img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mravi

15. новембар 2017, 21:33 Jelena Jorgačević
foto: vikipedia
Copied

Prvu priču sam napisala sa nekih trinaest godina i ne sećam se baš precizno kako se sve na tih nekoliko strana odvijalo, ali pamtim da se radilo o dva čoveka, krajnje drugačijih životnih načela, koji neuspešno pokušavaju da jedan drugog ubede da su vrednosti do kojih drže jedine i prave. Razilaze se i oko izgovorenog, za prvog je tišina najrečitija, za drugog – bez reči nema susreta. U toj kič priči što se trudila da zvuči odraslo, poslednja scena je ona u kojoj ovaj prvi spušta mrava u tuđi mravinjak i posmatra svog sagovornika, dok mravi napadaju onog nesretnika što izgleda isto kao oni, ali miriše drugačije. U gustoj tišini, govorljivi spasava opnokrilca tvrdeći kako ga je čuo da ga doziva u pomoć.

Sledeća priča u kojoj uskaču mravi došla je znatno kasnije. Glavni junak satima posmatra livadske mravinjake, opčinjen tim mravljim metropolama, putevima, rupama, sprovodima, zimnicama. Komadići hrane, trunje, sasušene trave, mrtve bube, poluživi leptir što se još batrga dok ga sićušni strvinari nose kao obrok, latice, semenke, mrve hleba, košpice, sve to nestaje pod zemljom, kao da se ispod nje krije još jedan, veći i raskošniji mravograd po čijim ulicama i avenijama leže leševi insekata koje svako može da pojede, ako bi ogladneo, čitave mravoplanine od sušenog hleba, tepisi od grančica, lopte latica. Kreću se, uredni, neumoljivi, u jednakim razmacima, sitnih crnih tela sa crvenim glavama. Bacio bi među njih malo čokolade ili lepljivu bombonu i gledao kako se komešaju. Već za koji tren, bombona bi se pomerila. Nije u tome bilo nikakve dečije plemenitosti, želje da se nahrane manji i slabiji. Samo čista radoznalost, suva i sirova. Taj junak doživljava strašnu krizu identiteta zbog mrava, ali to je već druga priča.

Moja opčinjenost mravima počela je veoma rano. Na livadi, pored stare, porodične kuće u Boki Kotorskoj, nalazili su se zaista ogromni mravinjaci. Dovoljno je bilo da stavim prepreku, oni bi se uzmuvali, pomerili grančicu, složno i brzo, i nastavili kao da se ništa nije dogodilo. Volela sam da idem kod rođaka u čijim su baštama živeli oni veliki mravi – jer mali ni upola nisu toliko zabavni – a onda sam im bacala komadiće keksa ili oblandi. „Što mala stalno gleda u zemlju?“, jednom je pitala rođaka, ali sam se pravila da je ne čujem. Ko bi propustio mrava koji je upravo naišao na mrtvu pčelu? I koliko god da sam se užasavala smrti u svim njenim vidovima, još od najranijeg doba, čak i kada je reč o bubama – ubila sam nekoliko muva i danima me je to proganjalo – opčinjeno sam posmatrala kada mravi nose leševe drugih insekata. I dalje ne znam šta mi je to oduzimalo dah, ali sam se trudila da se ne pomerim i da ne dišem glasno, da ih ne bih ometala. Čak sam im i pomagala, a kada bih videla da se neki nesretni pauk, osa ili kogod još batrga, nekako bih potkupila sopstvenu savest i ne bih priskočila u pomoć.

Čitam na internetu: „Kolonija mrava može brojati čak i do 20 miliona jedinki“, a jedan mrav može podići teret 20 puta teži od svoje težine. Koliko toga može poneti 20 miliona mrava? Čudo da neka stara civilizacija nije smislila da umesto na leđima kornjača, zemlja počiva na leđima miliona i miliona mravljih radnika.

Zatim piše: „Mravi su društvene životinje. U društvu postoje kraljica, mužjaci, radilice i vojnici. Krila postoje samo kod kraljice i mužjaka. Posle parenja mužjak ugine, a kraljica odgrize svoja krila i zatim polaže jaja.“ Žrtva koja tera na razmišljanje. Kada kraljica umre, kolonija mrava retko opstaje duže od nekoliko meseci.

Piše i: „Međutim, treba naglasiti da mravi ne skupljaju hranu za zimu, već se zimi uvuku u dublje delove mravinjaka gde ukočeni prezime.“ Šta li rade sa svom onom hranom?

Tihomir R. Đorđević (1868–1944) godinama je beležio narodna verovanja. Između dva svetska rata, kada se bogate zelenaši, zapisuje rešenje kako se otarasiti žutih mrava: „Kada se mravi pojave u kući, treba uzeti malo hleba od zelenaša (koji globi narod), pa baciti mravima i oni će pobeći.“

Eto, mravi su pravedni, beže od zelenaškog hleba kao izbezumljeni. Drugim rečima, mudar je bio narod, pa je znao – nema te štetočine u prirodi koja se da meriti sa ljudskim štetočinama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

24.септембар 2025. Dragan Todorović

70

17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure