img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Postizborna dešavanja

Tri faktora za uspeh protesta: Da li je i jedan od njih ispunjen?

28. децембар 2023, 13:49 Dojče vele
Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Protest pred Republičkom izbornom komisijom
Copied

Protesta u Srbiji bilo je i proteklih godina, ali oni su se, bez obzira na povremenu veliku brojnost, uglavnom završavali neuspehom

Sumnjiva regularnost izbora u Srbiji izazvala je novu seriju protesta i dovela do sveže političke krize. Osim što su izbori pokazali da se Srbija politički nalazi u „danu mrmota“, gde se i pored svih napora pono.

Nije praktično više nikakva tajna da je policiji naređeno da se uopšte ne odaziva na pozive po prijavama za neregularnosti na pojedinim biračkim mestima, ali se zarobljenost administracije nastavila i nakon izbornog dana. Tužilaštvo je u roku od nekoliko minuta ustanovilo da ne postoje nikakva krivična dela tokom izbora, izborne komisije su listom odbacivale opozicione prigovore, a Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave tvrdi da je birački spisak otvoren i javan, i da su ovo bili demokratski i legitimni izbori s „bezgrešnim“ biračkim spiskom.

Buđenje studenata

Protesta u Srbiji bilo je i proteklih godina, ali oni su se, bez obzira na povremenu veliku brojnost, uglavnom završavali neuspehom. Najnovija runda protesta u Beogradu traje tek nekoliko dana i za sada je osnovni utisak da odziv možda nije na nivou opozicionih očekivanja, dok je izvesna novost veće angažovanje studentske populacije.

Duga istorija neuspešnih protesta obeshrabruje građane i političke aktiviste, ali kako za Dojče vele ističe politički analitičar Dragomir Anđelković, „Aleksandra Vučića pre svega brinu masovni protesti koje neće moći da kontroliše, ali to ne znači da opozicija i studenti ne mogu da ugroze Vučićevu stabilnost kombinacijom drugih poteza“.

„Odbijanje opozicije da uđe, kako u beogradsku, tako i u republičku skupštinu, i da proglase izbore nelegitimnim – to bi oduzelo Vučiću legitimitet i situaciju dovelo do otvorene diktature. Opozicija ima mehanizme da se suprotstavi, ali mora biti spremna na maratonski rad i da postavi jasne zahteve kako da se održavaju budući izbori“, smatra Anđelković.

Kada je reč o zahtevima, naš sagovornik dodaje da je „jako loše što opozicija pominje republičke izbore nadajući se nagodbi oko Beograda. Izbori su ili pokradeni ili nisu. Ako su pokradeni možemo samo da zamislimo kako su pokradeni u unutrašnjosti ako je u Beogradu bilo toliko neregularnosti. Van Beograda nisu ni mogli da budu detektovani, jer tamo nemaju pouzdane posmatrače.“

Sinergija tri faktora

Ako posmatramo istoriju dosadašnjih protesta vidimo da tu tri faktora igraju odlučujuću ulogu hoće li neki protesti doneti rezultat, kaže za DW profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković: „To su jedinstvo opozicije, energija protesta i uticaj spoljnih faktora. Samo sinergija tih faktora daje rezultat. Kada je reč o ovim izborima, opozicija je tu napravila nekoliko strateških grešaka, od kojih je poslednja pomeranje akcenata i širenje zahteva. Mali plus je bila reakcija međunarodnih posmatrača, koja je bila vrlo kritička“, smatra Stojiljković.

Dodatni faktor je reakcija vlasti i šta se dalje može očekivati, nastavlja Stojiljković i ocenjuje da je „dosta izvesno ponavljanje izbora u Beogradu, ali da se za republičke može reći da su se kasno setili ili da se samo ponište na onim mestima gde za to ima razloga.“

Izbegavanje istih grešaka

Taktika vlasti je proteklih godina bila da pusti da se protesti sami po sebi izduvaju i čini se da će Aleksandar Vučić i ovoga puta ići na to da će se protesti jednog dana sami od sebe ugasiti. Eventualna reakcija policije je rezervisana samo za slučajeve kada vlast ne vidi drugi izlaz, kao što je to bio slučaj s incidentima ispred skupštine Beograda.

Desiće se to i sada ako opozicija bude ponavljala iste greške, upozorava Dragomir Anđelković i kaže da je „prošlog puta opozicija išla na proteste, a nije izašla iz institucija. Sada mora da uradi suprotno, da ne sedi u parlamentu i istovremeno protestuje, nego da tamo uopšte ne uđe. Ne možete da osporavate legitimnost sistema, a da budete njegov deo“, smatra taj politički analitičar.

Spremnost na otpor

Situacija je takva da se nešto mora uraditi, jer u suprotnom izlazak na bilo kakve buduće izbore nema smisla, naglašava Zoran Stojiljković i kaže da bi „do tih izbora moralo da prođe najmanje tri do šest meseci, kako bi se uspostavili ravnopravni izborni uslovi i medijska prisutnost. Neka vrsta pritiska i na ulici je pri tom dosta važna“, kaže beogradski profesor.

Zoran Stojiljković priznaje da je za njega bilo iznenađenje i „reakcija policije na incidente ispred Skupštine Beograda, jer je vlast pokazala da je dosta otporna na delimičan pritisak. Ali, ukoliko pravni rasplet svega ovoga bude ojačan i međunarodnom podrškom, onda ti protesti mogu biti i relativno malobrojni, ali je potrebno da budu konzistentni i da opozicija pokaže da je spremna za tu vrstu otpora“, napominje Stojiljković za DW.

Rusija izvlači samo korist

Aleksandar Vučić je u čitavu priču oko protesta umešao i ruske tajne službe, koje su ga, prema njegovim rečima, upozorile da opozicija sprema nasilne demonstracije. Narativ vlasti je da opozicija u Beogradu sprema nekakav novi „Majdan“ i da silom želi vlast.

„Predsednik Srbije manipuliše s negativnim raspoloženjem javnog mnjenja prema Zapadu“, kaže Dragomir Anđelković, „a on suštinski ispunjava sve što Zapad od njega traži u vezi Kosova“.

„Zapad nema nameru da ga ruši, a Rusiji je mnogo veći interes da im se ne uvedu sankcije od strane Srbije, nego da li će Srbija odbraniti Kosovo. Ako Srbija i kapitulira oko Kosova, to je onda korisno i za Rusiju. To kako je Zapad sa Srbijom rešio to pitanje onda je presedan, jer Rusija može da insistira da na isti način rešava to pitanje sa Ukrajinom. Tako da je za Rusiju, šta god Beograd da uradi, korisno, i oni zajedno sa Vučićem učestvuju u toj prevari da to ima neke veze s Majdanom“, ocenjuje Anđelković.

Kako pomiriti različite opcije?

Ukoliko želi uspeh protesta opozicija mora da uozbilji svoje zahteve i da na tome insistira, dodaje Anđelković, „kako se ne bi ponavljale ranije situacije kada je opozicija imale neke zahteve, a onda odustala od svih zahteva oko izbornih uslova“. Dodatna konfuzija koja zbunjuje javnost jeste to što se kao organizatori protesta naizmenično pojavljuju opozicione partije, studenti, a najavljuje se i protest u subotu 30. decembra inicijative ProGlas.

Profesor Stojiljković smatra da građani zaista žele da znaju ko ih poziva na proteste, ali i podseća na proteste 1996/97 godina „kada smo imali okupljanja opozicije i studentske šetnje, i svi zajedno su dali neki svoj doprinos“.

„To svakako izaziva zbunjenost kod građana“, primećuje Dragomir Anđelković, „i mnogi građani odustaju od protesta, jer smatraju da ih organizuje ova ili ona opcija koja im nije bliska“.

„Zato je i to greška opozicije, što nije napravila najširu moguću grupaciju koja bi definisala zahteve kako demokratizovati Srbiju. A pravog dogovora nema, jer jedni privatizuju proteste, a drugi ih osporavaju zbog nekih svojih geopolitičkih neslaganja koja su u prvom planu“, zaključuje Anđelković.

B.G./Dojče vele

Tagovi:

izbori 2023 protesti opozicije RIK srbija protiv nasilja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Propaganda

28.мај 2025. B. B.

Demostat: Stiče se utisak da se Srbija guši u proruskoj propagandi

Rezultati monitoringa Demostata pokazuju da na srpskim televizijama ima mnogo više priloga koji zastupaju rusku stranu, a dа је manja minutaža posvećenu Ukrajini

Srpska napredna stranka

28.мај 2025. B. B.

„Sudije beskičmenjaci“: Vučević besan zbog kućnog pritvora za aktiviste

„Nedopustivo je da huligani i nasilnici isteruju pravdu po svojim uličarskim pravilima“, napisao je predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević povodom odluke suda u Novom Sadu kojom su i preostala trojica aktivista puštena iz zatvora u kućni pritvor

Protest ispred zgrada pravosuđa u Novom Sadu

Novi Sad

28.мај 2025. B. B.

Aktivistima umesto zatvorskog određen kućni pritvor, studenti uzvikuju „pobeda“

Aktivistima Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću i Davoru Stefanoviću iz Pokreta slobodnih građana umesto zatvorskog odeređen je kućni pritvor uz elektronski nadzor

Studenti koji žele da uče u Pionirskom parku

Štrajk glađu u Ćacilendu

28.мај 2025. T. S.

Štrajk „studenata 2.0“: Oni kao hoće da gladuju, a Vučević ih kao odgovara

Dok „studenti koji žele da uče“ najavljuju štrajk glađu, predsednik SNS-a Miloš Vučević im s malih ekrana poručuje: jedite, deco. Sve deluje kao dobro poznata predstava u kojoj se znaju i režija i publika

Svetsko takmičenje Lego igara

28.мај 2025. Milica Tošić

Učenici Prve kragujevačke zbog besparice ne mogu da brane titulu na Floridi

Mladi naučnici iz Prve kragujevačke gimnazije po svemu sudeći neće moći da brane titulu prvaka na svetskom takmičenju Lego igara na Floridi – zato što nemaju novac za put i smeštaj. Vlast koja šakom i kapom deli milione za mitinge i besplatne pljeskavice, za taj problem nema sluha

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure