img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Stanovništvo

Srbija je zemlja usamljenih

16. jul 2023, 19:57 S.Ć.
Foto: Milovan Milenković
Copied

Prema najnovijem popisu u Srbiji dominiraju samačka domaćinstva, a prema najnovijim naučnim studijama - usamljeni ljudi kraće žive. Od toga najviše šteti zajednica

Pretpostavka da će najnoviji popis stanovništva i domaćinstava pokazati da živimo u zemlji usamljenih – potvrđuje se.

Najnoviji rezultati na tu temu stigli su iz Jablaničkog okruga: od 63.693 domaćinstava, u 14.892 živi samo jedan stanovnik. U proseku to je 2,76.

Od ranije je izbrojano da su na nivou Srbije najzastupljenija samačka domaćinstva, ima ih 29,9 odsto. Najviše samaca živi u Beogradu, gde je svako treće domaćinstvo samačko (33,4 odsto), baš kao i u Vojvodini (30,8 odsto).

Gledajući po opštinama, najviše samih je u Crnoj Travi, skoro svako drugo domaćinstvo je samačko (48,5 odsto njih). Slede beogradske opštine Stari grad (45,2 odsto), Vračar (43,5 odsto) i Savski venac (42,4 odsto). Na istoj listi su i Gadžin Han i Babušnica.

Nedavna istraživanja u svetu pokazala su da usamljenost utiče na zdravlje. Nalazi studije  koji su  objavljeni u časopisu „Nature“, pokazali su da je u slučajevima društvene izolacije i usamljenosti, rizik od smrtnosti od svih uzroka povećan i do 29 odsto.

Studija je obuhvatila više od 2,2 miliona ljudi različitih grupa širom sveta.

Konkretno, socijalna izolacija je bila povezana sa većim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su socijalno izolovane pacijentkinje sa rakom dojke bile suočene sa većom smrtnošću od raka.

Posledice epidemije usamljenosti prevazilaze zdravlje pojedinca, zaključak je studije. One utiču na ljudske zajednice u celini.

Stope bolesti i smrtnosti od svih uzroka su niže u zajednicama sa jačom društvenom kohezijom u poređenju sa onima kojima nedostaje društveni kapital. One su otporniji na prirodne katastrofe i kod njih je manje nasilja.

Stoga je rešavanje društvene povezanosti postalo hitno pitanje javnog zdravlja, uporedo sa borbom protiv upotrebe duvana, gojaznosti i zavisnosti.

Autori studije ocenjuju da je neophodno ulagati u strategije koje ublažavaju epidemiju usamljenosti. To uključuje jačanje društvene infrastrukture obezbeđivanjem zajedničkih prostora i aktivnosti za olakšavanje društvenog povezivanja, razvoj javnih politika koje daju prioritet negovanju veza i mobilisanje zdravstvenog sektora kako bi identifikovao i podržao pojedince koji su u opasnosti od izolacije.

Bez sumnje, kaže se u zaključku, pomenute strategije će zahtevati značajna ulaganja i saradnju više zainteresovanih strana. Međutim, društveni i ekonomski troškovi neaktivnosti su preveliki da bi se zanemarili. Baveći se socijalnom izolacijom i usamljenošću, možemo poboljšati individualno blagostanje i izgraditi zdravije, otpornije zajednice za dobrobit svih.

S.Ć/Penzin

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

domaćinstvo popis stanovništva Srbija Usamljenost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Treći dekan za godinu dana

30.april 2026. I.C.

Nastavak krize na Medicinskom fakultetu: Dekan Vladan Trajković podneo ostavku

Vršilac dužnosti dekana Medicinskog fakulteta u Beogradu Vladan Trajković podneo je ostavku na tu funkciju, potvrdili su za „Vreme“ studenti iz organizacije „Sinapsa“

Podkast

30.april 2026. R.V.

„Ova situacija“: Povratak predsednika – mlađi, lepši i perspektivniji

Izvorna postava podkasta „Ova situacija“ u sastavu Filip Švarm, Sloba Georgijev i predsednik Bodrožić je ponovo na okupu: u ovoj epizodi širokog otkosa analiziraju najnovije fenomene čudesnog sveta Aleksandra Vučića, mlađahnog predsednika, koji je čak i student.

Policijska sirena i svetlo

Ogoljeno nasilje

30.april 2026. I.M.

Zbor Rakovica: Aktivista otet u Resniku, vraćen kući sa povredama

Aktivisti Zbora Rakovica saopštili su da je njihov član nakon akcije deljenja nalepnica u Resniku napadnut, ubačen u crnu Škodu bez tablica i odveden u nepoznatom pravcu, nakon čega je vraćen kući sa vidljivim povredama i prevezen na VMA

Predstojeći izbori

30.april 2026. I.M.

Miloš Jovanović: Tri kolone opozicije, jedan cilj – smena Vučićevog režima

Predsednik Nove DSS Miloš Jovanović ocenio je da bi na narednim izborima opozicija trebalo da nastupi u tri jasno profilisane kolone – studentskoj listi, koaliciji NADA i proevropskom bloku EU5, uz zajednički cilj smene vlasti Aleksandra Vučića

Manojlović

Dvobroj „Vremena“

30.april 2026. I. M.

Savo Manojlović: Niko ne sme Vučiću da pruža pojas za spasavanje

Opozicione stranke imaju ustavno pravo da izađu na izbore, kaže Savo Manojlović za „Vreme“, ali podršku studentima koju je dao pokret Kreni-Promeni smatra boljom strategijom

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure