img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

O mačkinom biću

28. oktobar 2009, 20:16 Gunar Širbek
foto: dr nidza
Copied

Ova tema je izrazito politička, pa da krenemo od toga.

Fašizam i budizam

Neki ljudi vole mačke, a neki vole pse. A neki vole pse i mrze mačke. Kao što je poznato, takvi su bili i Hitler i Musolini: oni su mrzeli mačke i voleli pse.

To, naravno, ima veze sa bićem psa i sa bićem mačke, kao što, podrazumeva se, ima veze i sa bićem fašizma i bićem antifašizma.

Sve se to toliko podrazumeva da je neprijatno koristiti mnogo reči da se objasni.

Musolini i Hitler su voleli pse jer pas može da se dresira, disciplinuje. Biće psa je takvo da pas podređuje svoju volju volji čoveka. Čovek naređuje, a pas izvršava naređenje. Biće psa je tako usklađeno sa bićem fašizma, i zato su Musolini i Hitler voleli pse.

Ali zašto su Musolini i Hitler mrzeli mačke? Naravno, zato što mačke ne mogu da se dresiraju i disciplinuju. Mačka jednostavno ne prima naređenja. Mi možemo da joj naređujemo dok ne pobelimo; mačka ipak neće učiniti ništa drugo sem onoga što sama hoće. To nervira jednog fašistu. Keine Ordnung! U svakom slučaju nema reda koji je stvoren po njegovim sopstvenim naređenjima. On jednostavno mora da mačku koja mirno prolazi pokraj nas s podignutim repom doživi kao pretnju fašističkom novom poretku.

Kao što znamo, biće mačke je u suštini budističko: meditacija bez reči, nirvana u ćošku iza peći, to je najdublje biće mačke.

Sad, naravno da nije potpuno ispravno nazvati mačku budističkim bićem. I mačka i mačak su lovci, a vode i promiskuitetan polni život. Ali kada mačka dobije dovoljno hrane i nije joj vreme za parenje, ona na neki način utone u budističku nirvanu. Pogledajte samo njen položaj, način na koji sedi, meko, elegantno i uravnoteženo kao Buda.

Time je razjašnjeno da je pas u svom biću fašistički, a mačka budistička.

Mačka i deca

Ali mačka ima i neke osobine koje nisu neposredno političke. Mačku je, na primer, prijatno dodirnuti. A u našem dobu igračaka od plastike mačka je važna za decu: Za razliku od plastičnih igračaka, sa mačkom se mora postupati tako da se ne pokvari. S mačkom se mora postupati odgovorno. Nju treba paziti i čuvati je.

Osim toga, mačka je korisna za decu koja žive u efikasnom poznokapitalističkom društvu upravo zato što je domaća mačka potpuno nekorisna: Postoji jedno biće koje ima prava da živi iako nije strukturno racionalizovano i ne proizvodi efikasno. To je doživljaj koji potrese svet i temeljito oslobađa decu.

Ima li mačka dušu?

Rene Dekart, prvi veliki ideolog kapitalizma, rekao je da se svet sastoji od dve vrste stvari: onih stvari koje izračunavaju profit i sklapaju ugovore (res cogitans) i onih stvari koje su sirovina (res extensa). Pošto mačka ne izračunava profit i ne sklapa ugovore, Dekart smatra da mačka nema dušu. Mačka je samo res extensa, samo (sirova) tvar.

To je duboko pogrešno shvatanje. Mačka ima dušu, iako mačkina duša nije velika. To znaju svi koji imaju mačku.

Životni prostor mačke

Beskorisna mačka nije korisna samo za decu već za sve koji žele da bolje upoznaju sebe. („Spoznaj sebe.“) Mi razumemo naš odnos prema svetu tako što razumemo odnos drugih prema svetu. Mačka nas uči da razmišljamo o našoj transcendentalnosti.

Uzmimo, na primer, doživljaj prostora. Za nas je prostor ispunjen predmetima, koji su dovoljno veliki da ih uhvatimo i premestimo – ili ti predmeti nedostaju i to nas nervira. U mačkinom prostoru ne postoje nikakvi predmeti te vrste, ali postoji ono u šta se kandže mogu zabiti i ono u šta se kandže ne mogu zabiti. I postoji ono što se mrda ili kotrlja kada se gurne šapom. Mačkin prostor je inače određen razlikom između onoga do čega ili na šta mačka može da skoči i onoga do čega mačka ne može da skoči. Stočić za kafu je za mačku, baš kao i za dete, nešto što se vidi odozdo; ali, za razliku od deteta, mačka može i da se nađe na njemu, dok detetu, ako pokuša da se popne, samo na glavu padne posuda sa mlekom.

Pouka je sledeća: kao što dete, mačka i odrastao čovek žive u različitom prostoru tako i direktor i radnik žive u različitim društvenim prostorima. Kada se dogode eksproprijacija i revolucija, ljudi se smeštaju u nove društvene prostore: Oni uče o bogatstvu i mnogostranosti ljudskih načina postojanja.

Mačka i ljubav prema bližnjem

Mnogi, izgleda, smatraju da je mačkino biće samoživo. Ali to je ružna predrasuda. Iako se mačka ne može disciplinovati, mačka može da se oblikuje ka dobru ili zlu, sve prema sredini u kojoj živi. (Moja mačka je neobično blaga.)

Zaključak

Time je dokazano da je mačka antifašistička, da je mačka primer antikapitalističkih vrednosti za decu, da mačka ima dušu, da nas mačka uči kako da spoznamo sebe i da je mačka društveno biće.

I to samo pokazuje koliko je politički sumnjivo kada se piše samo o biću psa a ne i o biću mačke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
07.maj 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

23.april 2025. Bojan Bednar

Moje parče Berlinskog zida

16.april 2025. Nebojša Broćić

Mala lična utopija

10.april 2025. Jovan Kale Gligorijević

Wild horses

03.april 2025. Uroš Mitrović

Mastersi

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure