

Hronika
Selaković kaže da nije kriv nego da su krivi tužioci i svedoci
Ministar kulture Nikola Selaković izneo je odbranu u slučaju „Generalštab“ tvrdeći da je postupak protiv njega politički motivisan i zasnovan na pristrasnom delovanju tužilaštva




Brisel vrši pritisak na Beograd da ukine bezvizni režim sa zemljama poput Indije i Tunisa, čiji državljani preko Srbije masovno ulaze u Evropsku uniju i podnose zahteve za azil. Srbija bezviznim režimom „nagrađuje“ države koje ne priznaju nezavisnost Kosova
„Liniju zaštite treba pomeriti dalje na jug“, citira „Frankfurter algemajne cajtung“ mađarskog premijera Viktora Orbana. On je to rekao tokom trojnog sastanka u Budimpešti sa austrijskim kolegom Karlom Nehamerom i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučiće, piše DW. Orban je mislio na Balkansku izbegličku rutu.
Prema njegovim rečima, u toku je „opsada“ mađarske granice gde je samo ove godine navodno zabeleženo 180.000 pokušaja ilegalnih prelazaka.
Sastanak je trebalo da razreši i optužbu na račun Srbije koja je prethodnih nedelja stigla sa više adresa u Beču, Berlinu i Briselu: da Beograd svojom bezviznom politikom prema zemljama poput Indije i Tunisa dozvoljava priliv migranata koji onda ilegalno pokušavaju da uđu u EU, piše DW.
Bečki „Viner cajtung“ tvrdi da je upravo iz Indije i Tunisa ove godine u Austriju stiglo 15.000 ljudi koji su podneli zahtev za azil. Srbija je bezvizni režim sa tim zemljama uspostavila 2017. godine, a Vučić je navodno, piše bečki list, obećao da će do kraja ove godine „u najvećoj mogućoj meri uskladiti viznu politiku sa EU“, što je sa stanovišta Brisela od „ključnog značaja“. Drugi bečki list „Standard“ Vučićevo obećanje ocenjuje kao „mlako“.
Preko Beograda do traženja azila u Austriji
„U Austriju preko beogradskog aerodroma i Zapadnog Balkana stiže sve više građana iz onih država kojima ne treba viza za Srbiju“, piše „Standard“, a prenosi DW. „Ovde podnose zahteve za azil koji su praktično osuđeni na neuspeh, ali im za prvo vreme pružaju mogućnost da ostanu. Onda putuju dalje, recimo na jug, gde se proizvode evropsko voće i povrće.“
Zbog imidža Srbije kao zemlje koja sprovodi politiku Vladimira Putina na Balkanu, neki austrijski i švajcarski mediji su čak lansirali sumnju da Beograd po nalogu Moskve „ciljano podstiče“ migrantski talas ka Evropskoj uniji.
„Ne verujem da Srbija pokušava da krijumčari izbeglice u EU“, rekao je švajcarskom javnom servisu SRF profesor političkih nauka i istorije Jugoistočne Evrope i direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu Florian Biber. „Ovo ima veze sa tim da Srbija vodi samostalnu spoljnu politiku i pokušava da održava dobre bilateralne odnose sa raznim zemljama, posebno sa onima koje ne priznaju nezavisnost Kosova.“
Biber odbacuje tezu da Kremlj preko Vučića migrantskim talasom hoće da destabilizuje Zapad, prenosi DW, a i Srbija nema nikakve koristi od toga da migranti budu zaglavljeni na njenoj teritoriji, kao što je sada slučaj.
On je podsetio da je slična situacija bila sa Irancima koji su preko Srbije ulazili u EU, pa im je Beograd na pristisak iz Brisela ponovo uveo vize.
M.N./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Ministar kulture Nikola Selaković izneo je odbranu u slučaju „Generalštab“ tvrdeći da je postupak protiv njega politički motivisan i zasnovan na pristrasnom delovanju tužilaštva


U Narodnoj skupštini odložena sednica na čijem je dnevnom redu jedino predlog za glasanje o nepoverenju Vladi, koji su podnela 62 opoziciona poslanika


Srbija bi mogla da ostane bez 1,5 milijardi evra iz pristupnih fondova EU i to zbog takozvanih Mrdićevih zakona. Izvori „Vremena“ koji se zalažu za tvrđi odnos prema vlastima Aleksandra Vučića kažu da je prekardašilo


Iako je grejna sezona završena, ako temperature budu bile niske, ona može biti produžena do 3. maja


Birališta u Mađarskoj su zatvorena u 19 časova, a tri sata kasnije već Viktor Orban je javno proglasio poraz. Zašto se rezultati izbora duže čekaju u Srbiji?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve