img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životni standard

Zlatno doba: Svaki peti građanin Srbije u riziku od siromaštva

20. фебруар 2025, 14:10 B. B.
Foto: Tanjug/Dimitrije Goll
Nerformalno naselje na Čukarici
Copied

„Vlasti lažu, prikazuju fiktivnu sliku da bi ljude ubedili da im nikada nije bilo bolje, a u stvari aktuelni protesti govore o tome da su ljudi shvatili da ih lažu i da znaju kako žive“, kaže za „Vreme“ sociolog Slobodan Cvejić

Svaki peti građanin Srbije je u riziku od siromaštva, 45 odsto građana sa teškoćama sastavlja „kraj s krajem“, dok više od 15 odsto građana priznaje da ne može da priušti meso ili ribu svakog drugog dana, saopštila je Inicijativa A11 povodom obeležavanja Svetskog dana socijalne pravde.

Ta inicijativa navela je da je prosečna plata u Srbiji raste, ali da je to statistički podatak koji ni na koji način ne oslikava položaj prosečnog građanina, i ocenila da je  stvarnost mnogo tmurnija.

Navedeno je da je minimalna potrošačka korpa 54.565 dinara, što je „prevelik trošak i za one koji zaista primaju prosečnu platu“, uz ocenu da je vlast prvobitno pokušavala da „zamaskira“ inflaciju akcijom „Bolja cena“.

Šta je rizik od siromaštva?

Na šta ukazuju ti podaci i šta podrazumeva termin „rizik od siromaštva“,  zvanični termin koji se koristi u Evropskoj uniji kojim se opisuje stepen siromaštva, za „Vreme“ objašnjava sociolog Slobodan Cvejić.

„Pošto se ne može definitivno tvrditi da je neko ko nema prihoda automatski i siromašan koristi se pojam ‘u riziku od siromaštva’, ali realno je da je većina tih ljudi, skoro svi koji spadaju u grupu ‘u riziku od siromaštva’ – izvesno siromašna. Tu grupu spadaju i neki koji se nalaze iznad te linije“, kaže Cvejić.

U riziku od siromaštva su svi oni ljudi koji po članu domaćinstva imaju prihod manji od 60 odsto od medijalnog prihoda u državi.

„Međutim, čim malo povećate standard i taj prag se poveća na 70 odsto, broj ljudi koji su u riziku od siromaštva se gotovo udvostruči, što znači da se država igra visinom penzija, socijalnim davanjima, da bi statistički držala sve u nekoj pristojnoj veličini. To ujedno govori koliko su građani osetljivi na bilo kakve promene u prihodima, jer čim se prihodi malo poremete rizik od siromaštva naglo skoči“, kaže Cvejić.

Godinama je isto stanje

Ističe da je veoma važno što se u obzir uzima medijalni prihod koji daje objektivniju sliku o prihodima u društvu od prosečnih prihoda, odnosno aritmetičke sredine koja je veoma osetljiva na ekstreme, jer veoma visoki i veoma niski prihodi mogu da stvore lažnu sliku o tome šta je prosek.

„U Srbija priča o milijarderima i milionerima doprinosi tome da podigne prosečne prihode, i zbog toga se insistira da se govori o prosečnoj, a ne o medijalnoj plati. Podacio o broju ljudi koji su u riziku od siromaštva više pokazuje nejednakosti u zemlji nego apsolutno siromaštvo. U Srbiji je već duži niz godina procenat ljudi u riziku od siromaštva oko pomenutih 20 odsto, što je pad u odnosu na početak druge decenije 21. veka kada je procenat onih koji su bili u riziku od siromaštva bio 26 odsto. To je dobar podatak, ali nije dobro u poređenju sa nekim zemljama Evropske unije u kojima je taj procenat ispod 10 odsto“, kaže Cvejić.

Ukazuje da podaci nekih drugih istraživanja pokazuju da u Srbiji živi oko devet odsto apsolutno siromašnih, dok termin “u riziku od siromaštva” podrazumeva relativno siromašne.

Govoreći o podatku da 45 odsto ljudi smatra da sa teškoćama sastavlja „kraj s krajem“, Cvejić kaže da je to pitanje koje spada u kategoriju subjektivne percepcije siromaštva.

„Prilikom istraživanja se postavljaju između ostalog i takva pitanja: ‘Da li imate problema da sastavite kraj sa krajem?’, ‘Da li imate problema da platite sve račune?’, ‘Da li ste kreditno prezaduženi?’ i slično. Odgovori na ta pitanja realnije govore i dopunju sliku o tome kako ljudi žive“, kaže Cvejić.

Vlast održava statistiku

On upozorava da u Srbiji inflacija i svako „igranje“ sa visinom ostalih budžetskih davanja lako isprovocira da ljudi žive lošije.

„To je vrsta socijalnog i ekonomskog inženjeringa kojim se gađa kako da većini stanovnika naprave prihod koji će ih statistički držati malo iznad lijine siromaštva. Kako ljudi realno žive – znaju oni sami. Nekada se posredstvom drugih pokazatelja može pratiti koji se proizvodi više kupuju, koliki su prometi u prodavnicma, posebno kada dođe vreme krsnih slava kada se može videti koliko domaćinstva mogu sebi da priušte da bi ugostili druge“, kaže Srejić.

Upitan da protumači kako je Srbija u „zlatnom dobu“, kako to tvrdi vlast, ako petina stanovnika ima osećaj, makar on bio i subjektivan, da jedva sastavlja „kraj s krajem“, Srejić odgovara:

„Vlasti lažu, prikazuju fiktivnu sliku da bi ljude ubedili da im nikada nije bilo bolje, a u stvari aktuelni protesti govore o tome da su ljudi shvatili da ih lažu i da znaju kako žive.“

Tagovi:

rizik od siromaštva Siromaštvo Slobodan Cvejić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Istraživanje javnog mnjenja

02.октобар 2025. N.R.

Vlast ubedila svoje birače da su nadstrešnicu srušile zle strane sile

Čak 40 odsto birača vlasti misli da je šesnaest ljudi u Novom Sadu pobila diverzija stranih službi, pokazuje istraživanje koje objavljuje „Vreme“

Univerzitet u Novom Sadu

02.октобар 2025. K. S.

Slobodni univerzitet: Policija napustila kampus

Posle 36 dana, policija je napustila kampus Univerziteta u Novom Sadu, saopštila je Akademska mreža Slobodni univerzitet

Dušan Bajatović

Politika

02.октобар 2025. M.S.

Dušan Bajatović je počasni konzul Rusije za Vojvodinu

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović postao je počasni konzul za Vojvodinu. Tu funkciju mu je dodelilo Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije

Naftna industrija Srbije

02.октобар 2025. K. S.

Vučić: Tačno je da je Rusija predložila prodaju dela NIS-a Amerikancima

Da Rusi razmišljaju o prodaji dela NIS-a Amerikancima, potvrdio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali je, kako je dodao, pitanje da li će američka strana prihvatiti

Narodna skupština

Politika

02.октобар 2025. M.S.

Deo opozicije bojkotuje Skupštinu: Raspišite više te izbore

Sedmog oktobra počinje Drugo redovno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije. Na dnevnom redu naći će se i dopuna zakona o specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, kao i zakon o legalizaciji objekta. Šta kaže opozicija

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure