ostvarenja sa tematikom pirata (Sinbad, Putovanje Jednoroga, Pirati Kariba) predstavlja dah avanturizma, najverovatnije inspirisan povratkom „starim dobrim“ vremenima epike. Kako zmajevi predstavljaju krunu svake priče, red je da se malo bolje upoznamo sa njima.

U zapadnoj civilizaciji, čiju kolevku predstavljaju Grčka i Rim, zmaj je strašna zver koja leti ubija slonove da bi se osvežila njihovom hladnom krvlju (Plinije). Agamemnon u Ilijadi nosi štit sa plavim troglavim zmajem, rimske legije se obeležavaju stegom orla, ali kohorte (osnovne jedinice) nose zmajsko znamenje. Drakar, nordijski ratni brod, ime i oblik duguje zmaju. Što se bližimo periodu hrišćanstva, zapadnjački zmaj postaje sve opakiji. Svaki heroj vredan pomena, Herkules, Jason, Sigurd, sveti Mihajlo, sveti Đorđe, Beovulf i Orlando, morao je da se sukobi sa zmajem. Keltski mit uči nas da su zmajevi veoma pohlepni i sujetni, da su oličenje sebičluka i da talože zlato i umetničke predmete, ne zato što ih cene ili koriste, već iz čiste taštine, da bi spavali na njima. Zmaj postaje simbol moći, ali i znanja, odnosno lukavstva, te starije sestre mudrosti. Satana se identifikuje sa zmajem, zbog toga što je Zver i zbog toga što je najlukaviji lažov. Tipičan zapadnjački zmaj mora biti crn, ili ako je neke druge boje, onda se njegova neprobojna koža nalik na krljušt, sjakti. Njegovi zubi su vredna amajlija, njegova otrovna krv postaje oklop ako se junak u njoj okupa. Ima ružnu glavu koja je mešavina konjske i svinjske, sa izuvijanim đavolskim rogovima, četiri oštre pandže i špicast rep. Krila su rožnata poput šišmišovih, kaže se da u noći bez mesečine, veštice jašu na zmaju i vode ga da se hrani devicama. Grci poreklo zmaja nalaze među strašnom decom Ehidne, nordijski mit ih ubraja u zla bića zajedno sa divovima i patuljcima. Tolkin, taj rodonačelnik nove mitologije, izveštava nas da su zmajevi rođeni u alhemijskom loncu Neprijatelja, mudri i lukavi, ali podložni svim ljudskim slabostima. Još kaže da uživaju u takmičenju svake vrste, a naročito zagonetkama. Dalje nas podučava da svaki zmaj ima slabu tačku, rupu u oklopu, malu ali bitnu, od one vrste mana koju vešt heroj-strelac može da iskoristi. Da bi upotpunili njihovu grozu i moć, srednjovekovni alhemičari zmaju dodaju i mogućnost bljuvanja vatre. Zmaj postaje oličenje zla, gospodara tamne strane svih prirodnih elemenata. Slika zapadnjačkog zmaja dosta govori o našoj civilizaciji, njenim strahovima i idejama o svetu. Ako uporedite odraslog zmaja sa dinosaurusima, naći ćete zapanjujuću sličnost koja ukazuje na to da su jadni zmajevi satanizovani usled našeg straha, neodređenog nasleđenog straha od reptila, straha od prirode koja je moćnija od čoveka, straha od elemenata koje zmaj predstavlja.

Kineski zmaj, svrstava se u jednu od četiri magijske životinje (jednorog, feniks, kornjača i zmaj). On predstavlja „yang“, nebo, plavu boju, planine, stub, u svakom slučaju pozitivno i blagorodno biće. Ceo daleki istok poštuje zmaja kao božanstvo koje donosi kišu, božanstvo mudrosti i dobre sreće. Konfučije je za svoj susret sa mudrim Lao Ceom rekao : „Zmaj je savršena životinja jer njega ne možeš uhvatiti u zamku, uloviti u mrežu ili oboriti strelicom. Danas sam video Lao Cea, i video sam zmaja.“ Ova plemenita životinja bila je obeležje carstva. Zmaj, odnosno zmajski konj otkrio je prvom caru „yin“ i „yang“. Knjiga Promena Ji Đing, zmaja predlaže kao simbol mudrosti. Carski presto se zvao zmajski presto, a po carevoj smrti objavljivano je : „…da se on vinuo u nebesa na zmajevim krilima…“ Kinezi su zmaja videli kao veoma šarenu životinju. Krase ga vijugavo telo od riblje krljušti, zakržljale noge sa kandžama orla i otiskom šape tigra (!), vrat i rep su mu nalik zmiji, glava mu je kao konjska ili lavlja, ali može da podseća i na psa, a rogovi su kao kod jelena. Kineski zmaj ne mora da ima krila, budući da on leti magijom ili na oblacima, ali najčešće ih ima, makar u obliku trakastih udova koji lepršaju oko njegovog izuvijanog tela. Inspirisani zmajem, Kinezi su smislili istoimenu igračku koja hvata vetar i veselo jedri po nebu. Nijedna ceremonija ne može da prođe bez povorke u obliku zmaja koja se spretno vrti i pleše. Hramovi, škole i porodice se takmiče ko će da napravi šareniju, dužu i spretniju zmajsku kolonu. Zmaj dalekog istoka oko svog vrata nosi privezan biser, simbol sunca, u kome leži njegova snaga. Oduzimanjem bisera, ova strašna zver se kroti i njena moć zauzdava.

Kao da su Orijentalci uvideli da mudrost i veština mogu da upregnu prirodne elemente. Kao da nam poručuju da je šapat koji čujemo: „ubij, uništi da bi se odbranio!“, samo prevara koju iracionalni strahovi ulivaju u naš um. Zmajevi su nestali, a sa njima i magija. Priroda nestaje, a i Čovek će nestati ako ne nauči kako da uhvati biser sunca i počne da živi zajedno sa elementima, a ne protiv njih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
07.maj 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

23.april 2025. Bojan Bednar

Moje parče Berlinskog zida

16.april 2025. Nebojša Broćić

Mala lična utopija

10.april 2025. Jovan Kale Gligorijević

Wild horses

03.april 2025. Uroš Mitrović

Mastersi

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure