img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Pad Vlade Zdravka Krivokapića: Kako došla, tako prošla

05. februar 2022, 08:29 Voislav Bulatović
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović Foto: Igor Šljivančanin
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović
Copied

Politički apsurd je da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je Zdravka Krivokapića dovelo na mesto premijera. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su i ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije

Formalnim izglasavanjem nepoverenja 42. Vladi Crne Gore, samo je ozvaničeno faktičko stanje koje već mesecima opterećuje crnogorsku političku scenu. Premijer Zdravko Krivokapić već dugo vremena nije imao podršku većeg dela skupštinske većine koja ga je izabrala. Odsustvo podrške opozicije se podrazumeva.

Otuda krucijalan podatak nije ko je glasao za smenu, već ko je dao podršku Krivokapićevoj Vladi, a to je bilo samo jedanaest poslanika Skupštine Crne Gore. Upravo taj broj potvrđuje ambijent u kojem je ona funkcionisala i činjenicu da je i sama faktički bila u poziciji „manjinske vlade“. Vladu je progutao bermudski trougao čije su temene tačke smena ministra Leposavića, ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju i nedavna interpelacija tri ministra, te odbijanje premijera da ih smeni. Izglasavanje nepoverenja je bio samo finalni čin onoga što se već mesecima očekivalo.

Upravo takav kontekst razotkriva politički apsurd da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je profesora Krivokapića i dovelo na čelo izborne liste „Za budućnost Crne Gore“, a potom na mesto prvog čoveka izvršne vlasti: sva tri temena ove smrtonosne zone u crnogorskom političkom moru vezana su za političke stavove koji su tekli crkvenim odajama. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije. Upravo je zato egzekutor i bila URA, politička grupacija koja kao svoj glavni programski cilj vidi evropske integacije.

Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je permanentni sukob Krivokapića i Demokratskog fronta, tačnije Nove srpske demokratije Andrije Mandića, generisan već prvog dana nakon izbora i potpisivanja trojnog sporazuma Krivokapić-Bečić-Abazović. Već tada se naziralo, a potom je postalo potpuno jasno, da ta platforma nije izraz volje dominantne političke grupacije na listi „Za budućnost Crne Gore“. To je bio izvor nestabilnosti Vlade i svakako da je bilo samo pitanje političkog trenutka kada će se Demokratski front Krivokapiću izmaći stolicu. Činjenica da su njihovi poslanici napustili skupštinsku sednicu prilikom glasanja o inicijativi za smenu vlade ima istu političku težinu kao i glas za njeno rušenje. To je jednostavnim rečnikom značilo – ne podržavamo vladu, ali je nećemo rušiti sa DPS-om. I, naravno, to je istovremeno izraz netrpeljivosti ne samo prema Đukanoviću, već i Krivokapiću.

Politički alibi „samo ne sa DPS-om Mila Đukanovića“ nije poslužio samo Demokratskom frontu, već i gotovo čitavoj listi „Za budućnost Crne Gore“. Upravo ta vrsta političke mimikrije je bila među glavnim generatorima krize koje traje mesecima. Takav alibi je pre svega izraz političke nemoći, relativne nedoslednosti, ali i formulisanja političke prakse koja čitav sistem drži u svojevrsnoj blokadi. To je samo predizborna poruka građanima kojom se sa sebe skida krivica.

URA je ovom inicijativom prihvatila rizik da bude krivac za rušenje prve postđukanovićevske vlade, ali je i pokazala političku hrabrost da prekine eksperiment „ekspertske vlade“ u kojem je i sama učestvovala. Koliku će cenu imati ta hrabrost vrlo brzo će se videti. Već narednih dana. Traganje za većinom koja će podržati novog mandatara neće biti nimalo lako. A cena podrške može biti tako visoka da na nju Abazović neće pristati. U suprotnom bi doista mogao da ponovi ulogu Pozitivne koju je svojevremeno napustio.

Suštinski, smena vlade Zdravka Krivokapića jeste značajan demokratski iskorak. Ali, daleko značajnije od toga jeste pitanje – da li građani imaju snage za još jedan eksperiment? I, naravno, kome svež dah u pluća daje odlaganje vanrednih parlamentarnih izbora, do kojih realno i dalje može doći? Možda je rušenje Vlade samo stvar hvatanja zaleta za novu izbornu trku.

Komentar poslanice SDP-a Draginje Vuksanović da je Vlada „kako došla – tako pošla“ u priličnoj meri odgovara stvarnom stanju. Političke grupacije koje su izabrale Krivokapića su ga i smenile. DPS je samo iskristio priliku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com  

Tagovi:

Ekspertska Vlada Crna Gora Aleksa Bečić Demokratski front Joanikije Andrija Mandić litije Milo Đukanović pad vlade Demokratska partija socijalista Cetinje Dritan Abazović Za budućnost Crne Gore Zdravko Krivokapić Podgorica Crno na bijelo URA
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure