
Drama u vozu
Putnica iz zaglavljenog voza kod Resnika: Nestaje nam vazduha
Voz koji je krenuo iz Valjeva prema Beogradu stajao je više od tri sata zaglavljen na pruzi kod Resnika. Jedna putnica kaže da u vozu jedva da je bilo vazduha
Foto: FoNet/Instagram predsednika Srbije
Brisel vrši pritisak na Beograd da ukine bezvizni režim sa zemljama poput Indije i Tunisa, čiji državljani preko Srbije masovno ulaze u Evropsku uniju i podnose zahteve za azil. Srbija bezviznim režimom „nagrađuje“ države koje ne priznaju nezavisnost Kosova
„Liniju zaštite treba pomeriti dalje na jug“, citira „Frankfurter algemajne cajtung“ mađarskog premijera Viktora Orbana. On je to rekao tokom trojnog sastanka u Budimpešti sa austrijskim kolegom Karlom Nehamerom i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučiće, piše DW. Orban je mislio na Balkansku izbegličku rutu.
Prema njegovim rečima, u toku je „opsada“ mađarske granice gde je samo ove godine navodno zabeleženo 180.000 pokušaja ilegalnih prelazaka.
Sastanak je trebalo da razreši i optužbu na račun Srbije koja je prethodnih nedelja stigla sa više adresa u Beču, Berlinu i Briselu: da Beograd svojom bezviznom politikom prema zemljama poput Indije i Tunisa dozvoljava priliv migranata koji onda ilegalno pokušavaju da uđu u EU, piše DW.
Bečki „Viner cajtung“ tvrdi da je upravo iz Indije i Tunisa ove godine u Austriju stiglo 15.000 ljudi koji su podneli zahtev za azil. Srbija je bezvizni režim sa tim zemljama uspostavila 2017. godine, a Vučić je navodno, piše bečki list, obećao da će do kraja ove godine „u najvećoj mogućoj meri uskladiti viznu politiku sa EU“, što je sa stanovišta Brisela od „ključnog značaja“. Drugi bečki list „Standard“ Vučićevo obećanje ocenjuje kao „mlako“.
Preko Beograda do traženja azila u Austriji
„U Austriju preko beogradskog aerodroma i Zapadnog Balkana stiže sve više građana iz onih država kojima ne treba viza za Srbiju“, piše „Standard“, a prenosi DW. „Ovde podnose zahteve za azil koji su praktično osuđeni na neuspeh, ali im za prvo vreme pružaju mogućnost da ostanu. Onda putuju dalje, recimo na jug, gde se proizvode evropsko voće i povrće.“
Zbog imidža Srbije kao zemlje koja sprovodi politiku Vladimira Putina na Balkanu, neki austrijski i švajcarski mediji su čak lansirali sumnju da Beograd po nalogu Moskve „ciljano podstiče“ migrantski talas ka Evropskoj uniji.
„Ne verujem da Srbija pokušava da krijumčari izbeglice u EU“, rekao je švajcarskom javnom servisu SRF profesor političkih nauka i istorije Jugoistočne Evrope i direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu Florian Biber. „Ovo ima veze sa tim da Srbija vodi samostalnu spoljnu politiku i pokušava da održava dobre bilateralne odnose sa raznim zemljama, posebno sa onima koje ne priznaju nezavisnost Kosova.“
Biber odbacuje tezu da Kremlj preko Vučića migrantskim talasom hoće da destabilizuje Zapad, prenosi DW, a i Srbija nema nikakve koristi od toga da migranti budu zaglavljeni na njenoj teritoriji, kao što je sada slučaj.
On je podsetio da je slična situacija bila sa Irancima koji su preko Srbije ulazili u EU, pa im je Beograd na pristisak iz Brisela ponovo uveo vize.
M.N./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Voz koji je krenuo iz Valjeva prema Beogradu stajao je više od tri sata zaglavljen na pruzi kod Resnika. Jedna putnica kaže da u vozu jedva da je bilo vazduha

Tri nova medija registrovana su istog dana, s istom vlasničkom strukturom i istim urednikom, a pokrivaće različite lokalne samouprave u Srbiji. Glavni urednik im je ujedno i član Centra za društvenu stabilnost, one organizacije koja pravi propagandne filmove za SNS i koja je organizovala antiblokade

Građani na meti nove SMS prevare - lažne kazne i pretnje blokadom vozačkih dozvola

Skup podrške narodu Venecuele održaće se u pondeljak 12. januara ispred ambasade te zemlje u Beogradu

Dugo čekanje i višestruko ostavljanje podataka - šta vas može čekati ako prelazite granice EU uz novi EES sistem
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve