img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avianka

15. decembar 2004, 18:32 Sonja Kovacs
Copied

Kada se u Meksiku upoznaju, u Buenos Ajresu zaljube jedan Danac i jedna Italijanka, onda se na njihovo venčanje obično ide u crkvu Santo Toribio u Kartageni, dve uske ulice dalje od kuće Gabriela Garsije Markesa, hotela Santa Klara i trga Simona Bolivara – pored Atlantika, unutar najvećih gradskih bedema u južnoj Americi, bedema koji su godinama čuvali špansku koloniju i krunu od francuskih i engleskih gusara.

Posle crkve večera, sve to piše na pozivnici, tradicionalni kolumbijski Ajiako – nešto slično bosanskom loncu – sa krompirima, avokadom i govedinom, pre toga koktel od svežih škampa, ostriga, ribe i raznih školjki sa sokom od limete, zatim pirinač sa kokosom i rebarca, pa bandeja paisa, jelo iz Antiokije – mešano meso, pečene kobasice, ćufte sa pečenim bananama i crvenim pasuljom, ples cumbia (cum – bubnjevi, ia – pokret, trešenje) i orkestar „Magdalena“.

Iz Bogote u Cartagenu de Indias, sa još stotinak putnika Avianke 747, leteo je i profesor mikrobiologije Salim Matar sa kolumbijskog univerziteta u Kordobi. Zbog nekog istraživanja u kome se, kako kaže, do iznemoglosti gnječe komarci. Verovatno na taj način iznervirani mikrobiolozi koji u avionu slučajno upoznaju nemikrobiologa objašnjavaju šta je Flavivirus i kakve veze imaju ptice, komarci, godišnja doba i meningitis na južnoameričkom kontinentu. Sve u svemu, neki veliki problem, a problema Kolumbijci i svi Latinosi imaju puno, kao što i svi imaju najlepše žene, najbolje fudbalere, najiskusnije pilote i najsigurnije avione. Ovo poslednje Salim neće više tvrditi pošto smo se, zbog škripanja i lupanja posle nekoliko minuta leta, vratili tamo odakle smo i krenuli.

U drugom pokušaju da Aviankom stignemo u Kartahenu bilo je sasvim izvesno da od crkve i morskog koktela neće biti ništa. Venčanje je u to vreme već počelo, a Salim je započeo priču koja nije bila o komarcima.

Mnogo vekova nakon što je hrabri i ludi Hanibal iz Kartagene (Carthago Nova) naterao slonove na sneg i preko Pirineja i Alpa dogurao do kapija Rima, Pedro de Heredia je osnovao svoju i špansku Kartahenu na severu Kolumbije, Cartagenu de Indias. Bilo je to u doba velikih otkrića, kada su Columbo, Kabral i Vespuči slučajno naleteli na Karibe i južnu Ameriku, Hernan Kortez rekao zbogom astečkoj kulturi u Meksiku, a Pizaro naredio da se ubije poslednji vladar Inka. Istovremeno, znači početkom šesnaestog veka, dominikanski monah, Bartolomeo de Las Kasas piše: „Zaslepljeni i od Boga napušteni Španci ne shvataju da Indijanci imaju najrazumljiviji i najopravdaniji razlog da ih iseckaju na komade i bace u more.“ Ali ih nisu bacili, već se Pedro de Heredia, otac i prvi heroj Kartagene, zaljubio u lepu Katalinu, ćerku nekog lokalnog poglavice i od nje napravio ljubavnicu i nezakonitu majku svih Kartagenaca. Priča se da je Katalina, kao i sve žene njenog plemena, bila hrabrija i ratobornija od muškaraca, tako da je i Pedro nekoliko puta dobio po nosu. To objašnjava srčanost Kolumbijki i današnje sveopšte javno, ulično i kafansko mlaćenje momaka, muževa, kuvara i ostalih pripadnika muškog roda, kaže Salim.

„Menjam mulata, trideset godina, zdrav, poneka loša navika, ali nije lopov – za crnca, mazgu, konja ili točkove“, piše u jednom oglasu pronađenom u luci na nekoj karipskoj obali početkom sedamnaestog veka. „Indijanaca“ je bilo još samo u imenu grada – posle Pedra su došli neki drugi i istrebili ono malo prastanovnika što je ostalo u Kartageni de Indias, a u zamenu su Španci iz Afrike dovukli hiljade robova.

Nedaleko od glavnog ulaza u stari grad Kartagene, gde danas stoji Sveta Katalina, polugola i bezgrešna u bronzi, nalazi se još jedan heroj, jednooki, na jednoj nozi i s mačem u jedinoj ruci – komandant Blas de Leso. Osakaćen u ime španske krune, negde između Tulona i Barselone, nakon četrdeset godina ratovanja braneći Kartagenu od Engleza, ostao je kratak i za glavu. U blizini je i trg univerzalne ikone latinske Amerike, revolucionara iz Venecuele, Ekvadora, Bolivije, Kolumbije i Perua, Simona Bolivara, borca za nezavisnost i idola kako lorda Bajrona, tako i Trockog, Če Gevare, Kastra i Šavesa. Iz Bolivarovog imena danas se izvode imenice i pridevi, pozdravi, završne reči i imena država. Biti bolivarac ili bolivarski znači svašta, kako već kome odgovara – pravedan, romantičan, nezavisan, siromašan, tragičan, demokratski, hrabar, bratski.

U gradu koji je Bolivar nazvao „La Heroika“ bilo je još manjih i većih heroja, ali je do sletanja preostalo nekoliko minuta za poslednjeg, Gabriela Garsiju Markesa. Sećanja na moje tužne kurve je novi roman nobelovca o dobro poznatoj priči. „Za devedesetu godinu života poželeo sam jednu ludu noć sa maloletnom devicom“; kada vlasnica bordela Dona Rosa za Markesovog junaka servira četrnaestogodišnju devojčicu, on se, ne dodirujući je, prvi put u životu zaljubljuje. „Samo nemoj umreti pre nego što se poševiš iz ljubavi“, savetuje ga jedna prostitutka, ali se ništa od toga, na našu sreću, nije desilo. Očigledno pogođen banalnošću romana o ljubavi, starosti i prolaznosti, Salim tvrdi da se o njemu priča samo zbog naslova u štampi („Nobelovac nadmudrio pirate“) a ne i sadržine. Markes je, naime, zbog piratskog izdanja njegovog dela promenio kraj romana. „A ko je napisao prvu, piratsku verziju, moj deda?“, zazvučalo je logično.

Ipak, na izlasku iz aviona, kada je valjda i poslednja ćufta sa venčanja završila u tuđem stomaku, Salim je utešno promrmljao jednog magičnog Markesa iz hotela Santa Klara u Kartageni: „Život nije ono što se desilo, već ono čega se neko seća i kako se toga seća – da bi ispričao.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
07.maj 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

23.april 2025. Bojan Bednar

Moje parče Berlinskog zida

16.april 2025. Nebojša Broćić

Mala lična utopija

10.april 2025. Jovan Kale Gligorijević

Wild horses

03.april 2025. Uroš Mitrović

Mastersi

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr