Predsednik države
Vučić za Rojters: Voleo bi da se ne bavi politikom – ali eto mora
Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti
Foto: FoNet/Instagram predsednika Srbije
Brisel vrši pritisak na Beograd da ukine bezvizni režim sa zemljama poput Indije i Tunisa, čiji državljani preko Srbije masovno ulaze u Evropsku uniju i podnose zahteve za azil. Srbija bezviznim režimom „nagrađuje“ države koje ne priznaju nezavisnost Kosova
„Liniju zaštite treba pomeriti dalje na jug“, citira „Frankfurter algemajne cajtung“ mađarskog premijera Viktora Orbana. On je to rekao tokom trojnog sastanka u Budimpešti sa austrijskim kolegom Karlom Nehamerom i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučiće, piše DW. Orban je mislio na Balkansku izbegličku rutu.
Prema njegovim rečima, u toku je „opsada“ mađarske granice gde je samo ove godine navodno zabeleženo 180.000 pokušaja ilegalnih prelazaka.
Sastanak je trebalo da razreši i optužbu na račun Srbije koja je prethodnih nedelja stigla sa više adresa u Beču, Berlinu i Briselu: da Beograd svojom bezviznom politikom prema zemljama poput Indije i Tunisa dozvoljava priliv migranata koji onda ilegalno pokušavaju da uđu u EU, piše DW.
Bečki „Viner cajtung“ tvrdi da je upravo iz Indije i Tunisa ove godine u Austriju stiglo 15.000 ljudi koji su podneli zahtev za azil. Srbija je bezvizni režim sa tim zemljama uspostavila 2017. godine, a Vučić je navodno, piše bečki list, obećao da će do kraja ove godine „u najvećoj mogućoj meri uskladiti viznu politiku sa EU“, što je sa stanovišta Brisela od „ključnog značaja“. Drugi bečki list „Standard“ Vučićevo obećanje ocenjuje kao „mlako“.
Preko Beograda do traženja azila u Austriji
„U Austriju preko beogradskog aerodroma i Zapadnog Balkana stiže sve više građana iz onih država kojima ne treba viza za Srbiju“, piše „Standard“, a prenosi DW. „Ovde podnose zahteve za azil koji su praktično osuđeni na neuspeh, ali im za prvo vreme pružaju mogućnost da ostanu. Onda putuju dalje, recimo na jug, gde se proizvode evropsko voće i povrće.“
Zbog imidža Srbije kao zemlje koja sprovodi politiku Vladimira Putina na Balkanu, neki austrijski i švajcarski mediji su čak lansirali sumnju da Beograd po nalogu Moskve „ciljano podstiče“ migrantski talas ka Evropskoj uniji.
„Ne verujem da Srbija pokušava da krijumčari izbeglice u EU“, rekao je švajcarskom javnom servisu SRF profesor političkih nauka i istorije Jugoistočne Evrope i direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu Florian Biber. „Ovo ima veze sa tim da Srbija vodi samostalnu spoljnu politiku i pokušava da održava dobre bilateralne odnose sa raznim zemljama, posebno sa onima koje ne priznaju nezavisnost Kosova.“
Biber odbacuje tezu da Kremlj preko Vučića migrantskim talasom hoće da destabilizuje Zapad, prenosi DW, a i Srbija nema nikakve koristi od toga da migranti budu zaglavljeni na njenoj teritoriji, kao što je sada slučaj.
On je podsetio da je slična situacija bila sa Irancima koji su preko Srbije ulazili u EU, pa im je Beograd na pristisak iz Brisela ponovo uveo vize.
M.N./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve