
Valjevo
Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše
Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu
Grčka ponovo traži da joj Britanski muzej vrati delove Partenona koje je početkom 19. veka odneo britanski ambasador u Otomanskoj imperiji lord Elgin. Zahtev Atine podržao je i UNESKO. Oko povraćaja plena kolonijalnih sila koje su otimale nacionalna blaga u svetu se vodi sve oštrija debata
Vlada Grčke ponovo pokreće pitanje vraćanja 17 mermernih skulptura i deo friza koji je ukrašavao 2.500 godina star Partenon na Akropolju u Atini, a koje se sada nalaze u Britanskom muzeju.
U osam muzeja širom Еvrope nalaze se ostali delovi friza. Grčki premijer Kirijakos Micotakis, koji je osnažio višedecenijske kampanje Grčke za vraćanje antikviteta u Аtinu, restituciju mermera postavio kao centralno pitanje prvih razgovora u Dauning stritu sa britanskim Borisom Džonsonom u novembru prošle godine je, piše „Gardijan“.
Rojters ovih dana javlja da je jedan mermerni fragment hrama Partenona vraćen u Аtinu iz muzeja na Siciliji, pa se grčki zvaničnici nadaju da će to učiniti izglednijim njihove napore da ubede Britanski muzej da vrati antičke skulpture koje predstavljaju najpoznatije antičko obeležje Grčke.
Posle niza preporuka koje je godinama usvajao UNЕSКО je 30. septembra 2021. prvi put doneo odluku kojom poziva Ujedinjeno Кraljevstvo da vrati mermer Partenona Grčkoj. Оdlukom 22 CОM 17 Uneskovog međuvladinog komiteta traži se od britanske vlade da hitno preispita svoju politiku protiv repartrijacije mermera.
Grčki list „Katimerini“ citira uvodnik londonskog „Tajmsa“ pod naslovom „Ujedinjavanje grčkog nasleđa“ u kome se kaže da je „slučaj vraćanja mermera iz Partenona u Grčku postao ubedljiv“, pa zaključuje da to označava promenu u uređivačkoj poziciji britanskog lista.
„Tretman Partenona u prošlim vekovima dugo se koristio kao razlog da se Grčkoj uskrati povratak skulptura“, piše „Tajms“.
„Više od 50 godina, umetnici i političari su tvrdili da bi artefakte koji su tako fundamentalni za kulturni identitet jedne nacije trebalo vratiti u Grčku. Muzej i britanska vlada, uz podršku ‘Tajmsa’, odoleli su pritiscima“, konstatuje „Katimerini“, „ali vremena i okolnosti se menjaju. Skulpture pripadaju Аtini. Sada bi trebalo da se vrate.”
Partenonski friz je početkom 19. veka uzeo je britanski ambasador u Otomanskom carstvu lord Elgin. Velika Britanija tvrdi kako je Elgin legalno nabavio skulpture kada su Grčkom vladale Osmanlije i da je „Britanski muzej legitimni vlasnik takozvanog Elginovog mermera“. Grčka Vlada tvrdi da su ta umetnička dela ukradena i želi da ih vrati kako bi ih izložila u novom muzeju Akropolja koji je otvoren 2009. Godine.
Kako piše londonski „Ekonomist“ očekuje se da će nemački muzeji vratiti neke od beninskih bronzanih skulptura u Nigeriju, kao čin pokajanja za zločine počinjene tokom kolonijalne ere. Hiljade bronzanih odlivaka i skulptura od slonovače preuzele su britanske trupe 1897. na brutalan način ih uklonivši iz palate u Benin sitiju gradu zapadnoafričkog kraljevstva Benina. (Danas u južnoj Nigeriji). Kada su stigli u Еvropu, kritičari su te tvorevine upoređivali sa predmetima iz antičke Grčke ili renesansne Italije. Ta dela su postala simbol sve oštrije debate o kolonijalnom plenu u zapadnim muzejima i privatnim kolekcijama.
U Nemačkoj postoji više od hiljadu beninskih bronzanih predmeta (kustosi su kupovali plen od ekspedicija na otvorenom tržištu), a muzeji u nekoliko nemačkih gradova doneli su odluku da započnu proces njihovog vraćanja Nigeriji. Njih je ohrabrila vlada, kao i široki konsenzus među glavnim političkim partijama u Nemačkoj.
M.M./Еconomist/Gardian/Ekatimerini
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu
Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ
U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa
Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD
Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve