img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Vladimir Arsenijević: Ukrajince ne interesuje mir, već pobeda

09. јун 2022, 07:58 Sonja Ćirić
Foto: FB/Vladimir Arsenijević
Uručivanje humanitarne pomoći Udruženja "Krokodil" u Harkovu: Vladimir Arsenijević
Copied

„Ukrajinci smatraju da nemaju razloga da diskutuju o sukobu sa Rusijom zato što s njihove strane nikakav sukob ne postoji. Oni nisu ugrozili ni jedan milimetar ruske teritorije. Postoji samo ruska agresija“

Delegacija Udruženja „Krokodil“ vratila se u sredu iz Ukrajine u kojoj je Perinatalnom centru u Harkovu odnela respirator, pelene i hranu za prevremeno rođenu decu. Od Beograda do Harkova, dakle za više od 2000 kilometara kombijem, trebalo im je 110 sati vožnje. „Osamdeset i devet smo proveli u vožnji, a ostatak na utovarivanje,  istovarivanje i slične fizičke poslove“, kaže za portal „Vremena“ pisac i predsednik Upravnog odbora „Krokodila“ Vladimir Arsenijević.

Početkom rata u Ukrajini BBC je javio da se u Harkovu naglo povećava broj prevremeno rođene dece. „Harkov ima Perinatalni centar ali u njemu nije bilo dovoljno mesta. Od našeg prijatelja Andreja Ljubke, ukrajinskog pisca i prevodioca sa srpskog jezika, čuli smo da je Centar granatiran, da su ljudi nosili bebe u inkubatorima u skloništa i da je im je neophodna pomoć. I, tako je sve ovo počelo“, kaže Arsenijević.

Prvo su se obratili Beogradskom institutu za neonatologiji, a oni su im velikodušno otvorili vrata svog magacina. Trebalo je naravno prvo sačekati servisiranje respiratora, a  zatim su se naređale još neke banalne prepreke, priča Arsenijević, i  mogli su samo da gledaju i čitaju kako u Ukrajini gine sve više ljudi.

Servisiranje respiratora i put  koštali su katastrofalno mnogo“ pa je „Krokodil“ pozvao ljude za pomoć. „Moram da kažem da su se najviše odazvali naši iz inostranstva. To je tužna činjenica, ali i priča o ovdašnjem nedostatku empatije“ smatra Arsenijević i dodaje da su im na kraju pomogli i Srpski filantropski forum i Fondacija „B92“.

Srpski graničari su ih propustili bez reči, mađarski su se interesovali koliko košta roba koju nose, a na ukrajinskoj granici su čekali sedam sati dok nisu dobili „amin“ iz Kijeva. Objašnjeno im je da je „procedura posebno stroga za državljane Srbije, zato što najveći broj njih dolazi da se bori na strani ruskih separatista“.

Srećna okolnost je bila, kaže Arsenijević, što se ukrajinski pisac Andrij Ljubka nalazi u Užgorodu, mestu blizu mađarsko-ukrajinske granice koje je postalo centar za distributivnu humanitarnu pomoć.

Ukrajinizacija ukrajinskog društva

O poređenju onoga što se događa Ukrajinacima sa našim iskustvom jugoslevenskog rata Arsenijević kaže da  „to nije isto iskustvo“: „Mi smo imali bratoubilački rat u kome je vaš ubica mogao da bude vaš komšija. Čak i tamo gde nije bilo ratnih dejstava, bio je lom u društvenim odnosima, generacijski lom: deca su bila  na Terazijama a roditelji na Ušću. Mi smo jedni drugima bili najgori neprijatelji. Ukrajinci jedni drugima nisu neprijatelji, naprotiv.  Iz ove tragedije proizašla je izrazita kohezija u društvu. Sve trzavice i neslaganja su sklonjeni u stranu jer postoji spoljni neprijatelj. Stvorena je svest da su izloženi agresiji neprijatelja koji im uništava ljude i infrastrukturu, svest koja im budi osećaj da treba zaštiti ono što je svoje. Ja mislim da je to patriotizam.“

Tu ratom izazvanu koheziju Arsenijević naziva „ukrajinizacijom ukrajinskog društva“ koje je bilo etnički podeljeno. „Zato se sad stiče utisak da su Ukrajinci u miru sami sa sobom iako trpe i agresiju i tragediju.“

Zbog ruskog jezika koji je većinski u Ukrajini postojala je naklonost prema Rusiji. Međutim, „Putin je ovim ratom pucao sebi u obe noge. Sad većina Ukrajinaca bez obzira na etničko poreklo ne želi da živi ni u Rusiji a ni sa Rusijom.“

Potreba za herojstvom

U svemu tome, prirodno, javila se i potreba ljudi za herojskim ponašanjem.

„Oni su pohrlili da se prijave u vojsku da bi branili zemlju. Na putevima su na svakih nekoliko kilometara kontrolni vojni punktovi. U njima su klasični rezervisti, civili u uniformama, to nije obučena vojska, već ljudi sa velikom željom da odbrane ono što doživljavaju kao svoje.“

Arsenijević navodi da su Ljubku pitali kakav mir je moguć, i da je on odgovorio „nas mir ne interesuje, nas interesuje pobeda“.

To je suštinsko raspoloženje Ukrajinaca, smatra Arsenijević. „Oni smatraju da nemaju razloga da diskutuju o sukobu sa Rusijom zato što s njihove strane nikakav sukob ne postoji. Oni nisu ugrozili ni jedan milimetar ruske teritorije, a Rusi jesu. Postoji samo ruska agresija.“

Sirene i detonacije

Da li je osim sirena za vazdušnu opasnost koje su ih probudile u Žitomiru, bilo direktne opasnosti? Arsenijević odgovara negativno.

„Kako smo iz zapadne prešli u istočnu Ukrajinu, kako smo počeli da se približavamo Kijevu nailazili smo na sve više i više tragova razaranja. Ono što smo zatekli u Borodjanki a potom i u Buči nadilazi granice ljudskog razumevanja i podseća na Vukovar. Tamo više ne stoji kamen na kamenu.“

Istorijski centar Harkova je takođe stradao, navodi Arsenijević.

„Međutim, u centru grada život se odvija manje-više normalno, ali uz zvuk sirena i detonacije. Imate osećaj da dok vi u centru pijete kafu, malo dalje od vas neko preživljava pakao. Setio sam se prvog teksta iz Sarajeva Miše Vasića koji je poslao Vremenu i da sam se čudio kako to Sarajlije čim prestane granatiranje izađu u kafiće. Ispostavilo se da su se 1999. tokom NATO bombardovanja isto tako ponašali i Beograđani. Svi mi želimo da zadržimo svoje male, obične, svakodnevne rituale. Jer veoma je važno popiti kafu kakve god da su okolnosti. Zato u Harkovu možete videti čoveka koji  džogira, neki par šeta psa, devojke se kikoću dok gledaju u mobilni, a iza njih – zvuk sirena i detonacije.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Andrej Ljubka Andrij Ljubka Krokodil Ukrajina Rat u Ukrajini udruženje Krokodil humanitarna pomoć Vladimir Arsenijević Vladimir Arsenijević Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

01.јун 2025. I.M.

„Pokrenućemo građansku neposlušnost u svakom gradu“: Završeni protesti „Vostani Serbije“

Širom Srbije, u čak 34 grada, u nedelju, 1. juna održani su protesti „Vostani Serbije“, koji su završeni odavanjem 16-minutne pošte poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Iz svih gradova upućena je ista poruka: da građani žele raspisivanje izbora da neće odustati od borbe

Zakon

01.јун 2025. S.Ć.

BIRODI prijavio Vučića po Zakonu o korupciji

BIRODI je podneo prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije i Savetu za borbu protiv korupcije zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije predsednika Vučića

Studentski protesti

01.јун 2025. B. B.

Studentkinja: Prvo da oslobodimo zemlju, pa ćemo onda o EU i Kosovu

Studentkinja Mila Jovanović rekla je da su studenti „jedinstveni u zahtevima", ali da „nema jednoumlja“ i da ima mnogo proevropskih, ali i studenta koji su razvili antievropski sentiment

Predsednica Skupštine

01.јун 2025. B. B.

Brnabić: Svaka ideja studenata je – ko je nadležan za prasiće, a ko za pivo

Blokada Gazele i Brankovog mosta su „maltretiranje građana bez smisla i cilja, ogoljeno nasilje i teor nad običnim građanima“, smatra predsednica Skupštine Ana Brnabić

Železnička stanica u Novom Sadu

01.јун 2025. B. B.

Statika će odlučiti: Kakva je sudbina Železničke stanice u Novom Sadu?

Zgrada Železničke stanice u Novom Sadu ostaje u statusu kvo bez mogućnosti ulaska i provere kompletne statike zgrade „dok se ne reše sva pitanja“

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure