img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Tatjana Mandić Rigonat: Likovi iz Živkine familije osvojili su našu stvarnost

08. oktobar 2023, 17:30 Sonja Ćirić
Foto: Marija Janković
Tatjana Mandic Rigonat, rediteljka. 18.04.2023. Beograd. Foto Marija Jankovic
Copied

„Kad pukne ova vlast gledaćemo opet kako se pretrčava sa jednog na drugi kraj političkog igrališta, s tim što neki ljudi ostaju konstanta – naročito tzv. eksperti“, kaže za portal "Vremena" rediteljka večerašnje jubilarne „Gospođe ministarke“, predstave o političkoj travestiji

Deset godina je od premijere „Gospođe ministarke“ Branislava Nušića, predstave dečjeg pozorišta „Boško Buha“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat. Kao što je i tada, i večeras u nedelju a na Nušićev rođendan, igraće se pred punom salom ali ne – u „Buhinoj“ zgradi.

Deset godina nije čest jubilej. Za to vreme „Ministarka“ je postala kultna predstava beogradske scene, jedna od retkih koje se gledaju više puta. Njena rediteljka, Tatjana Mandić Rigonat kaže da su „deset godina ’Gospođe ministarke’ priča o životu i smrti“ pre svega zato što je „stvarni život promenio premijernu podelu uloga u predstavi“.

„Lik Ujka Vase glumio je Vlasta Velisavljević u alternaciji sa Brankom Cvejićem. Lik Nikarague Neša Nenadović, teču Jakova Aleksandar Goranić, ministra Simu Mihailo Todorović-Kepa. Smrt ih je odvela sa scene. Čini mi se kao da je juče bilo kad smo slavili 150. igranje i kad su svi bili živi i duvali u svećice na velikoj slavljeničkoj torti. Mnogo je uspomena, mnogo veličanstvenih  pozorišnih trenutaka, onih za koje se živi i od kojih se živi. I ovo jubilarno igranje posvećujem intimno onima kojih više nema, ali čiji je duh utkan u biće naše predstave i ljubav s kojom je igramo.“

Na promene predstave uticao je, naravno, i stvarni život oko nje. Tatjana Rigonat predstavu poredi sa „Gogoljevim ogledalom koje poručuje ne krivite mene ako vam je lice ružno. A to lice  u ogledalu, kroz deceniju, postajalo je sve ružnije i grotesknije. Nušićevi likovi za mene  nisu bezazleni. Ja im se smejem, ali ih se i plašim. Strašni su kad imaju priliku da kroje stvarnost po sopstvenoj  iščašenoj, beskrupuloznoj, meri. Sve te Jove robije i teče  što traže koncesije da seku državne šume. Likovi iz Živkine familije osvojili su našu stvarnost. I oni se danas nama grohotom smeju u realnom životu, a mi njima gledajući ih na pozorišnoj sceni.“

Seća se da je pred premijeru napisala: „Volela bih da Nušić nije moj savremenik, da je po njegovom svetu pala kosmička prašina, ali  njegova aktuelnost boli i na nivou rečenice i situacije, i hipertrofije njegovih likova, društvene dijagnoze.“

Da li smo se mi promenili, šta su nama moć i vlast sada, a šta su bili pre deset godina? „Ja ne znam ko smo to mi“, kaže jer „u to kolektivno mi staje svašta. I tih mi ima puno. Mi na vlasti, mi u opoziciji, mi koji ne damo vlast, mi koji želimo da osvojimo vlast, mi koji posmatramo i kibicujemo gde bismo se udenuli“.

„Ono o čemu Nušić piše je konstanta. Veliku istoriju sveta ispisali su komediografi kao istoriju ljudske gluposti. Dve velike teme ukupne Nušićeve komediografije su vlast i svet – malograđanska sredina. Nušić piše o poroku žudnje – za vlašću, o gubljenju razuma zbog vlasti, o bolesti sredine u kojoj su moguće svakojake ludosti jer ne postoje barijere koje bi ih obuzdale. Glad za moći, poremećaj koji nastaje kada se dođe u poziciju moći – to je ono što se ne menja baš kao ni suština malograđana.“

Posebnost ove postavke „Ministarke“ je muški ansambl, a jedina glumica među njima igra dečaka. Ta poruka predstave da su žene  skrajnute – jer u društvu deca ne odlučuju, i da je ovo muški svet, sad je još očiglednija.

Tim povodom, Tatjana Mandić Rigonat kaže da „vlastohleplje nema pol, ono je porok svojstven i ženama i muškarcima. Zanimala me je tema političke travestije.“

Navodi da „u prvim minutima predstave prikazujemo publici kako se Goran Jevtić maskira u ženu. Publika posle desetak minuta zaboravi da muškarci glume žene, baš kao što građani zaboravljaju šta je koji političar govorio koliko juče. Publika se smeje sve do završne scene – suočenja i spoznaje da bolesna malograđanska sredina i vlastohlepno ludilo imaju ishodište u Hitleru, planetarnom ili onom iz našeg sokaka.“

„Zbog vlasti, koja je velika strast, menjaju politički imidži lako kao haljine na modnoj pisti. Na spavanje odu šovinisti pa se probude kao kosmopolite. Desničar postaje levičar i obrnuto. Pred nama su  godinama manekeni političkih parola, tobožnjih uverenja. To sam gledala u Srbiji od izbora do izbora. Kad pukne ova vlast gledaćemo opet kako se pretrčava sa jednog na drugi kraj političkog igrališta, s tim što neki ljudi ostaju konstanta – naročito tzv. eksperti.“

Sve šta se dešava u porodici Nušićeve Živke ministarke, posmatra dete Raka „gleda propast porodice, ludilo koje kroz nju tutnji i razara je. Kroz njegovu poziciju deteta u predstavi postavljamo pitanje kakav svet ostavljamo mladima, u kakvom svetu žive, kakva je budućnost naše dece“, kaže Tatjana Rigonat.

Večerašnja, slavljenička predstava igraće se na sceni UK „Vuk“ gde je „Buha“ podstanar dok čeka da rekonstrukcija njegove zgrade počne.

„Ko je mogao da zamisli da će proći decenija a da zgrada Buhe neće biti rekonstruisana i da će se dovesti u pitanje povratak ansambla na scenu na Trgu Republike?“, pita se i podseća da je u „Buhi“ njena „Ministarka“ igrala samo jednu sezonu i tada je na mesečnom repertoaru bila od četiri do čak sedam-osam puta. Prelazak na scenu Vuka uslovio je manje termina za igranje.

„To pozorište je dragocenost našeg grada i zemlje i želim mu da se konačno raspiše tender i da se do kraja raspetlja imovinska priča zbog koje sve stoji“, kaže. Pa ipak,  „vreme prolazi, tendera još nema“.

„Kada bih ja bila ta koja ima novac da kupi Geneks kulu, kada bih imala sve te kafane, kafiće itd,  kada bih bila toliko bogata, ja bih svoj vlasnički deo u Buhi poklonila dečijem pozorištu. Kada bih sve to što bih imala stekla na pošten način, dala bih te kvadrate kao dobrotvorka. Kada bih bila neka druga koja je to bogastvo stekla na razne mutne načine, opet bih poklonila, darovala te kvadrate da koliko toliko umirim savest, kao oblik pokajanja, poput lika iz romana Dostojevskog. Ali priča o pozorištu Boško Buha groteskno pripada korpusu Nušićevih tema i onoj iz Ministarke: šta se sve može kad NAŠI dođu na vlast. A ti razni NAŠI su se smenjivali, pa je i pozorište postalo plen raznih NAŠIH“, kaže Tatjana Mandić Rigonat, pred njenu večerašnju jubilarnu „Gospođu ministarku“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Boško Buha Branislav Nušić Gospođa ministarka Jubilej Pozorište Tatjana Mandić Rigonat Vlast
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pešačenje studenata

26.oktobar 2025. I.M.

Studenti iz Novog Pazara stigli u Valjevo: „Pumpaj, pumpaj!“ uz vatromet

Marš studenata iz Novog Pazara, posvećen sećanju na 16 žrtava tragedije u Novom Sadu prošao je kroz Valjevo. Na ulicama ih je dočekalo više hiljada građana uz skandiranje „Pumpaj, pumpaj!“ i vatromet podrške

Pristalice SNS sa zastavicama

Skup naprednjaka

25.oktobar 2025. Nemanja Rujević

Autobuski desant na Požarevac: „Da blokiramo blokadere!“

Premijer Macut kaže da narod misli svojom glavom, a radnica komunalnog preduzeća da ima dvostruki posao – šef je tražio da prvo dođu na miting, a onda da očiste grad kad se većina pristalica SNS-a spakuje u autobuse i ode

„Služba za brza dejstva“ u Vranju

25.oktobar 2025. Ivan Mitkovski

„Poziv shvatite krajnje ozbiljno“: Kako se mobilišu radnici za Vučićev miting

Poruke iz Viber grupe „Služba za brza dejstva“, objavljene na portalu InfoVranjske svedoče o pritisku na zaposlene u Zdravstvenom centru Vranje da prisustvuju mitingu „Srbija protiv blokada“. Potpisnik poruka je šef službe i član SPS-a Darko Stanojević, poznat lokalnoj javnosti po ranijim incidentima

Komemorativna blokada u Novom Sadu

Pad nadstrešnice

25.oktobar 2025. K. S.

U susret komemoraciji: Skupovi na 30 lokacija u Novom Sadu

Zborovi građana Novog Sada u nedelju (26. oktobar) organizuju okupljanja na više od 30 lokacija u 11.52

Studenti iz Čačka i Kraljeva na putu ka Novom Sadu

Studentski marš za Novi Sad

25.oktobar 2025. K. S.

I studenti iz Čačka i Kraljeva krenuli ka Novom Sadu

Na komemoraciju koja će 1. novembra biti održana u Novom Sadu, u subotu (25. oktobar) krenuli su pešaka i studenti iz Čačka i Kraljeva

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure