
Vidovdanski protest
Vučić: Ultimatum nije prihvaćen
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu“
Hrvatsku književnicu Vedranu Rudan ovdašnji čitaoci smatraju srpskim piscem. Njeni romani i zbirke komentara su siguran izdavački štih, a njene književne večeri i slična događanja su teme o kojima se priča. Rudan piše o (redosled je nebitan) Hrvatima, ženama, religiji, starosti, muževima, Srbima, porodici, tranziciji, ljubavi, Amerikancima, samoći, deci, Palestincima, seksu, smrti, psovanju… Piše onako kako misli, tačnim rečima, i nije je briga šta će ljudi o njoj misliti.
Vedrana Rudan je u četvrtak u Beogradu, u velikoj dvorani SKC u 18h promoviše najnoviji roman Doživotna robija. „Laguna“, njen izdavač u Srbiji, objavio ga je ovog marta, a u knjižarama je već drugo izdanje.
Površno rečeno, Doživotna robija je roman o slobodi. Poslednjih meseci sloboda je česta reč u Srbiji, i to u smislu oslobađanja od uticaja Istoka i Zapada kako bi se ostalo neutralno, na čemu insistira Aleksandar Vučić. Da li je u 21. veku uopšte moguća takva pozicija?
„Nisam baš sigurna da se Srbija, ako je Srbija Vučić, a jest, pokušava osloboditi od utjecaja Istoka i Zapada. Nedavno je rekao da se Srbija mora okrenuti Evropi jer je to ’državni interes’ iako možda narod drugačije misli. Tko je Vučiću ’narod’, što mu je ’država’? To bi ga netko trebao pitati“, smatra Vedrana Rudan.
Za to vreme, Hrvatskoj je nametnuto slično opredeljivanje: za stav predsednika Milanovića da su za situaciju u Ukrajini krivi ili Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na rat, odnosno premijera Plenkovića koji se pita da li je predsednik ruski špijun.
Vedrana Rudan, međutim, kaže da „hrvatsko stanovništvo umire od gladi i bijede i sigurno mu nije na kraj pameti da analizira izjave dvojice kontroliranih ’luđaka’. Jedan plače nad sudbinom Hrvata u BiH, drugi kuka nad sudbinom Ukrajinaca. Zašto Milanović „puši Putinu“ i zašto mu Hrvati u Hrvatskoj nisu bitni, pitaj boga. Ovaj drugi pojma nema kako žive siroti Hrvati iako je on za njihov položaj direktno odgovoran. „Dok egzotični dvojac glumi velike državnike građani Hrvatske kopaju po kantama za smeće.“
Rudan smatra da „u povijesti čovječanstva postoji samo jedna podjela: na bogate i siromašne, gospodare i robove, moćne i nemoćne, site i gladne, tirane i žrtve“. U ovim odrednicama moguće je prepoznati i ove aktuelne podele, zbog kojih se sluti, i to ne retko, da je Zapadni Balkan sledeća ratna destinacija.
„Ako ’veliki’, Rusija ili Amerika, odluče da će ovdje biti krvi, bit će krvi“, kaže Rudan. „Nažalost, mi koji ovdje živimo više nemamo kamo pobjeći. Zapad više nije skup obećanih zemalja. U Njemačkoj je Lidl povukao odluku prema kojoj mlađi od osamnaest godina ne smiju kupiti litru suncokretovog ulja. Tamo građani smiju kupiti samo litru ulja, pa da bi povećali kućne zalihe u strahu od nestašice i poskupljenja po ulje šalju djecu. Američko-ruski rat Evropljanima dolazi glave.“
U kontekstu priče o polarizovanju društva je i činjenica da u regionu, i ne samo u regionu, jačaju desne partije.
„Hvatam se za pištolj kad čujem da jačaju desne partije“ kaže Rudan i pita „.što je ’desno’ danas? Tko su ’ljevičari’? Ako su ’ljevičari’ dobri momci i dobre djevojke, zašto na svjetskoj političkoj sceni ne vidimo ni jednu dobru djevojku ili dečka? Svi su političari isti. Dobro, ne baš svi. Zelenski je, primjerice, u svoju borbu za ’demokraciju’ uključio svog đoku kojim, navodno, fenomenalno svira klavir. Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine. Regionom od devedesetih vladaju kriminalci. Ne znam jesu li ’lijevi’ ili ’desni’.“
Ako su, kao što kaže, svi političari isti, i ako nas zavode, šta misli zašto je dobro a zašto nije što je Srbija opet izabrala Aleksandra Vučića?
„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu. Da Vučić ne odgovara i Istoku i Zapadu maknuli bi ga ili smaknuli jedni ili drugi. Trenutno ne smeta nikome, a narod bira jedino što mu se nudi. Vučić u Srbiji nema konkurenciju. Mislim da je lukav i vješt političar, mnogo lukaviji i vještiji nego što to misle njegovi protivnici. Do kad će vladati, sigurno neće odlučivati srpski narod“, ocenjuje Rudan.
Vedrana Rudan često i rado ističe da joj je u Beogradu dobro. Istina, pritom ne precizira na koji Beograd misli, na onaj pre Gorana Vesića ili ovaj sad. Kaže da joj to uopšte nije bitno.
„U Beogradu žive moji najbolji prijatelji. Grad čine ljudi, ne političari. Za mene Beograd nije Vesić ni onaj tko će doći poslije njega. Za mene su Beograd dvije Tanje, jedan Flavio, ekipa iz Lagune i moji dragi, dragi čitatelji.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
Po receptu za 15. mart, vlast je odlučila da u potpunosti blokira železnički saobraćaj u zemlji, kako niko vozom ne bi mogao da stigne u Beograd, pa je državno preduzeće „Srbijavoz“ ponovo obavestilo putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama
U nedelju (22. jun) Kosovska policija izvršila je pretres na „nekoliko lokacija“, a ispostaviće se na tri, gde su na jednoj pronašli oružje koje je navodno u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića. On za „Vreme“ kaže da će zahtevati međunarodnu istragu
BIA je u petak ujutro privela na informativni razgovor crnogorskog reditelja Danila Marunovića, a prema rečima njegovog brata, on je deportovan iz Srbije zbog subotnjeg protesta. Marunović je u Beograd došao zbog predstave „Gospoda Glembajevi“ koju je režirao po tekstu Miroslava Krleže
Kineski državljanin, radnik kompanije „Hongda Linšao“, poginuo je u nesreći u borskom rudniku „Jama“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve