img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Vedrana Rudan: Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine

11. мај 2022, 17:22 Sonja Ćirić
Foto: Rino Gropuzzo
Regionom od devedesetih vladaju kriminalci: Vedrana Rudan
Copied

„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu“

Hrvatsku književnicu Vedranu Rudan  ovdašnji čitaoci smatraju srpskim piscem. Njeni romani i zbirke komentara su siguran izdavački štih, a njene književne večeri i slična događanja su teme o kojima se priča. Rudan piše o (redosled je nebitan) Hrvatima, ženama, religiji, starosti, muževima, Srbima, porodici, tranziciji, ljubavi, Amerikancima, samoći, deci, Palestincima, seksu, smrti, psovanju… Piše onako kako misli, tačnim rečima, i nije je briga šta će ljudi o njoj misliti.

Vedrana Rudan je u četvrtak u Beogradu, u velikoj dvorani SKC u 18h promoviše najnoviji roman Doživotna robija. „Laguna“, njen izdavač u Srbiji, objavio ga je ovog marta, a u knjižarama je već drugo izdanje.

Površno rečeno, Doživotna robija je roman o slobodi. Poslednjih meseci sloboda je česta reč u Srbiji, i to u smislu oslobađanja od uticaja Istoka i Zapada kako bi se ostalo neutralno, na čemu insistira Aleksandar Vučić. Da li je u 21. veku uopšte moguća takva pozicija?

„Nisam baš sigurna da se Srbija, ako je Srbija Vučić, a jest, pokušava osloboditi od utjecaja Istoka i Zapada. Nedavno je rekao da se Srbija mora okrenuti Evropi jer je to ’državni interes’ iako možda narod drugačije misli. Tko je Vučiću ’narod’, što mu je ’država’? To bi ga netko trebao pitati“, smatra Vedrana Rudan.

Za to vreme, Hrvatskoj je nametnuto slično opredeljivanje: za stav predsednika Milanovića da su za situaciju u Ukrajini krivi ili Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na rat, odnosno premijera Plenkovića koji se pita da li je predsednik ruski špijun.

Vedrana Rudan, međutim, kaže da „hrvatsko stanovništvo umire od gladi i bijede i sigurno mu nije na kraj pameti da analizira izjave dvojice kontroliranih ’luđaka’. Jedan plače nad sudbinom Hrvata u BiH, drugi kuka nad sudbinom Ukrajinaca. Zašto Milanović „puši Putinu“ i zašto mu Hrvati u Hrvatskoj nisu bitni, pitaj boga. Ovaj drugi pojma nema kako žive siroti Hrvati iako je on za njihov položaj direktno odgovoran. „Dok egzotični dvojac glumi velike državnike građani Hrvatske kopaju po kantama za smeće.“

Rudan smatra da „u povijesti čovječanstva postoji samo jedna podjela: na bogate i siromašne, gospodare i robove, moćne i nemoćne, site i gladne, tirane i žrtve“. U ovim odrednicama moguće je prepoznati i ove aktuelne podele, zbog kojih se sluti, i to ne retko, da je Zapadni Balkan sledeća ratna destinacija.

„Ako ’veliki’, Rusija ili Amerika, odluče da će ovdje biti krvi, bit će krvi“, kaže Rudan. „Nažalost, mi koji ovdje živimo više nemamo kamo pobjeći. Zapad više nije skup obećanih zemalja. U Njemačkoj je Lidl povukao odluku prema kojoj mlađi od osamnaest godina ne smiju kupiti litru suncokretovog ulja. Tamo građani smiju kupiti samo litru ulja, pa da bi povećali kućne zalihe u strahu od nestašice i poskupljenja po ulje šalju djecu. Američko-ruski rat Evropljanima dolazi glave.“

U kontekstu priče o polarizovanju društva je i činjenica da u regionu, i ne samo u regionu, jačaju desne partije.

„Hvatam se za pištolj kad čujem da jačaju desne partije“ kaže Rudan i pita „.što je ’desno’ danas? Tko su ’ljevičari’? Ako su ’ljevičari’ dobri momci i dobre djevojke, zašto na svjetskoj političkoj sceni ne vidimo ni jednu dobru djevojku ili dečka? Svi su političari isti. Dobro, ne baš svi.  Zelenski je, primjerice, u svoju borbu za ’demokraciju’ uključio svog đoku kojim, navodno, fenomenalno svira klavir. Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine. Regionom od devedesetih vladaju kriminalci. Ne znam jesu li ’lijevi’ ili ’desni’.“

Ako su, kao što kaže, svi političari isti, i ako nas zavode, šta misli zašto je dobro a zašto nije što je Srbija opet izabrala Aleksandra Vučića?

„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu. Da Vučić ne odgovara i Istoku i Zapadu maknuli bi ga ili smaknuli jedni ili drugi. Trenutno ne smeta nikome, a narod bira jedino što mu se nudi. Vučić u Srbiji nema konkurenciju. Mislim da je lukav i vješt političar, mnogo lukaviji i vještiji nego što to misle njegovi protivnici. Do kad će vladati, sigurno neće odlučivati srpski narod“, ocenjuje Rudan.

Vedrana Rudan često i rado ističe da joj je u Beogradu dobro. Istina, pritom ne precizira na koji Beograd misli, na onaj pre Gorana Vesića ili ovaj sad. Kaže da joj to uopšte nije bitno.

„U Beogradu žive moji najbolji prijatelji. Grad čine ljudi, ne političari. Za mene Beograd nije Vesić ni onaj tko će doći poslije njega. Za mene su Beograd dvije Tanje, jedan Flavio, ekipa iz Lagune i moji dragi, dragi čitatelji.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Doživotna robija Rudan Rudan Milanović Rudan Vučić Vedrana Rudan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk univerzitetskih profesora

05.јун 2025. B. B.

Dubravka Stojanović: Filozofski fakultet ulazi u štrajk, trebalo bi da to učine i drugi fakulteti

Nastavno osoblje Filozofskog fakulteta zahteva da se ukine Uredba o normativima i stadardima uslova rada, da im se vrate plate i da se zaustavi proces promene Zakona o visokom obrazovanju

Oberstudent koji hoće da uči

05.јун 2025. M. T.

Meteorski uspon Miloša Pavlovića: Vučićev pion za specijalne zadatke

Glavni ćaci Miloš Pavlović doživeo je meteorski uspon od anonimnog studenta medicine do medijske zvezde na naprednjačkom nebu. Čime je ovaj 21-godišnjak to zaslužio

„Linč“ i „teror“

05.јун 2025. I.M.

Vučić o napadu na Miloša Pavlovića u Studenjaku: „Bolje ćaci, nego naci“

Jutro posle napada na Miloša Pavlovića u Studentskom gradu u Predsedništvu na Andrićevom vencu ga je primio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ponovo je u kontekstu "blokadera foteljaša" u usta uzimao "nacizam" i "fašizam"

Profesori

05.јун 2025. M. L. J.

„Fakulteti na raskrsnici“: Profesori najavili protest ispred Vlade

Inicijativa „Pobunjeni univerzitet“ najavila je da će 9. juna organizovati protest ispred Vlade Srbije pod sloganom „Fakulteti na raskrsnici“, s početkom u 10 časova

Studentski protesti

04.јун 2025. B. B.

Studenti poručili da neće ćutati na nasilje

„Umesto da u skladu sa Ustavom bude simbol jedinstva naroda, predsednik države targetira akademsku zajednicu", rečeno je na protestu ispred Pravnog fakulteta

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure