img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ishrana

Tragovi plastike u nama

23. септембар 2024, 16:52 Mila Stojanović
Foto: Pixabay/StockSnap
S obzirom na količinu plastičnog otpada u životnoj sredini, manje-više sve vrste hrane sadrže bar tragove plastike
Copied

Sitne čestice plastike su u skoro svakoj hrani koju jedemo. Šta nam to čini i šta da činimo? „Vreme“ je potražilo odgovore kod naučnika

Jeste li skoro jeli ribu ili plodove mora? Sa njima ste verovatno uneli dosta plastike u organizam.

Teško je reći koliko tačno, kaže nam Brana Pantelić sa beogradskog Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, ali neke studije pokazuju da čovek godišnje unese između pedeset hiljada i sto hiljada čestica mikroplastike.

Čestice mogu biti veličine svega jedan nanometar – što je sto hiljada puta manje od debljine vlasi kose. Ali, mogu biti i bitno veće i da se mere milimetrima.

„Neke studije su pokazale da samo jedna kesica čaja može da otpusti i do milion čestica, tako da sve brojke treba uzeti sa rezervom“, kaže Pantelić.

„Načelno, plodovi mora sadrže najviše plastike, prosto zbog načina na koji se hrane filtiriranjem vode. Ali, ali s obzirom na količinu plastičnog otpada u životnoj sredini, manje-više sve vrste hrane sadrže bar tragove plastike“, priča Pantelić za „Vreme“.

Put plastike do tanjira

Kako istraživači sa Univerziteta Birmingem i medicinskog fakulteta u Londonu ukazuju, ako su čestice baš malene i mere se nanometrima, onda se lakše apsorbuju.

Mogu se taložiti u mozgu, jetri i drugim tkivima kod vodenih vrsta i drugih životinja. Za čoveka to znači potencijalan uticaj na centralni nervni sistem i reproduktivni sistem.

Plastika, priča Pantelić, na dva načina. Najpre zagađenjem životne sredine – tako plastika dospeva i u semena i plodove biljaka. Isto je ako je vazduh zagađen plastičnim česticama.

Drugi način je plastično pakovanje u kojem se ponekad transportuju voće i povrće. Oštećenja, UV zračenje i promene temperature dovode do mikroskopskih pukotina u plastici koje vremenom rastu i dolazi do otpuštanja čestica.

„Više od pola veka prekomerne upotrebe plastike dovele su do toga da više ne postoji mesto na planeti gde se ne nalaze tragovi zagađenja plastikom, od Everesta do Marijanskog rova“, kaže Pantelić.

„Zbog puke količine otpada, ni najsavesniji proizvođači hrane ne mogu da izbegnu kontaminaciju plastikom.“

Kako seješ, tako žanješ

Od ranih pedesetih, kada je počela masovna proizvodnja plastike, proizvedeno je oko 8,3 milijarde tona, od čega je tri četvrtine postalo otpad.

Podaci izveštaja PlasticsEurope ukazuju da je globalna godišnja proizvodnja plastike dostigla 400 miliona tona. Plastika se ne razgrađuje u prirodi i tako „večno“ truje prirodu i organizme.

Šta nam se onda dešava u telu? Nutricionistkinja Veroslava Stanković, šefica katedre sa Akademije strukovnih studija, za „Vreme“ kaže da to nije dovoljno istraženo, ali ima nekih saznanja.

Čestice mogu voditi upalama ili hormonskim promenama jer hemikalije poput bisfenola A i ftalata, koje se često nalaze u plastici, mogu ometati hormonalnu ravnotežu.

Takođe ukazuje da plastika može apsorobavati i druge toksične hemikalije iz okruženja, a njihovo unošenje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

„Plastika može da služi kao vektor za transport raznih zagađujućih supstanci koja tako lakše dospeva u naše organizme“, dodaje Pantelić. Sama plastika nije toksična, ali aditivi u njoj jesu.

Hrana koju kupujemo podleže raznim kontrolama i regulativama. Stanković pojašnjava da je Srbija usvojila evropske standarde koji bi trebalo da garantuju da pakovanja ne ispuštaju štetne tvari u hranu.

„Iako postoje regulative, izazov ostaje zbog složenosti i raznolikosti lanaca snabdevanja hranom. To otežava potpuno isključenje plastike iz hrane“, kaže ona.

Vraćanje korenima?

Narod može, kaže Stanković, da se okrene više lokalnim proizvođačima hrane koji koriste manje ambalaže. Bolje je, dodaje, kupovati hranu u staklenim, kartonskim ili biorazgradivim pakovanjima nego u plastici.

„Individualne akcije potrošača mogu značajno doprineti smanjenju ovog problema. Pametnim izborom i informisanjem, svako može da doprinese smanjenju plastike u ishrani“, poručuje naša sagovornica.

Kako Pantelić naglašava problem teško da možemo da rešimo, ali svakako možemo drastično da ga umanjimo. Dobro je, kaže on, što je to postala vruća tema u naučnim krugovima u poslednje vreme pa se radi na smanjenju plastičnog otpada.

„Nismo još tu ali smo na dobrom putu“, zaključuje Pantelić.

Tagovi:

Hrana Jelo Plastika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Valjevo, ilustracija

Valjevo

22.септембар 2025. T. S.

Incidenti u Valjevu: Sednica Skupštine prekinuta, predsednik okružen privatnim obezbeđenjem

Sednica Skupštine Valjeva prekinuta je nakon izbijanja incidenta između odbornika vlasti i opozicije. Haos je eskalirao nakon što je predsednik Skupštine pokušao da nastavi zasedanje uz privatno obezbeđenje

Srpska napredna stranka

22.септембар 2025. T. S.

Kampanja „Srbija podržava narod”: Hvala predsedniku Vučiću

Iako vlast tvrdi da izbora neće biti skoro, Aleksandar Vučić i režimski tabloidi uveliko su u predizbornoj kampanji. Lajtmotiv je: hvala predsedniku na boljem životu

Analiza

22.септембар 2025. Ivan Milenković

Prevremeni izbori: Vreme ne radi za Aleksandra Vučića

Šta god da režim pokuša, olupa mu se u glavu. Vreme više ne radi za Aleksandra Vučića. Otuda i ova žestoka predizborna kampanja kao da vanredni parlamentarni izbori tek što nisu raspisani

Vučić i saradnici

22.септембар 2025. M. L. J.

„Nisam Đuro zadovoljan“: Kako Vučić ponižava prve saradnike

Odnos prema Đuri Macutu samo je poslednji u nizu poniženja koje Vučić priređuje svojim prvim saradnicima. Vujović, Drobnjak, Grčić već su osetili to

Srbija i Evropa

21.септембар 2025. S.Ć.

Nova pravila za građane Srbije na šengenskoj granici

Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela Evropska unija

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure