img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Vedrana Rudan: Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine

11. maj 2022, 17:22 Sonja Ćirić
Foto: Rino Gropuzzo
Regionom od devedesetih vladaju kriminalci: Vedrana Rudan
Copied

„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu“

Hrvatsku književnicu Vedranu Rudan  ovdašnji čitaoci smatraju srpskim piscem. Njeni romani i zbirke komentara su siguran izdavački štih, a njene književne večeri i slična događanja su teme o kojima se priča. Rudan piše o (redosled je nebitan) Hrvatima, ženama, religiji, starosti, muževima, Srbima, porodici, tranziciji, ljubavi, Amerikancima, samoći, deci, Palestincima, seksu, smrti, psovanju… Piše onako kako misli, tačnim rečima, i nije je briga šta će ljudi o njoj misliti.

Vedrana Rudan je u četvrtak u Beogradu, u velikoj dvorani SKC u 18h promoviše najnoviji roman Doživotna robija. „Laguna“, njen izdavač u Srbiji, objavio ga je ovog marta, a u knjižarama je već drugo izdanje.

Površno rečeno, Doživotna robija je roman o slobodi. Poslednjih meseci sloboda je česta reč u Srbiji, i to u smislu oslobađanja od uticaja Istoka i Zapada kako bi se ostalo neutralno, na čemu insistira Aleksandar Vučić. Da li je u 21. veku uopšte moguća takva pozicija?

„Nisam baš sigurna da se Srbija, ako je Srbija Vučić, a jest, pokušava osloboditi od utjecaja Istoka i Zapada. Nedavno je rekao da se Srbija mora okrenuti Evropi jer je to ’državni interes’ iako možda narod drugačije misli. Tko je Vučiću ’narod’, što mu je ’država’? To bi ga netko trebao pitati“, smatra Vedrana Rudan.

Za to vreme, Hrvatskoj je nametnuto slično opredeljivanje: za stav predsednika Milanovića da su za situaciju u Ukrajini krivi ili Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na rat, odnosno premijera Plenkovića koji se pita da li je predsednik ruski špijun.

Vedrana Rudan, međutim, kaže da „hrvatsko stanovništvo umire od gladi i bijede i sigurno mu nije na kraj pameti da analizira izjave dvojice kontroliranih ’luđaka’. Jedan plače nad sudbinom Hrvata u BiH, drugi kuka nad sudbinom Ukrajinaca. Zašto Milanović „puši Putinu“ i zašto mu Hrvati u Hrvatskoj nisu bitni, pitaj boga. Ovaj drugi pojma nema kako žive siroti Hrvati iako je on za njihov položaj direktno odgovoran. „Dok egzotični dvojac glumi velike državnike građani Hrvatske kopaju po kantama za smeće.“

Rudan smatra da „u povijesti čovječanstva postoji samo jedna podjela: na bogate i siromašne, gospodare i robove, moćne i nemoćne, site i gladne, tirane i žrtve“. U ovim odrednicama moguće je prepoznati i ove aktuelne podele, zbog kojih se sluti, i to ne retko, da je Zapadni Balkan sledeća ratna destinacija.

„Ako ’veliki’, Rusija ili Amerika, odluče da će ovdje biti krvi, bit će krvi“, kaže Rudan. „Nažalost, mi koji ovdje živimo više nemamo kamo pobjeći. Zapad više nije skup obećanih zemalja. U Njemačkoj je Lidl povukao odluku prema kojoj mlađi od osamnaest godina ne smiju kupiti litru suncokretovog ulja. Tamo građani smiju kupiti samo litru ulja, pa da bi povećali kućne zalihe u strahu od nestašice i poskupljenja po ulje šalju djecu. Američko-ruski rat Evropljanima dolazi glave.“

U kontekstu priče o polarizovanju društva je i činjenica da u regionu, i ne samo u regionu, jačaju desne partije.

„Hvatam se za pištolj kad čujem da jačaju desne partije“ kaže Rudan i pita „.što je ’desno’ danas? Tko su ’ljevičari’? Ako su ’ljevičari’ dobri momci i dobre djevojke, zašto na svjetskoj političkoj sceni ne vidimo ni jednu dobru djevojku ili dečka? Svi su političari isti. Dobro, ne baš svi.  Zelenski je, primjerice, u svoju borbu za ’demokraciju’ uključio svog đoku kojim, navodno, fenomenalno svira klavir. Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine. Regionom od devedesetih vladaju kriminalci. Ne znam jesu li ’lijevi’ ili ’desni’.“

Ako su, kao što kaže, svi političari isti, i ako nas zavode, šta misli zašto je dobro a zašto nije što je Srbija opet izabrala Aleksandra Vučića?

„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu. Da Vučić ne odgovara i Istoku i Zapadu maknuli bi ga ili smaknuli jedni ili drugi. Trenutno ne smeta nikome, a narod bira jedino što mu se nudi. Vučić u Srbiji nema konkurenciju. Mislim da je lukav i vješt političar, mnogo lukaviji i vještiji nego što to misle njegovi protivnici. Do kad će vladati, sigurno neće odlučivati srpski narod“, ocenjuje Rudan.

Vedrana Rudan često i rado ističe da joj je u Beogradu dobro. Istina, pritom ne precizira na koji Beograd misli, na onaj pre Gorana Vesića ili ovaj sad. Kaže da joj to uopšte nije bitno.

„U Beogradu žive moji najbolji prijatelji. Grad čine ljudi, ne političari. Za mene Beograd nije Vesić ni onaj tko će doći poslije njega. Za mene su Beograd dvije Tanje, jedan Flavio, ekipa iz Lagune i moji dragi, dragi čitatelji.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Vedrana Rudan Rudan Vučić Doživotna robija Rudan Rudan Milanović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Spoljna politika studenstkog pokreta

25.februar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Pobunjeni studenti u Berlinu: Jačamo strukture, spremamo se za izbore

„Spoljnopolitički tim" srpskog studentskog pokreta u Berlinu je govorio o problemima sa kojima se suočavaju, planovima za predstojeće izbore i ciljevima za koje se zalažu

Davljenje kritičkih medija

25.februar 2026. Nemanja Rujević

Priprema za konačni obračun: Ne veruj Sadleru, ni kad’ u miru dolazi

Promene u Junajted grupi mnogima liče na pripremu „konačnog obračuna“ vlasti u Srbiji sa preostalim kritičkim medijima. Kako bi to moglo da izgleda i da li građani mogu da učine nešto

„Mrdićevi zakoni“

24.februar 2026. Bojan Bednar

Sudija Majić: Razgovori o izmeni „Mrdićevih zakona“ novo grubo šegačenje vlasti

„Kakva sad Venecijanska komisija i spremnost da se razgovara o 'Mrdićevim zakonima' kad nam je sam predsednik Republike rekao da smo prvi put doneli zakone bez stranaca“, kaže za "Vreme" sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić

Raskrinkavanje predsednika Srbije

24.februar 2026. Srećko Matić (DW)

Poslanik CDU-a, sestrinske partije SNS-a: Vučić je dvoličan

Šta se događa s postupkom Evropske narodne partije protiv Srpske napredne stranke? Šta nemački demohrišćani kažu o Vučićevom  sistemu vladanja i licemerju?

Bezbednost predsednika Srbije

24.februar 2026. M. L. J.

Još jedan atentat na Vučića: Uhapšeni osumnjičeni za pripremu likvidacije predsednika

Uhapšeni su osumnjičeni iz Kraljeva, koji su dogovarali nabavku oružja i napad na život i telo predsednika Republike Srbije, njegove supruge i dece, saopštio je MUP Srbije. Ova vest čak ni na portalima nekih režimskih medija u utorak ujutru nije bila na prvom mestu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure