img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Pad Vlade Zdravka Krivokapića: Kako došla, tako prošla

05. фебруар 2022, 08:29 Voislav Bulatović
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović Foto: Igor Šljivančanin
Zar i ti sine Dritane: Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović
Copied

Politički apsurd je da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je Zdravka Krivokapića dovelo na mesto premijera. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su i ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije

Formalnim izglasavanjem nepoverenja 42. Vladi Crne Gore, samo je ozvaničeno faktičko stanje koje već mesecima opterećuje crnogorsku političku scenu. Premijer Zdravko Krivokapić već dugo vremena nije imao podršku većeg dela skupštinske većine koja ga je izabrala. Odsustvo podrške opozicije se podrazumeva.

Otuda krucijalan podatak nije ko je glasao za smenu, već ko je dao podršku Krivokapićevoj Vladi, a to je bilo samo jedanaest poslanika Skupštine Crne Gore. Upravo taj broj potvrđuje ambijent u kojem je ona funkcionisala i činjenicu da je i sama faktički bila u poziciji „manjinske vlade“. Vladu je progutao bermudski trougao čije su temene tačke smena ministra Leposavića, ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju i nedavna interpelacija tri ministra, te odbijanje premijera da ih smeni. Izglasavanje nepoverenja je bio samo finalni čin onoga što se već mesecima očekivalo.

Upravo takav kontekst razotkriva politički apsurd da je značajan deo uzroka koji su Vladu uveli u zonu pada povezan sa onim što je profesora Krivokapića i dovelo na čelo izborne liste „Za budućnost Crne Gore“, a potom na mesto prvog čoveka izvršne vlasti: sva tri temena ove smrtonosne zone u crnogorskom političkom moru vezana su za političke stavove koji su tekli crkvenim odajama. Litije, koje su generisale kritičnu masu za smenu režima Mila Đukanovića, uvećale su ambiciju duhovnih vlasti da duboko penetriraju u politički život i transformišu se u realnu snagu koja bi da utiče na sekularnu državu. Ta činjenica je postala kontrateg evropskom putu Crne Gore i u velikoj meri podsticala sukob dva vrednosna sistema i različitih viđenja demokratije. Upravo je zato egzekutor i bila URA, politička grupacija koja kao svoj glavni programski cilj vidi evropske integacije.

Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je permanentni sukob Krivokapića i Demokratskog fronta, tačnije Nove srpske demokratije Andrije Mandića, generisan već prvog dana nakon izbora i potpisivanja trojnog sporazuma Krivokapić-Bečić-Abazović. Već tada se naziralo, a potom je postalo potpuno jasno, da ta platforma nije izraz volje dominantne političke grupacije na listi „Za budućnost Crne Gore“. To je bio izvor nestabilnosti Vlade i svakako da je bilo samo pitanje političkog trenutka kada će se Demokratski front Krivokapiću izmaći stolicu. Činjenica da su njihovi poslanici napustili skupštinsku sednicu prilikom glasanja o inicijativi za smenu vlade ima istu političku težinu kao i glas za njeno rušenje. To je jednostavnim rečnikom značilo – ne podržavamo vladu, ali je nećemo rušiti sa DPS-om. I, naravno, to je istovremeno izraz netrpeljivosti ne samo prema Đukanoviću, već i Krivokapiću.

Politički alibi „samo ne sa DPS-om Mila Đukanovića“ nije poslužio samo Demokratskom frontu, već i gotovo čitavoj listi „Za budućnost Crne Gore“. Upravo ta vrsta političke mimikrije je bila među glavnim generatorima krize koje traje mesecima. Takav alibi je pre svega izraz političke nemoći, relativne nedoslednosti, ali i formulisanja političke prakse koja čitav sistem drži u svojevrsnoj blokadi. To je samo predizborna poruka građanima kojom se sa sebe skida krivica.

URA je ovom inicijativom prihvatila rizik da bude krivac za rušenje prve postđukanovićevske vlade, ali je i pokazala političku hrabrost da prekine eksperiment „ekspertske vlade“ u kojem je i sama učestvovala. Koliku će cenu imati ta hrabrost vrlo brzo će se videti. Već narednih dana. Traganje za većinom koja će podržati novog mandatara neće biti nimalo lako. A cena podrške može biti tako visoka da na nju Abazović neće pristati. U suprotnom bi doista mogao da ponovi ulogu Pozitivne koju je svojevremeno napustio.

Suštinski, smena vlade Zdravka Krivokapića jeste značajan demokratski iskorak. Ali, daleko značajnije od toga jeste pitanje – da li građani imaju snage za još jedan eksperiment? I, naravno, kome svež dah u pluća daje odlaganje vanrednih parlamentarnih izbora, do kojih realno i dalje može doći? Možda je rušenje Vlade samo stvar hvatanja zaleta za novu izbornu trku.

Komentar poslanice SDP-a Draginje Vuksanović da je Vlada „kako došla – tako pošla“ u priličnoj meri odgovara stvarnom stanju. Političke grupacije koje su izabrale Krivokapića su ga i smenile. DPS je samo iskristio priliku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com  

Tagovi:

Za budućnost Crne Gore Zdravko Krivokapić Podgorica Crno na bijelo URA Ekspertska Vlada Crna Gora Aleksa Bečić Demokratski front Joanikije Andrija Mandić litije Milo Đukanović pad vlade Demokratska partija socijalista Cetinje Dritan Abazović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Surdulici

Protesti

18.фебруар 2026. Dejana Cvetković

Ispadi u Surdulici: Niko nije osumnjičen ni priveden

Surdulica se danima ne smiruje nakon smrti na drumu. Neki kritikuju policiju, drugi bi da proteraju celu albansku porodicu iz koje je vinovnik nesreće. Policija misli da je stanje „mirno“

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropska unija

18.фебруар 2026. I.M.

Vučić: Srbija bi prihvatila članstvo u EU bez prava veta

Srpski predsednik Aleksandar Vučić pristao bi na članstvo Srbije u EU koje ne bi bilo punopravno. Važniji su mu, kaže, pristup tržištu i protok ljudi

Studenti na ulicama Novog Sada

Protesti u Srbiji

17.фебруар 2026. K. S.

Protesti u više gradova povodom nasilja u Novom Sadu

Zbog nasilja prema studentima 16. februara, studenti i građani najavljuju okupljanja u Novom Sadu, Beogradu i Nišu

Spomenik Đurađu Kastriotu Skenderbegu u Prištini.

Kosovo i Metohija

17.фебруар 2026. I.M.

Osamnaest godina kasnije: Priština slavi – Beograd optužuje

Na Kosovu se nizom svečanosti obeležava 18 godina od jednostrano proglašene nezavisnosti. U Priština je planirana parada i koncert, ali i protest podrške bivšim liderima OVK kojima se sudi u Hagu

Studentski protest

17.фебруар 2026. M. L. J.

Šamari, pesnice, šutiranje: Napadi na studente i novinare u Novom Sadu

Najmanje tri osobe su povređene u napadu na studente u Novom Sadu uoči svečane akademije Matice srpske

Komentar

Komentar

Batine u mraku: Srbiju najgore tek čeka

Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života

Marija L. Janković
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure