img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mravi

15. novembar 2017, 21:33 Jelena Jorgačević
foto: vikipedia
Copied

Prvu priču sam napisala sa nekih trinaest godina i ne sećam se baš precizno kako se sve na tih nekoliko strana odvijalo, ali pamtim da se radilo o dva čoveka, krajnje drugačijih životnih načela, koji neuspešno pokušavaju da jedan drugog ubede da su vrednosti do kojih drže jedine i prave. Razilaze se i oko izgovorenog, za prvog je tišina najrečitija, za drugog – bez reči nema susreta. U toj kič priči što se trudila da zvuči odraslo, poslednja scena je ona u kojoj ovaj prvi spušta mrava u tuđi mravinjak i posmatra svog sagovornika, dok mravi napadaju onog nesretnika što izgleda isto kao oni, ali miriše drugačije. U gustoj tišini, govorljivi spasava opnokrilca tvrdeći kako ga je čuo da ga doziva u pomoć.

Sledeća priča u kojoj uskaču mravi došla je znatno kasnije. Glavni junak satima posmatra livadske mravinjake, opčinjen tim mravljim metropolama, putevima, rupama, sprovodima, zimnicama. Komadići hrane, trunje, sasušene trave, mrtve bube, poluživi leptir što se još batrga dok ga sićušni strvinari nose kao obrok, latice, semenke, mrve hleba, košpice, sve to nestaje pod zemljom, kao da se ispod nje krije još jedan, veći i raskošniji mravograd po čijim ulicama i avenijama leže leševi insekata koje svako može da pojede, ako bi ogladneo, čitave mravoplanine od sušenog hleba, tepisi od grančica, lopte latica. Kreću se, uredni, neumoljivi, u jednakim razmacima, sitnih crnih tela sa crvenim glavama. Bacio bi među njih malo čokolade ili lepljivu bombonu i gledao kako se komešaju. Već za koji tren, bombona bi se pomerila. Nije u tome bilo nikakve dečije plemenitosti, želje da se nahrane manji i slabiji. Samo čista radoznalost, suva i sirova. Taj junak doživljava strašnu krizu identiteta zbog mrava, ali to je već druga priča.

Moja opčinjenost mravima počela je veoma rano. Na livadi, pored stare, porodične kuće u Boki Kotorskoj, nalazili su se zaista ogromni mravinjaci. Dovoljno je bilo da stavim prepreku, oni bi se uzmuvali, pomerili grančicu, složno i brzo, i nastavili kao da se ništa nije dogodilo. Volela sam da idem kod rođaka u čijim su baštama živeli oni veliki mravi – jer mali ni upola nisu toliko zabavni – a onda sam im bacala komadiće keksa ili oblandi. „Što mala stalno gleda u zemlju?“, jednom je pitala rođaka, ali sam se pravila da je ne čujem. Ko bi propustio mrava koji je upravo naišao na mrtvu pčelu? I koliko god da sam se užasavala smrti u svim njenim vidovima, još od najranijeg doba, čak i kada je reč o bubama – ubila sam nekoliko muva i danima me je to proganjalo – opčinjeno sam posmatrala kada mravi nose leševe drugih insekata. I dalje ne znam šta mi je to oduzimalo dah, ali sam se trudila da se ne pomerim i da ne dišem glasno, da ih ne bih ometala. Čak sam im i pomagala, a kada bih videla da se neki nesretni pauk, osa ili kogod još batrga, nekako bih potkupila sopstvenu savest i ne bih priskočila u pomoć.

Čitam na internetu: „Kolonija mrava može brojati čak i do 20 miliona jedinki“, a jedan mrav može podići teret 20 puta teži od svoje težine. Koliko toga može poneti 20 miliona mrava? Čudo da neka stara civilizacija nije smislila da umesto na leđima kornjača, zemlja počiva na leđima miliona i miliona mravljih radnika.

Zatim piše: „Mravi su društvene životinje. U društvu postoje kraljica, mužjaci, radilice i vojnici. Krila postoje samo kod kraljice i mužjaka. Posle parenja mužjak ugine, a kraljica odgrize svoja krila i zatim polaže jaja.“ Žrtva koja tera na razmišljanje. Kada kraljica umre, kolonija mrava retko opstaje duže od nekoliko meseci.

Piše i: „Međutim, treba naglasiti da mravi ne skupljaju hranu za zimu, već se zimi uvuku u dublje delove mravinjaka gde ukočeni prezime.“ Šta li rade sa svom onom hranom?

Tihomir R. Đorđević (1868–1944) godinama je beležio narodna verovanja. Između dva svetska rata, kada se bogate zelenaši, zapisuje rešenje kako se otarasiti žutih mrava: „Kada se mravi pojave u kući, treba uzeti malo hleba od zelenaša (koji globi narod), pa baciti mravima i oni će pobeći.“

Eto, mravi su pravedni, beže od zelenaškog hleba kao izbezumljeni. Drugim rečima, mudar je bio narod, pa je znao – nema te štetočine u prirodi koja se da meriti sa ljudskim štetočinama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
28.avgust 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.avgust 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

14.avgust 2025. Jovan Kale Gligorijević

Jogurt

31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure