img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jahta

23. oktobar 2003, 17:07 Dimitrije Boarov
Copied

Uprkos obilju televizijskih programa koje mogu da gledam zahvaljujući zgodnoj okolnosti da je u Novom Sadu već pet-šest godina veoma razvijena kablovska tv -mreža, kad god sam sam pred televizorom – samo lovim specijalizovane emisije i tv-stanice koje prikazuju novosti u gradnji jahti. To je fantazija – spolja ne izgledaju veće od kakvog malo nabudženijeg glisera, a unutra kuhinje, saloni, spavaće sobe i kupatila – i sve u njima tako vešto složeno.

Istina, neke od jahti-lepotica koje prikazuju te reportaže već na prvi pogled osvajaju pažnju lakiranim žutim palubama, nekim prekrasnim instrumentima uokvirenim sjajnim mesingom, patetičnim kormilima, novim novcatim užadima i jedrima neuobičajenih, pa i komičnih kruškastih oblika, koja se dižu na dugmiće. Neke od tih velikih jedrilica u sportskoj verziji, takođe, gledam preko nekih tv-stanica na velikim prekookeanskim regatama, ali me taj smer upotrebe luksuznih plovila manje zanima, jer vidim da je posada tu stalno u pokretu, pa se više grčevito drži na ogradi i čak po bokovima korita nego što stiže da se opusti u ligištulu nasred palube.

Nažalost, iako sam nekada davno čitavo jedno leto čitao samo pomorske romane (Kapetan Hornblouer i slične stvari) i knjige o velikim ratnim operacijama na moru, od Salamine, preko Trafalgara do Midveja, a nešto kasnije se hrvao i sa Tojnbijevim poglavljem od nekoliko stotina stranica u njegovoj čuvenoj svetskoj istoriji, u kojem on objašnjava vezu između razvoja pobedničkih sila i tehnoloških inovacija kod jedara, nikada nisam pohvatao te brodarske pojmove i još ne znam nazive ni glavnih oblika jedara. I da vam priznam, ni danas baš ne znam ni tačnu razliku između korvete i fregate, na pučini teško pravim razliku između dampera i tankera, a toliko sam vremena proveo čitajući o njihovim borbenim, plovidbenim i ekonomskim karakteristikama. No, razlike između različitih lađa i njihovih uređaja za mene i nisu bitne, jer me svi ti plovidbeni pojmovi naprosto oduševljavaju. Uvek gledam svaku lađu kao čudo i pitam se: „Šta je Srbin izmislio?“

Više me ne zanimaju dramatične priče o sudbini brodova (sećate li se onog sumornog Travenovog Mrtvačkog broda ili onog filma pod nazivom Brod koji je umro od stida, koji je čitav snimljen po užasnom nevremenu), već baš suprotno – te slatke reportaže o fantastično brzim jahtama. Baš sam skoro video jednu malecku jahtu sa dva motora, koja bi po snazi mogla pokrenuti krstaricu, a reporter naglašava da je njen šarm baš u tom „višku snage“, te da tu marku luksuznih plovila karakteriše to da talas koji podižu motori mora biti viši od prove. I doista, pokazaše kako se munjevito kreće ta mala ploveća aždaja, a kada se kamera okrenula nazad – ne vidiš ništa sem visoko podignute pene. Istina, spomenuli su i da opisano čudo troši nekoliko stotina litara goriva na sat, ali, razmišljam ja, ko ima za jahtu ima i za gorivo.

Ne mogu reći da čeznem da steknem neku takvu jahtu, jer shvatam da bi to zahtevalo suviše temeljne promene u mojim životnim navikama. Čak bih mogao reći da je neobično da ne osećam ni neku naročitu žal što nemam i nikad nisam imao ni čamac, mada sam odrastao na Dunavu. Nisam nikad ni pokušao da steknem neku jedrilicu ili bar trabakul, iako sam bio veslač u mladosti – i uprkos tome što spadam u relativno malu grupu državljana Srbije i Crne Gore koji su u tuđem kanuu prošli plovidbu na vesla od Beča do Novog Sada. Jednostavno, obožavam jahte, uprkos tome što praktično nikad ni na jednoj nisam plovio, a – nažalost – ni prenoćio.

Jedan moj prijatelj je drugačiji i on je bukvalno sam sagradio čitavu jahtu sa koritom od betona – režući na papiru, poput pravog brodograditelja, delove te lađe u stvarnoj veličini u tesnoj spavaćoj sobi (pa je zbog toga sa ženom mesecima spavao na kuhinjskom kauču). Nisam, sticajem okolnosti, plovio na tom brodiću, ali mi je Vanja više puta uverljivo opisivao zadovoljstva i opasnosti koja je na njemu doživljavao. E taj moj drug me je jednom čak zamolio da preko novina opalim po Đeliću što je udario velik porez na plovila duža od, na primer (ne sećam se tačno), šest ili devet metara. „Nije zbog mene, već zbog nepravde“, reče mi on. Pa kako nije zbog tebe, upitam ja? Pa tako što sam ja svoj brod od deset metara već odavno prijavio kao čamac od pet metara – odgovori mi on. Pokazao sam razumevanje za njegovu načelnost, ali taj tekst još nisam napisao.

Dakle, pitaće se neko, ako baš nisam navro da dođem do neke jahte i ako ne osećam neku naročitu zavist što se drugi voze jahtama, a ja samo gledam, zašto o tome uopšte pišem. Zato što je o svemu drugom sve već napisano.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
03.septembar 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.avgust 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.avgust 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

14.avgust 2025. Jovan Kale Gligorijević

Jogurt

31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure