img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Pad Vlade Zdravka Krivokapića: Kako došla, tako prošla

05. februar 2022, 08:29 Voislav Bulatović
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović Foto: Igor Šljivančanin
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović
Copied

Politički apsurd je da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je Zdravka Krivokapića dovelo na mesto premijera. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su i ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije

Formalnim izglasavanjem nepoverenja 42. Vladi Crne Gore, samo je ozvaničeno faktičko stanje koje već mesecima opterećuje crnogorsku političku scenu. Premijer Zdravko Krivokapić već dugo vremena nije imao podršku većeg dela skupštinske većine koja ga je izabrala. Odsustvo podrške opozicije se podrazumeva.

Otuda krucijalan podatak nije ko je glasao za smenu, već ko je dao podršku Krivokapićevoj Vladi, a to je bilo samo jedanaest poslanika Skupštine Crne Gore. Upravo taj broj potvrđuje ambijent u kojem je ona funkcionisala i činjenicu da je i sama faktički bila u poziciji „manjinske vlade“. Vladu je progutao bermudski trougao čije su temene tačke smena ministra Leposavića, ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju i nedavna interpelacija tri ministra, te odbijanje premijera da ih smeni. Izglasavanje nepoverenja je bio samo finalni čin onoga što se već mesecima očekivalo.

Upravo takav kontekst razotkriva politički apsurd da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je profesora Krivokapića i dovelo na čelo izborne liste „Za budućnost Crne Gore“, a potom na mesto prvog čoveka izvršne vlasti: sva tri temena ove smrtonosne zone u crnogorskom političkom moru vezana su za političke stavove koji su tekli crkvenim odajama. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije. Upravo je zato egzekutor i bila URA, politička grupacija koja kao svoj glavni programski cilj vidi evropske integacije.

Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je permanentni sukob Krivokapića i Demokratskog fronta, tačnije Nove srpske demokratije Andrije Mandića, generisan već prvog dana nakon izbora i potpisivanja trojnog sporazuma Krivokapić-Bečić-Abazović. Već tada se naziralo, a potom je postalo potpuno jasno, da ta platforma nije izraz volje dominantne političke grupacije na listi „Za budućnost Crne Gore“. To je bio izvor nestabilnosti Vlade i svakako da je bilo samo pitanje političkog trenutka kada će se Demokratski front Krivokapiću izmaći stolicu. Činjenica da su njihovi poslanici napustili skupštinsku sednicu prilikom glasanja o inicijativi za smenu vlade ima istu političku težinu kao i glas za njeno rušenje. To je jednostavnim rečnikom značilo – ne podržavamo vladu, ali je nećemo rušiti sa DPS-om. I, naravno, to je istovremeno izraz netrpeljivosti ne samo prema Đukanoviću, već i Krivokapiću.

Politički alibi „samo ne sa DPS-om Mila Đukanovića“ nije poslužio samo Demokratskom frontu, već i gotovo čitavoj listi „Za budućnost Crne Gore“. Upravo ta vrsta političke mimikrije je bila među glavnim generatorima krize koje traje mesecima. Takav alibi je pre svega izraz političke nemoći, relativne nedoslednosti, ali i formulisanja političke prakse koja čitav sistem drži u svojevrsnoj blokadi. To je samo predizborna poruka građanima kojom se sa sebe skida krivica.

URA je ovom inicijativom prihvatila rizik da bude krivac za rušenje prve postđukanovićevske vlade, ali je i pokazala političku hrabrost da prekine eksperiment „ekspertske vlade“ u kojem je i sama učestvovala. Koliku će cenu imati ta hrabrost vrlo brzo će se videti. Već narednih dana. Traganje za većinom koja će podržati novog mandatara neće biti nimalo lako. A cena podrške može biti tako visoka da na nju Abazović neće pristati. U suprotnom bi doista mogao da ponovi ulogu Pozitivne koju je svojevremeno napustio.

Suštinski, smena vlade Zdravka Krivokapića jeste značajan demokratski iskorak. Ali, daleko značajnije od toga jeste pitanje – da li građani imaju snage za još jedan eksperiment? I, naravno, kome svež dah u pluća daje odlaganje vanrednih parlamentarnih izbora, do kojih realno i dalje može doći? Možda je rušenje Vlade samo stvar hvatanja zaleta za novu izbornu trku.

Komentar poslanice SDP-a Draginje Vuksanović da je Vlada „kako došla – tako pošla“ u priličnoj meri odgovara stvarnom stanju. Političke grupacije koje su izabrale Krivokapića su ga i smenile. DPS je samo iskristio priliku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com  

Tagovi:

Aleksa Bečić Andrija Mandić Cetinje Crna Gora Crno na bijelo Demokratska partija socijalista Demokratski front Dritan Abazović Ekspertska Vlada Joanikije litije Milo Đukanović pad vlade Podgorica URA Za budućnost Crne Gore Zdravko Krivokapić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studenti

22.novembar 2025. S.Ć.

Medicinski fakultet: Smena profesorke Martić je neakademski čin

Studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu traže preispitivanje odluke po kojoj je bez obrazloženja smenjena profesorka Jelena Martić sa mesta načelnice u Institutu za majku i dete, i zamenjena koleginicom sa dva meseca iskustva

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Hronika

22.novembar 2025. I.M.

Mediji: Ubijen vođa navijača Partizana iz Zemuna

Kako su javili pojedini mediji, u pucnjavi na Novom Beogradu je ubijen Tadija Pantić, vođa Partizanove navijačke grupe iz Zemuna

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Završen je protest beogradskih studenata u blokadi organizovan godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, zbog čega još uvek traže pravdu

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure