img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Vladimir Putin objavio delimičnu mobilizaciju: Još 300.000 ruskih vojnika za Ukrajinu

21. септембар 2022, 10:08 J.H.
Foto: Antti Aimo-Koivisto/Lehtikuva via AP
Copied

Moskva će sve svoje resurse upotrebiti da "oslobodi" ruske teritorije i odupre se Zapadu koji je "prešao svaku granicu", hoće da "uništi Rusiju, da porobi rusku državu i zavlada svetom", rekao je ruski predsednik u obraćanju naciji. Podržaće "većinsku odluku naroda" u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju o priključenju Rusiji na referendumu koji će se održati od 23. do 27 septembra

Rusija je bila primorana da reaguje na uspeh ofanzive ukrajinske vojske na istoku Ukrajine. Ruske trupe se povlače duž cele linije fronta. Kijev je najavio i novu ofanzivu na jugu Ukrajine čiji je cilj oslobađanje  Hersona i Marijupolja.

Pod pritiskom poraza ruskih trupa na terenu, predsednik Rusije Vladimir Putin je u sredu proglasio delimičnu mobilizaciju koja na snagu stupa odmah i potpisao odgovarajući dekret.

„Da bismo zaštitili našu domovinu i naš intergritet, smatram da je neophodno da podržim delimičnu mobilizaciju“, rekao je Putin u govoru koji su prenosile ruske televizije. Prehodno je Ministarstvo odbrane predložilo ovu meru.

Putin je naglasio da se radi o „delimičnoj“, a ne o „opštoj“ mobilizaciji. Ona se odnosi na rezerviste, na građane koji su već bili služili vojni rok.

„Mi moramo da odbranimo ruske teritorije“, rekao je Putin, cilj je da se „oslobodi“ istočnoukrajinska regija Donbas.

On je okrivio Zapad da ne želi mir između Ukrajine i Rusije, jer želi da „uništi“ Rusiju, a Rusija će iskoristiti „sve svoje resurse“, da zašti svoj narod. Putin nije precizirao da li pod „svim resursima“ podrazumeva i nuklerane resurse.

Predsednik Rusije je rekao da će Rusija povećati proizvodnju oružja i da je već naložio da se u tu svrhu obezbede finansijska sredstva.

„Nuklearane ucene Zapada“

Rekao je Putin i da je „Zapad prešao svaku granicu“, da neodgovorni političari govore o isporukama ofanzivnog naoružanja Ukrajini.

„Rusija će, kao i do sada, zaustaviti sve koji teže da vladaju svetom, prete raspadu i porobljavanju ruske države. Zapad je krenuo na nuklearne ucene, upotrebu oružja za masovno uništenje protiv Rusije“, naveo je ruski predsednik, a prenosi Sputnjik.

On je rekao i da glavni ciljevi operacije u Ukrajini ostaju nepromenjeni da je Luganska Narodna Republika u potpunosti oslobođena, a Donjecka Narodna Republika delimično. Prema njegovim rečima, u pitanju je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije i podrška sunarodnika da sami odluče o svojoj budućnosti.

„Specijalna operacija je bila neophodna radi borbe protiv nacizma u Ukrajini“, istakao je Putin.

Dva miliona ruskih vojnika u rezervi

Ministar odbrane Sergej Šojgu je objasnio da se mobilizacija odnosi na oko 300.000 ljudi koji su već služili vojsku ili imaju vojničko iskustvo. Studenti neće biti regrutovani, ova mobilizacija se ne odnosi ni na regrute koji upravo služe vojni rok.

Šojgu je prvi put posle nekoliko meseci govorio o broju u „konfliktu“ poginulih ruskih vojnika i rekao da ih ima 5937. Ukrajina i zapadni posmatrači polaze od daleko većeg broja ruskih žrtava.

„Mi ne ratujemo samo sa Ukrajinom, već sa celim kolektivnim Zapadom“ izjavio je Šojgu, a prenosi Sputnjik. Jer, Zapad isporučuje ogromnu količinu oružja Ukrajini i ono se koristi za napade na civilno stanovništvo.

„Oko 200 civilnih satelita, svi sateliti NATO-a, rade u interesu Ukrajine“, rekao je Šojgu i dodao da je Ukrajina već izgubila pola vojske – više od 100.000 ljudi – 61.207 poginulih, 49.368 ranjenih. Kaže da Rusija ima ogromne mobilizacione resurse. Prema navodima agencije Rojters, Rusija ima u rezervi oko dva miliona vojnika.

Referendumi o priključenju Rusiji

Proglašenju delimične mobilizacje je prethodila objava takozvane Donjecke i Luganske narodne republike o održavanju referenduma o pristupanju Rusiji. Šef separatističkog parlamenta u Lugansku Denis Miročenko je rekao agenciji Interfax da će se referendum održati od 23. do 27. septembra.

Šef ruske uprave u regiji Herson na jugu Ukrajine takođe je u isto vreme najavio glasanje o priključenju Rusiji, kao i u okupiranom delu Zaporožja, piše nemački “Špigel”.

Putin je rekao da će Rusija  „podržati odluku koju bude donela većina stanovnika u narodnim republikama Lugansk i Donjeck, kao i u oblastima Herson i Zaporožje“.

Na Zapadu se ovi referndumi tumače kao odgovor Rusije na aktuelnu ukrajinsku kontraofanzivu na istoku zemlje. Po sličnom principu he Rusija 2014. bila anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

J.H./Sputnjik/CNN/BBC/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Vladimir Putin putin mobilizacija Sergej Šojgu referndum donjeck i lugansk Treći svetski rat ruski rezervisti Rat u Ukrajini 300.000 ruskih vojnika Zaporožje govor vladimir Putin Herson zapad rusija specijalna vojna operacija oslobađanje ruskih teritorija ukrajinska ofanziva odgovor rusije ruska vojska ukrajina mobilizacija u rusiji mobilizacija rusija delimična mobilizacija rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Režim

27.јун 2026. Nedim Sejdinović

Plan Vučićevog režima: Zastrašiti i proterati najbolje

Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim

Mitinzi

27.јун 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta Srbija može da očekuje od vidovdanskih mitinga

Po čemu se razlikuju mitinzi koje u dva dana, na dva različita mesta, organizuju vlast i studenti

Srpska napredna stranka

27.јун 2026. Bojan Bednar

Roboti, roštilj i toplotni udar: Miting SNS po vrelini

Otvoreno je pitanje koliko će na skupu SNS-a „Srbija, jedna porodica“ kombinacija užarenog asfalta, dima sa roštilja i gotovo četrdeset stepeni prijati fanovima Aleksandra Vučića

Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure