Vest da će novi most preko Save graditi jedna kineska kompanija, nagoveštava da će vlast srušiti Stari savski most iako argumenti struke i građana govore protiv toga, ali i da će nakon već dobijena dva kredita od ukupno 97 miliona evra, uzeti još neki
Vest da će po svoj prilici demontaža Starog savskog mosta početi idućeg meseca, a da će novi most raditi jedna kineske kompanija objavljena je u sredu, kad je potpisano 28 dokumenata o saradnji Republike Srbije i NR Kine.
I, kao i svakog puta kad se pomene rušenje ovog mosta koji povezuje dve obale Save još od 1942. godine, Beograđani, medijska i stručna javnost – reaguju. Protive se toj ideji koja, kažu, nikom ne odgovara osim i isključivo SNS delu gradske vlasti.
Građani će braniti most
„Stari savski most je zdrav k’o dren. Građani su 2008. platili 10 miliona evra obnovu – stubovi, konstrukcija, tračnice, kontaktna mreža, proširen je deo za saobraćaj. On se namerno ne održava da bi izgledao kao ruina“, kaže za „Vreme“ Đorđe Miketić, doskora predsednik raspuštenog Beogradskog odbora stranke Zajedno koji je, čim je pre dve godine tadašnji gradonačelnik Aleksandar Šapić najavio rušenje mosta, rekao da će „ako dođe do rušenja mosta, branićemo ga“.
Sada najavljuje isto, kaže da „ukoliko vlast ne čuje glas građana i struke, most ćemo braniti telima kao što smo branili Kalemegdan i mnoga druga javna dobra“.
Očekuje da će se „nakon izbora 2. juna krenuti u brutalno i protivzakonito rušenje i privatizaciju grada, tako da i naš odgovor mora biti vaninstitucionalna odbranu svakog napadnutog dela grada.“
Rušenje mosta je ludost
Podseća da su „kada su počele najave o rušenju mosta, organizovali veliku stručnu raspravu na temu rušenja i planiranja mostova u Beogradu, i izneta su konkretna rešenja struke kako očuvati postojeći most a povećati protok saobraćaja preko Save. Ti planovi i dalje postoje, ali se na raspravi nisu pojavili niti ministar Vesić niti gradonačelnik Šapić, iako su bili pozvani“.
Smatra da je „rušenje mosta ludost. On je simbol istorije ovog grada, jedini most u Evropi koji Nemci nisu uspeli da sruše tokom povlačenja, zahvaljujući hrabrom učitelju Zariću. Naravno, rušenje mosta će saobraćaj u gradu dovesti u stanje apsolutnog kolapsa. Uostalom, to je jedan od razloga zašto Beograđani nisu za rušenje mosta, kao što nisu za širenje Beograda na vodi, zbog čega se ovo rušenje i planira.“
Foto: Beoinfo.rsPlana novog mosta preko Save
Plan profesora Jovina
Prema planu arhitekte prof. Branislava Jovina, trebalo je da se preko Save izgradi novi most koji bi preuzeo funkciju Starog savskog mosta, kaže Sanja Solarević iz udruženja „Naša mesna zajednica“.
Glavni urbanista grada Beograda Marko Stojčić pozvao je oktobra 2019. građane da učestvuju u Anketi o budućnosti Starog savskog mosta na sajtu Grada Beograda, podseća Sanja Solarević.
Jedna varijanta u anketi je podrazumevala demontažu Starog savskog mosta i ponovnu montažu u parku Ušće uz izgradnju novog pešačko-biciklističkog mosta u nastavku ulice Omladinskih brigada na Novom Beogradu do Ade Ciganlije. Procenjena investiciona vrednost radova je bila 15 miliona evra. Druga varijanta je podrazumevala samo demontažu i ponovnu montažu mosta, a procenjena investiciona vrednost radova je bila 14 miliona evra.
Ispostavo se da je ova demokratska anketa, kako ju je tadašnja vlast reklamirala, nudi praktično dve iste opcije a ni jednu po kojoj bi most ostao tu gde je i sad, a zatim i da je bila lažirana. Naime, kad se nakon prve nedelje glasanja ispostavilo da je većina građana glasalo za drugu opciju koja nije išla u prilog vlastima, gotovo preko noći se situacija obrnula.
80 plus 17 miliona evra kredita
Zatim je, kaže, 2022. godine „usvojen Plan detaljne regulacije za pešačko-biciklistički most između Novog Beograda i Ade Ciganlije čijoj izgradnji se protive stanari Novog Beograda.“
Na kraju su zaboravljeni i anketa i tunel, pa je „u Zakonu o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu planirano je da se za demontažu i ponovnu montažu Starog savskog mosta uz proširenje za dve trake podigne kredit u pet puta većem iznosu, odnosno na 80 miliona evra“, ukazuje Sanja Solarević.
U decembru prošle godine je najavljeno podizanje kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj za izgradnju ovog mosta u vrednosti do 17 miliona evra.“
„Dakle, četiri godine nakon ankete, vrednost radova za demontažu i ponovnu montažu Starog savskog mosta povećan je pet puta, i uz to se planira dodatni kredit od 17 miliona evra za pešačko-biciklistički most koji građani ne žele, umesto da je novac građana uložen u izgradnju mosta na prvobitno planiranoj lokaciji koji bi bio mnogo bolje saobraćajno rešenje i koji bi omogućio da se Stari savski most sačuva“, kaže Sanja Solarević.
Nezaobilazni razlog očuvanja Starog savskog mosta je njegova kulturna i istorijska vrednost.
Foto: FoNetBeograđani smatraju da Stari savski most treba sačuvati
Most je istorijska, emotivna i kulturna tačka grada
Vladimir Pajić, predsednik Beogradskog odbora i član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, kaže za „Vreme“ da „Stari savski most jeste kulturno i istorijsko nasleđe naše zemlje. I zato njegova sudbina nije stvar debate, već stručne ocene. Sve špekulacije u suprotnom pravcu udovoljavaju megalomanskim projektima koje nećemo ni dočekati. Most je istorijska, emotivna i kulturna tačka Beograda i ne sme biti žrtva brzopletih odluka koje se donose pod pritiskom bilo koga.“
Ističe da Pokret slobodnih građana „godinama predlaže da se pored Starog savskog mosta napravi nov, a da ovaj postane pešačko-biciklistički. Za to ima prostora.“
„Nakon posete kineskog predsednika Sija i sporazuma koji su potpisani, deluje da se rušenje ubrzano približava zbog učešća kineskih kompanija u ovim projektima. Građani su rešeni da most brane i to njihova namera nije prošla, jer građani brane svoje kulturno i istorijsko nasleđe.“
Pajić dodaje da „ako je Šapić mislio da smo sve zaboravili, treba da zna da nismo. Pokret slobodnih građana je posvećen u borbi za zaštitu kulturnog nasleđa i kulture sećanja – bili smo pobednici u Drugom svetskom ratu i to moramo da slavimo“.
Na zvaničnom sajtu „Skok u budućnost“ piše da će gradnja tunela kod Ekonomskog fakulteta početi u februaru, dok je zidanje novog mosta preko Save predviđeno za drugi kvartal ove godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle četvrtog privođenja od početka studentskih protesta tviterašu Kristalu Met Dejmonu (Marko Marjanović) zabranjen je pristup društvenim mrežama, pojavljivanje na javnim skupovima, a dva puta mesečno mora da se javi u policiju
Više od 200 Ruskinja i Rusa dobilo je srspko državljanstvo van standardne procedure, odlukom Vlade u kojoj se navodi da je to „u nacionalnom interesu“ Srbije
„Pozivam studente na još snažniju blokadu, a građane da snažno podrže studente u ratu. Mi smo zemlja kojoj je režim objavio rat. U ratu nema ni Velikog petka, ni Vaskrsa, ni praznika, ni rođendana“, kaže za „Vreme“ predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević, povodom njegove izjave da je Vučić naredio hitno razbijanje blokada
U toku je četvrti dan blokade zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici u Beogradu i na Košutnjaku. Javni servis je bio prinuđen da promeni programsku šemu
Pokret Kreni-promeni tvrdi da su do sada primili prijave za čak 410 institucija koje su, navodno, vršile pritisak na zaposlene da prisustvuju mitinzima SNS-a. Među njima su najčešće škole, vrtići, centri za socijalni rad i domovi zdravlja
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!