img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lepote i čari Hladnog rata

23. oktobar 2024, 21:52 Đorđe Randelj
foto: d. kujundžić / tanjug
Copied

Znate li ko je Magnus Karlsen? Kladio bih se u šta hoćete da za njega nikad nije čulo 90 posto čitalaca, a i što bi čuo kad to baš i nije nešto važno “za znati”. Pa nekako ispada da ovo “Vreme uživanja” počinjem baš glupim pitanjem.

Glupljim ili jednako glupim kao što bi bilo pitanje – znate li ko su Mihail Talj, Spaski, Larsen, Korčnoj, Petrosjan, Karpov, Kasparov, Gligorić, Ljubojević ili Robert Bobi Fišer, sa akcentom na ovog poslednjeg, ludog Amerikanca, koji je jednu staru igricu sa 16 belih i isto toliko crnih drvenih figurica, igru zvanu šah, uzdigao do teške artiljerije Hladnog rata, ili jednostavnije – poluvekovnom nadmetanju ili bar nadmudrivanju između Istoka i Zapada, tj. Rusa i Amerikanaca.

Da, dragi moji, jedan mladi, tihi i neupadljivi Norvežanin Magnus Karlsen je danas ono što su nekad bili Fišer i Spaski, Karpov i Kasparov, pa i sam Miša Talj… on je ni manje ni više nego svetski prvak u nekad toliko popularnoj igri zvanoj šah koja, međutim, od pada Berlinskog zida kao da i ne postoji, o njoj više nema ni razgovora, ni vesti u novinama, na radiju, na televiziji.

Dakle, najslavniji Norvežanin posle Ibzena i Hamsuna je prvak sveta u šahu, ako se može reći “slavan” za nekog za koga niko ne zna da li je košarkaš, glumac ili pisac-disident (bez obzira što demokratski Zapad nema disidente, ali ko zna da je taj Magnus baš sa Zapada)… najslavniji, velim, samo što to više nikom nije važno, ili bar nije onoliko važno kao kad su naše dokolice bile duže i sadržajnije, dublje i kreativnije. I kad si imao protiv koga da se boriš, pripremaš i uzdižeš – do najboljeg sebe.

I u sportu i u šahu, kao i u ratu, naravno, najbolje se narod uzdigne i ujedini ako se o protivniku priča sa dužnim, pa i preteranim poštovanjem. Da, baš preteranim, jer treba i preuveličati, iskonstruisati, nakititi, slagati, kad već ceo narod naučiš da sportski uspesi nisu samo potvrda dobrog telesnog i zdravstvenog vaspitanja novih pokoljenja, nego je to dokaz rasne nadmoći tvog naroda ili, još smešnije i pogubnije (a na takmičenjima se to ponekad pokaže i kao korisnije), nadmoćnosti tvog društveno-političkog sistema nad tamo nekim nazadnim kapitalističkim imperijama, pa još i monarhijama.

Eto, recimo, setimo se samo Sergeja i Aleksandra Belova. Ne pamti se ono košarkaško finale sa Olimpijade u Minhenu samo zato što su Amerikanci prvi put izgubili, nego je to celom svetu bila pobeda SSSR-a nad SAD, koju je cela Istočna Evropa doživela i kao uverljivi trijumf komunizma nad kapitalizmom. Zato je Istočna Nemačka imala najbolje plivačice na svetu, Bugarska atletičarke, Rumunija gimnastičarke… te devojke su njihove države na razne dozvoljene i nedozvoljene načine pripremale za nešto mnogo “više od igre”, a one su imale i treći, najveći motiv – da iz tih država zauvek odu.

Ali nesta Hladnog rata, nesta opasnih neprijatelja, pa nesta i motivacije. Niko se više ne bori “iz petinih žila”, nego su lopta, reket, skije ili sanke danas samo novac ili razbibriga. Treniraš i đipaš tek da te vide devojčice. Kako je i trebalo da bude, oduvek.

I sad na kraju da vas pitam – šta je uopšte bio taj Hladni rat, koji se, evo, već 35 godina sve manje spominje, a pola planete za njega zna samo iz priče, ona polovina koja se u poslednje tri i po decenije tek rodila. Najstariji ga pamte po strahu od konačnog rešenja ljudskog boravka na ovoj planeti, mi nekadašnji “bumeri” (iz bebi-bum generacije), a danas već i sedamdesetogodišnjaci pamtimo ga po komičnim situacijama iz (mahom čeških i mađarskih) filmova i još komičnijeg švercerskog turizma od Trsta po farmerice i na Istok sa paketima “vegete”, žvakaćih guma i najlon čarapa da kinjimo rusku sirotinju.

Obe supersile su ostale bez onog strašnog, pretećeg veleprotivnika, pa su i vojni budžeti smanjivani, što je i američke i ruske generale bacalo u očaj i prevremene penzije, a tiho se odustalo i od svih onih zaista nepodnošljivo skupih svemirskih letova. Jer se 1969. Gagarin nije slao u svemir zbog radoznalosti i naučnog istraživanja, nego da se bude uspešniji i pametniji od ovozemaljskih Amerikanaca, kao što osam godina kasnije Nil Armstrong nije zakoračio na Mesec zbog Meseca, nego zbog ovozemaljskih Rusa.

I na kraju, ne radujem se što ćete ime Norvežanina Magnusa Karlsena zaboraviti čim preletite ovu stranicu u “Vremenu” jer je to direktna posledica nestanka one klackalice između dva politička i vojna bloka na kojoj smo mi “bumeri” proveli najlepše godine. Najlepše, jer smo tad jednostavno bili mladi.

A šahovsku tablu ćete viđati samo još na ponekoj klupi na Kalemegdanu gde sede penzioneri kojima još nije javljeno da je srušen Berlinski zid. A i ko da im javi kad ni naša vlast, ni njeni mediji to još nisu primetili. Pa ni oni koji samo njih gledaju i slušaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr