Ukrajinci su moralisani, mogu da mobilišu milion vojnika koji su spremni da se bore do kraja, a Rusija je potpuno izolovana, rekao je ruski vojni analitičar Mihail Hodarjonok u programu uživo na ruskoj državnoj televiziji i optužio praktično Kremlj i Putina da lažu narod. Rekao i ja da Rusija pod hitno mora da se izvuče iz te situcije
Na ruskoj državnoj televiziji u pondeljak je viđen gotovo nezamisliv prizor – neko je u programu uživo osudio rusku „specijalnu operaciju“ kao grešku koja je dovela do izolacije zemlje. Radi se Mihailu Hodarjonoku, vojnom kolumnisti i diplomcu jedne od elitnijih ruskih vojnih akademija, koji je poručio građanima Rusije da će rat u Ukrajini postati mnogo gori u skorijoj budućnosti.
„Ne bi trebalo da gutate informativne tablete za smirenje“, pručio je Rusima u emisiji „60 minuta“ na državnoj televiziji Rosija 1, već da se suoče sa stvarnošću.
Na sugestivna pitanja voditeljke, jedne od najpoznatijih TV novinarki naklonjenih Kremlju Olge Skabejeve o snazi ruske vojske, Hodarjonok je upozorio da Ukrajina može da mobiliše milion naoružanih muškaraca. „U Ukrajini stvarno postoji želja da se domovina brani i oni nameravaju da se bore do kraja“.
Pozvao se Hodarjonok i na marksizam i lenjinizam koji uče da je pobeda na bojnom polju na kraju determinisana visokim nivoom morala među ljudstvom koji su spremni da daju svoju krv za ideju za koju se bore. „Danas je situacija sa Ukrajincima ista. Klasici su u tom pogledu bili potpuno u pravu. Kada se pogleda širi kontekst, nema reči o moralnom i psihičkom slomu u ukrajinskim oružanima snagama“.
Prema njegovim rečima, glavni nedostatak sadašnje vojno-poliitčke pozicije Rusije je što je izolovana, „geopolitički potpuno usamljena“ i koliko god to ne želeli da priznaju „praktično je celi svet protiv nas“. Hodarjonok je rekao i da Rusija mora da se izvuče iz te situacije.
Građanima Rusije ali i donosiocima odluka poručio je da je najvažnija imati „osećaj vojno-političkog realizma“, jer ako to ne postoji „realnost istorije će nas tako snažno pogoditi“ da Rusija neće biti svesna šta je snašlo.
Kako prenosi Rojters, najveće strateške posledice ruske invazije do sada su neobično jedinstvo evropskih saveznika i ambicije Švedske i Finske da se pridruže NATO-u. Za Hodarjonoka je pretnja Moskve da bi mogla da napadne Finsku zato što je odlučila da uđe u NATO „smešna“. „Ne mašite raketama u pravcu Finske, zaboga“.
Na strogo kontrolisanoj državnoj televiziji ispad Hodarjonoka je izazvao pravu buru. Zapadni mediji su njegov nastup ocenili kao dokaz da je Putinov propagandni sistem počeo da popušta i da bi hrabri i iskren nastup ruskog vojnog analitičara mogao da ohrabri i druge novinare da počnu da govore istinu o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Sličnu buru je sredinom marta izazvala poznata novinarka i urednica Marina Ovjasnikova koja je upala u program koji se na ruskoj državnoj televiziji emitovao uživo i rat u Ukrajini nazvala „agresijom“. „Ćutali smo 2014. kada je sve ovo bilo tek na početku. Samo smo posmatrali ovaj nehumani režim. A sada se ceo sve okrenuo od nas, a ni deset generacija naših potomaka neće biti dovoljno da se spere sramota ovog bratoubilačkog rata“, bila je poručila Ovjasnikova u video poruci.
S.P./Reuters/Twitter
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti iz Beograda, Niša, Čačka, Kraljeva, Novog Pazara krenuli su pešaka u Kragujevac, a njihove kolege iz Novog Sada biciklom kako bi stigli na protest koji organizuju kragujevački studenti - „Sretnimo se na Sretenje“
Prošlo je tačno 23 godine otkako je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo suđenje bivšem predsedniku Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodanu Miloševiću. Koji njegovi ljudi danas zaposedaju važne državne funkcije
Protesti i blokade ulica i mostova širom Srbije ne jenjavaju, a pitanja koja se nameću su šta dalje i koji je izlaz iz trenutne političke krize. Tim pitanjima bavimo se u novom broju nedeljnika „Vreme“
Hapšenje Milorada Grčića i njegovih saradnika u vezi sa korupcijom u EPS-u izazvalo je brojne reakcije u javnosti. Dok se vlast hvali borbom protiv korupcije, paradokslano je da ova hapšenja baš sada uz najavu Aleksandra Vučića zapravo dokazuju ono što studenti tvrde - da u Srbiji politika kontroliše pravosuđe
Andreas Šider, šef delegacije Socijaldemokratske stranke Austrije (SPO), rekao je da je „novosadska nesreća samo vrh ledenog brega koja pokazuje da je situacija u Srbiji više nego ozbiljna“
U staromodnom secesionističkom iskustvu obično žitelji određene teritorije pokreću proces otcepljenja od drugog dela teritorije na kojoj žive neki drugi ljudi. Nije, naime, zabeležno (do sada) da teritorija hoće da se otcepi mimo volje sopstvenih žitelja
Komandant „Kobri“ pukovnik Darko Đošić bi zbog gume Vučićevog službenog automobila kao moralni čin trebalo da podnese ostavku ili da se ubije. Naravno, ako je istina sve što je Informer objavio
Aleksandar Vučić se požalio da „zbog svega što mu rade“, teško pate njegovi roditelji. Majke i očevi kćeri koje su gažene ili im je bejzbol palicom polomljena vilica – ne pate. Na ovoj osnovi je šef države ponudio dijalog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!