img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Vedrana Rudan: Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine

11. мај 2022, 17:22 Sonja Ćirić
Foto: Rino Gropuzzo
Regionom od devedesetih vladaju kriminalci: Vedrana Rudan
Copied

„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu“

Hrvatsku književnicu Vedranu Rudan  ovdašnji čitaoci smatraju srpskim piscem. Njeni romani i zbirke komentara su siguran izdavački štih, a njene književne večeri i slična događanja su teme o kojima se priča. Rudan piše o (redosled je nebitan) Hrvatima, ženama, religiji, starosti, muževima, Srbima, porodici, tranziciji, ljubavi, Amerikancima, samoći, deci, Palestincima, seksu, smrti, psovanju… Piše onako kako misli, tačnim rečima, i nije je briga šta će ljudi o njoj misliti.

Vedrana Rudan je u četvrtak u Beogradu, u velikoj dvorani SKC u 18h promoviše najnoviji roman Doživotna robija. „Laguna“, njen izdavač u Srbiji, objavio ga je ovog marta, a u knjižarama je već drugo izdanje.

Površno rečeno, Doživotna robija je roman o slobodi. Poslednjih meseci sloboda je česta reč u Srbiji, i to u smislu oslobađanja od uticaja Istoka i Zapada kako bi se ostalo neutralno, na čemu insistira Aleksandar Vučić. Da li je u 21. veku uopšte moguća takva pozicija?

„Nisam baš sigurna da se Srbija, ako je Srbija Vučić, a jest, pokušava osloboditi od utjecaja Istoka i Zapada. Nedavno je rekao da se Srbija mora okrenuti Evropi jer je to ’državni interes’ iako možda narod drugačije misli. Tko je Vučiću ’narod’, što mu je ’država’? To bi ga netko trebao pitati“, smatra Vedrana Rudan.

Za to vreme, Hrvatskoj je nametnuto slično opredeljivanje: za stav predsednika Milanovića da su za situaciju u Ukrajini krivi ili Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na rat, odnosno premijera Plenkovića koji se pita da li je predsednik ruski špijun.

Vedrana Rudan, međutim, kaže da „hrvatsko stanovništvo umire od gladi i bijede i sigurno mu nije na kraj pameti da analizira izjave dvojice kontroliranih ’luđaka’. Jedan plače nad sudbinom Hrvata u BiH, drugi kuka nad sudbinom Ukrajinaca. Zašto Milanović „puši Putinu“ i zašto mu Hrvati u Hrvatskoj nisu bitni, pitaj boga. Ovaj drugi pojma nema kako žive siroti Hrvati iako je on za njihov položaj direktno odgovoran. „Dok egzotični dvojac glumi velike državnike građani Hrvatske kopaju po kantama za smeće.“

Rudan smatra da „u povijesti čovječanstva postoji samo jedna podjela: na bogate i siromašne, gospodare i robove, moćne i nemoćne, site i gladne, tirane i žrtve“. U ovim odrednicama moguće je prepoznati i ove aktuelne podele, zbog kojih se sluti, i to ne retko, da je Zapadni Balkan sledeća ratna destinacija.

„Ako ’veliki’, Rusija ili Amerika, odluče da će ovdje biti krvi, bit će krvi“, kaže Rudan. „Nažalost, mi koji ovdje živimo više nemamo kamo pobjeći. Zapad više nije skup obećanih zemalja. U Njemačkoj je Lidl povukao odluku prema kojoj mlađi od osamnaest godina ne smiju kupiti litru suncokretovog ulja. Tamo građani smiju kupiti samo litru ulja, pa da bi povećali kućne zalihe u strahu od nestašice i poskupljenja po ulje šalju djecu. Američko-ruski rat Evropljanima dolazi glave.“

U kontekstu priče o polarizovanju društva je i činjenica da u regionu, i ne samo u regionu, jačaju desne partije.

„Hvatam se za pištolj kad čujem da jačaju desne partije“ kaže Rudan i pita „.što je ’desno’ danas? Tko su ’ljevičari’? Ako su ’ljevičari’ dobri momci i dobre djevojke, zašto na svjetskoj političkoj sceni ne vidimo ni jednu dobru djevojku ili dečka? Svi su političari isti. Dobro, ne baš svi.  Zelenski je, primjerice, u svoju borbu za ’demokraciju’ uključio svog đoku kojim, navodno, fenomenalno svira klavir. Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine. Regionom od devedesetih vladaju kriminalci. Ne znam jesu li ’lijevi’ ili ’desni’.“

Ako su, kao što kaže, svi političari isti, i ako nas zavode, šta misli zašto je dobro a zašto nije što je Srbija opet izabrala Aleksandra Vučića?

„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu. Da Vučić ne odgovara i Istoku i Zapadu maknuli bi ga ili smaknuli jedni ili drugi. Trenutno ne smeta nikome, a narod bira jedino što mu se nudi. Vučić u Srbiji nema konkurenciju. Mislim da je lukav i vješt političar, mnogo lukaviji i vještiji nego što to misle njegovi protivnici. Do kad će vladati, sigurno neće odlučivati srpski narod“, ocenjuje Rudan.

Vedrana Rudan često i rado ističe da joj je u Beogradu dobro. Istina, pritom ne precizira na koji Beograd misli, na onaj pre Gorana Vesića ili ovaj sad. Kaže da joj to uopšte nije bitno.

„U Beogradu žive moji najbolji prijatelji. Grad čine ljudi, ne političari. Za mene Beograd nije Vesić ni onaj tko će doći poslije njega. Za mene su Beograd dvije Tanje, jedan Flavio, ekipa iz Lagune i moji dragi, dragi čitatelji.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Vedrana Rudan Rudan Vučić Doživotna robija Rudan Rudan Milanović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure