img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Visoke cene

Trgovinski karteli: Izbegavanje konkurencije nauštrb potrošača

14. март 2025, 17:57 Bojan Bednar
Foto: Tanjug / Strahinja Aćimović
Ilustracija
Copied

Kupuju, na primer, masline za dva evra, a u maloprodaji koštaju 1000 dinara. To je nenormalna marža. A kada onda još veliki trgovinslki lanci stave istu cenu – to je zakonom zabranjena kartelizacija

U velikim trgovinskim lancima u Srbiji dugo se već može primetiti neverovatna podudarnost: u maloprodajnim objektima različitih kompanija cene su identične za iste proizvode. Zbog toga u javnosti provejava mišljenje da među tim trgovinskim lancima postoji nezvanični dogovor da formiraju identične cene kako jedni drugima ne bi bili konkurencija, a takva kartelizacija šteti potrošačima, jer ih praktično ostavlja bez mogućnosti da kupuju po povoljnijim cenama.

U oktobru 2024. godine Komisija za zaštitu konkurencije (KZK), koja za svoj rad odgovara Skupštini Srbije, pokrenula je postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv velikih trgovinskih lanaca, odnosno kompanija Delez, Merkator, Univereksport i DIS, ali rezulata još nema, a „Vreme“ je pokušalo da sazna zašto ih nema i kada će ih biti.

„U skladu sa svojim ovlašćenjima i načinom rada tela za zaštitu konkurencije, Komisija ne može da komentariše i iznosi detalje postupka koji je u toku zbog interesa njegovog vođenja i zaštite prava stranaka u postupku, niti da prejudicira rokove i svoje postupanje. Naglašavamo da povreda prava stranaka u postupku i slične proceduralne nepravilnosti mogu da dovedu do poništavanja odluke Komisije od strane suda u slučaju tužbe“, navedeno je u odgovoru KZK na upit „Vremena“.

Komisija nije regulatorno telo

Komisija istovremeno ističe da nema regulatornu funkciju i nije regulatorno telo, „kako se često pogrešno navodi čak i u stručnoj javnosti“, već ima ulogu nadzornog tela i uglavnom deluje naknadno – otkriva i sankcioniše već učinjene povrede konkurencije jednog ili više učesnika na tržištu.

Komisija nadzor tržišta samo delom vrši unapred, kroz ispitivanje koncentracija – odobravanje krupnijih spajanja i izuzimanje restriktivnih sporazuma od zabrane.

„Ključna uloga Komisije nije u tome da propisuje cene, marže i slično, da sprovodi bilo koju vrste regulative, već da štiti proces takmičenja na tržištu, ali ne i pojedinačne učesnike na tržištu ili potrošače. Neposredna zaštita potrošača obezbeđena je zakonskom regulativom koja se bavi samo tim pitanjem. Komisija za zaštitu konkurencije ne čini deo institucionalnog okvira zaštite potrošača niti se navodi u regulativi o zaštiti potrošača kao što su Zakon o zaštiti potrošača, Strategija zaštite potrošača ili podzakonski akti iz te oblasti“, navodi KZK.

Komisija zato naglašava da kada je postupak u toku, a u skladu sa Zakonom o zaštiti konkurencije i uobičajenim načinom rada svih tela za zaštitu konkurencije, zbog interesa vođenja i okončanja postupka i zaštite prava stranaka u postupku – ne može da iznosi više detalja, komentariše sam postupak i da prejudicira rokove okončanja i svoje postupanje.

„U paru“ iste cene u različitim prodavnicama

S druge strane, ekonomista Dragovan Milićević tvrdi da u Srbiji sasvim sigurno postoji kartelizacija među maloprodajnim trgovinskim lancima.

„Dokazi za to mogu da se pronađu jednostavno, na sajtu Cenoteka , gde ćete videti da su cene u maloprodajnim objektima potpuno iste za iste proizvode u različitim trgovinskim lancima. Bilo koji proizvod da je u pitanju, pronaći ćete da u paru ima istu cenu u bar nekoliko različitih trgovinskih lanaca“, kaže Milićević.

Međutim, on ističe da je i pored toga kartelizaciju veoma teško dokazati, jer ne postoje nikakvi pisani sporazumi o tome da trgovinski lanci dogovaraju oko cena.

„Čak iako to bude dokazano u prvostepenom postupku, kompanije će se žaliti i osporavati navode, proći će veoma mnogo vremena i sve to će izgubiti smisao“, kaže Milićević.

On ocenjuje da je „prava stvar“ ono što je nedavno urađeno u Hrvatskoj donošenjem Zakona o vanrednim merama kontrole cena, čime je zaštićen određen sloj ljudi tako što su ograničene cene stotinak ključnih proizvoda, ali i time što su javno istaknute na sajtovima trgovinskih lanaca.

Problem sa cenama uvoznih proizvoda

Pored kartelizacije, Milićević ukazuje i na još jedan vrlo veliki problem – cene uvoznih proizvoda.

„Te cene su bar dva puta niže od maloprodajnih cena na tržištu. Na primer, uvozna cena maslinovog ulja u odnosu na maloprodajnu cenu je 1:2, a oko tog proizvoda praktično nema nikakve dorade. Maslinovo ulje se uvozi već upakovano u boce i jedino što uvoznik radi je štampanje deklaracije na srpskom jeziku, što znači da je udeo marže u tom slučaju veoma veliki. Neverovatna situacija je i sa maslinama, čija je poslednja uvozna cena dva evra, a cena u maloprodaji je 1000 dinara, što je samo po sebi anomalija, ali je srpsko tržište poznato po tome“, ukazuje Milićević.

On ističe da za bar 95 odsto proizvoda ne postoji način da država uredi cene, jer postoji Zakon o trgovini po kome je formiranje cena u maloprodaji slobodno.

Dodaje da bi taj zakon bi morao da bude promenjen ukoliko bi država želela da kontroliše cene, ali naglašava da je veliko pitanje kako bi to prihvatili veliki trgovinski lanci.

„Čak i u tom slučaju cenu bi platio najslabiji, odnosno potrošač ili slabiji dobavljač, odnosno onaj dobavljač koji pojedinačno nastupa u ponudi prema velikom lancu. Kada su u pitanju veliki dobavljači ili velike, ključne marke, onda nema mnogo natezanja, jer oni praktično drže monopol i određuju cene čak i u velikim maloprodajnim lancima. To je ta cena – i gotovo, jer svaki veliki maloprodajni lanac želi da u svojoj ponudi ima proizvod neke čuvene marke pošto je on tražen među potrošačima“, kaže Milićević.

Gužve u prodavnicama nisu dokaz visokog standarda

On napominje da to što je u trgovinama neprestano gužva, a građani kupuju kao da su cene povoljnije nego što se misli, nije neupitan dokaz velike kupovne moći.

„Imamo veliku polarizaciju u visini dohotka kod građana, jer je stepen nejednakosti izrazito visok. Situacija je takva da svakog dana u marketima postoji akcija na neke proizvode i ljudi najvećim delom dolaze da kupuju ono što je na akciji, i to stvara privid gužvi u trgovinama“, ukazuje Milićević.

On podseća na ono čega su verovatno svi svesni, da nemali broj građana ponekad i zbog jednog proizvoda obilazi prodavnice i traži najpovoljniju cenu.

„Trgovci naprave takvu priču: kada ispune plan prodaje nekog proizvoda sa velikom maržom, kada prodaju onoliko koliko su planirali, onda snize cene kroz akcije, ali ni to ne urade samostalno već u dogovoru sa dobavljačem koji mu učini cenu kako bi rotacija robe bila brža. Cene na akcijama su zapravo realne cene“, zaključuje Milićević.

Tagovi:

Cene Kartelizacija Komisija za zaštitu konkurencije Trgovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Istraživanje javnog mnjenja

02.октобар 2025. N.R.

Vlast ubedila svoje birače da su nadstrešnicu srušile zle strane sile

Čak 40 odsto birača vlasti misli da je šesnaest ljudi u Novom Sadu pobila diverzija stranih službi, pokazuje istraživanje koje objavljuje „Vreme“

Univerzitet u Novom Sadu

02.октобар 2025. K. S.

Slobodni univerzitet: Policija napustila kampus

Posle 36 dana, policija je napustila kampus Univerziteta u Novom Sadu, saopštila je Akademska mreža Slobodni univerzitet

Dušan Bajatović

Politika

02.октобар 2025. M.S.

Dušan Bajatović je počasni konzul Rusije za Vojvodinu

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović postao je počasni konzul za Vojvodinu. Tu funkciju mu je dodelilo Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije

Naftna industrija Srbije

02.октобар 2025. K. S.

Vučić: Tačno je da je Rusija predložila prodaju dela NIS-a Amerikancima

Da Rusi razmišljaju o prodaji dela NIS-a Amerikancima, potvrdio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali je, kako je dodao, pitanje da li će američka strana prihvatiti

Narodna skupština

Politika

02.октобар 2025. M.S.

Deo opozicije bojkotuje Skupštinu: Raspišite više te izbore

Sedmog oktobra počinje Drugo redovno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije. Na dnevnom redu naći će se i dopuna zakona o specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, kao i zakon o legalizaciji objekta. Šta kaže opozicija

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure