img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Spor oko Partenona: Ujedinjavanje grčkog nasleđa

24. јануар 2022, 11:38 M. M
Foto: Wikipedia
Atina zahteva od Londona da se vrati što je oteto: Partenon
Copied

Grčka ponovo traži da joj Britanski muzej vrati delove Partenona koje je početkom 19. veka odneo britanski ambasador u Otomanskoj imperiji lord Elgin. Zahtev Atine podržao je i UNESKO. Oko povraćaja plena kolonijalnih sila koje su otimale nacionalna blaga u svetu se vodi sve oštrija debata

Vlada Grčke ponovo pokreće pitanje vraćanja 17 mermernih skulptura i deo friza koji je ukrašavao 2.500 godina star Partenon na Akropolju u Atini, a koje se sada nalaze u Britanskom muzeju.

U osam muzeja širom Еvrope nalaze se ostali delovi friza. Grčki premijer  Kirijakos Micotakis, koji je osnažio višedecenijske kampanje Grčke za vraćanje antikviteta u Аtinu, restituciju mermera postavio kao centralno pitanje prvih razgovora u Dauning stritu sa britanskim Borisom Džonsonom u novembru prošle godine je, piše „Gardijan“.

Rojters ovih dana javlja da je jedan mermerni fragment hrama Partenona vraćen u Аtinu iz muzeja na Siciliji, pa se grčki zvaničnici nadaju da će to učiniti izglednijim njihove napore da ubede Britanski muzej da vrati  antičke skulpture  koje predstavljaju najpoznatije antičko obeležje Grčke.

Posle niza preporuka koje je godinama usvajao UNЕSКО je 30. septembra 2021. prvi put doneo odluku kojom poziva Ujedinjeno Кraljevstvo da vrati mermer Partenona Grčkoj.  Оdlukom 22 CОM 17 Uneskovog međuvladinog komiteta traži se od britanske vlade da hitno preispita svoju politiku protiv repartrijacije mermera.

Grčki list „Katimerini“  citira  uvodnik londonskog  „Tajmsa“ pod naslovom „Ujedinjavanje grčkog nasleđa“ u kome se kaže da je „slučaj vraćanja mermera iz Partenona u Grčku postao  ubedljiv“, pa zaključuje da to označava promenu u uređivačkoj poziciji britanskog lista.

„Tretman  Partenona u prošlim vekovima dugo se koristio kao razlog da se Grčkoj uskrati povratak skulptura“, piše „Tajms“.

„Više od 50 godina, umetnici i političari su tvrdili da bi artefakte koji su tako fundamentalni za kulturni identitet jedne nacije trebalo vratiti u Grčku. Muzej i britanska vlada, uz podršku ‘Tajmsa’, odoleli su pritiscima“, konstatuje „Katimerini“,  „ali vremena i okolnosti se menjaju. Skulpture pripadaju Аtini.  Sada bi trebalo da se vrate.”

Partenonski friz je početkom 19. veka uzeo je britanski ambasador u Otomanskom carstvu lord Elgin. Velika Britanija tvrdi kako je Elgin legalno nabavio skulpture kada su Grčkom vladale Osmanlije i da je „Britanski muzej legitimni vlasnik takozvanog Elginovog mermera“. Grčka Vlada tvrdi da su ta umetnička dela ukradena i želi da ih vrati kako bi ih izložila u novom muzeju Akropolja koji je otvoren 2009. Godine.

Kako piše londonski „Ekonomist“ očekuje se da će nemački muzeji vratiti neke od beninskih bronzanih skulptura u Nigeriju, kao čin pokajanja za zločine počinjene tokom kolonijalne ere. Hiljade bronzanih odlivaka i skulptura od slonovače preuzele su britanske trupe 1897. na brutalan način ih  uklonivši iz palate u Benin sitiju gradu zapadnoafričkog kraljevstva Benina. (Danas u južnoj Nigeriji). Kada su stigli u Еvropu, kritičari su te tvorevine upoređivali sa predmetima iz antičke Grčke ili renesansne Italije.  Ta dela su postala simbol sve oštrije debate o kolonijalnom plenu u zapadnim muzejima i privatnim kolekcijama.

U Nemačkoj postoji više od hiljadu beninskih bronzanih predmeta (kustosi su kupovali plen od ekspedicija  na otvorenom tržištu), a muzeji u nekoliko nemačkih gradova doneli su odluku da započnu proces njihovog vraćanja Nigeriji. Njih je ohrabrila vlada, kao i široki konsenzus među glavnim političkim partijama u Nemačkoj.

M.M./Еconomist/Gardian/Ekatimerini

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

benisinske bronzane skulpture mermer iz Partenona Partenon Partenonski friz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Sport

02.јул 2025. M. T.

Vimbldonsko pumpanje Novaka Đokovića

Novak Đoković je prvu ovogodišnju pobedu na Vimbldonu proslavio gestom pumpanja. Koji su još sportisti javno podržali Studente u blokadi

Muzički bunt

02.јул 2025. N. R.

Marčelo otkazao koncert: Vreme je za neposluš

Biće dana za muziku, sada je vreme za građansku neposlušnost, rekao je Marko Šelić Marčelo za „Vreme“ pošto je otkazao koncert u petak

Od Banjske do Ćacilenda

02.јул 2025. M. L. J.

Ljudi Milana Radoičica šetaju Ćacilendom

Priština je optužila grupu ljudi za terorizam zbog napada na Kosovsku policiju u Banjskoj, a među njima su i ljudi viđeni u Ćacilendu

Vremenska prognoza

02.јул 2025. I.M.

Toplotni talas u Srbiji i Evropi: Ekstremne temperature opasnost za sve

U Beogradu do 33 stepena, u Španiji i do 46 – klimatske promene sve češće uzrokuju smrtonosne toplotne talase

Ponovljeni izbori

02.јул 2025. N. Rujević / T. Stanić

Kako se sedamdesetak Kosjeraca „predomislilo“

Naprednjaci su „odbranili“ Kosjerić na ponovljenom glasanju. Uz asfalt, podmićivanje, pretnje, „kačketaše“, izgleda da Kosjerić nikako nije smeo pasti

Komentar

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure