img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

O Čudu

26. јул 2002, 06:04 Vladimir Pištalo
Copied

– Intelektualac – to je kijevski knez Vladimirko koji je u XI veku verovao da: „U naše vreme nema više čuda“, izjavio je Lav Tolstoj i dodao: – A narod i danas kao i u Vladimirkovo vreme veruje u čuda.

‘Ajde da pretpostavimo da je jedno od merila uživanja u životu prisustvo čuda u njemu. Mladi ljudi su skloni da pate zato što njihov život nije dovoljno čudesan. Svi drugi žive zanimljivije – misli mlada osoba. – A mene je, eto, zapao život u pogrešnoj porodici, s pogrešnim narodom, u pogrešnim okolnostima, pod sporednim nebom.

Strasno odbijanje sopstvene okoline često vodi u osećanje nerealnosti. Takvo uznemirujuće osećanje nerealnosti dobro je izraženo Morisonovim stihom: „Ljudi su čudni kada si stranac. Lica su ružna kada si sam.“ Sličan strah od nerealnosti sveta i drugih ljudi oseća se na Ensorovoj slici Autoportret među maskama ili u Felinijevom filmu Đulijeta i duhovi. Brojni naši pisci, možda pre svih Svetislav Basara, često se žale na deficitarnost realnosti u Srbiji. Na te primedbe, koje mi ni samom nisu bile strane, moglo bi se odgovoriti da se ni stvarnost ni čudesnost života ne dobijaju tek tako na dar, već da zavise od onoga što se u njih uloži.

Kada sam bio u gimnaziji, verovao sam da mašta treba da kompenzira nedostatak čuda u svakodnevnom. Moja mašta je pripadala bramanskoj kasti, dok je moja biografija pripadala kasti nedodirljivih. Govorio sam „maštam, dakle, jesam“. Želeo sam da letim, da prolazim kroz zidove i da se družim s plivačima u rekama oblaka, a to su, znate, duhovi. Želeo sam da stvari budu, kao u detinjstvu, velelepne i pomalo tajanstvene jer im ne znaš namenu.

Šta se, dakle, promenilo?

Možda se promenilo to što sam objekt svog divljenja svojevremeno tražio na neobičnim mestima, što možda nije najbolje mesto gde čudo treba tražiti. Otkrio sam da je odsjaj sunca na lišću veće čudo od jednoroga. Začudio sam se što su srednjovekovni hroničari čuda zaboravili da pomenu mesec. Čudi me što se TV serija „Nerešene Misterije“ bavi samo nadzemaljcima, a ne i detelinom, koja je takođe nerešena misterija. Robertson Dejvis je primetio da je život „za nas preveliko čudo da bismo dizali toliku galamu oko malih inverzija onoga što mi mislimo da je prirodni poredak“. Rene Magrit je bio iznenađen što ljudi smatraju čudom tele s dve glave kao da nije dovoljno čudo tele s jednom glavom. – Sve je čudo – rekao je Pikaso Koktou. – Čudo je što legneš u kadu i ne rastopiš se kao kocka šećera. I prolazak vremena određuje šta se smatra čudom. Ono što je izgledalo najnormalnije – postojanje države Jugoslavije – sada već izgleda kao nekakvo čudo.

Svojevremeno sam mislio da se realnost i čudo isključuju. Sada to ne mislim. Čuda nisu nužno neverovatna. Prepoznavanje čuda u svakodnevnom (recimo, posmatranje labuda koji kisne nasred jezera) sada smatram okidačem koji čini stvarnost stvarnom. Možda su čudesno i realno jedno te isto. Ovoga leta, među devojkama golih ramena, lako je poslušati savet portugalskog pesnika Fernanda Pesoe i biti „stalno zaprepašten“. Pravo čudo leži u veštini posmatranja „urgentne lepote sveta“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
04.јун 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.мај 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

21.мај 2025. Ivan Ristić

Kizina garaža

15.мај 2025. Vesna Marjanović

Bašta, tišina, otadžbina

07.мај 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure