img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Spor oko Partenona: Ujedinjavanje grčkog nasleđa

24. januar 2022, 11:38 M. M
Foto: Wikipedia
Atina zahteva od Londona da se vrati što je oteto: Partenon
Copied

Grčka ponovo traži da joj Britanski muzej vrati delove Partenona koje je početkom 19. veka odneo britanski ambasador u Otomanskoj imperiji lord Elgin. Zahtev Atine podržao je i UNESKO. Oko povraćaja plena kolonijalnih sila koje su otimale nacionalna blaga u svetu se vodi sve oštrija debata

Vlada Grčke ponovo pokreće pitanje vraćanja 17 mermernih skulptura i deo friza koji je ukrašavao 2.500 godina star Partenon na Akropolju u Atini, a koje se sada nalaze u Britanskom muzeju.

U osam muzeja širom Еvrope nalaze se ostali delovi friza. Grčki premijer  Kirijakos Micotakis, koji je osnažio višedecenijske kampanje Grčke za vraćanje antikviteta u Аtinu, restituciju mermera postavio kao centralno pitanje prvih razgovora u Dauning stritu sa britanskim Borisom Džonsonom u novembru prošle godine je, piše „Gardijan“.

Rojters ovih dana javlja da je jedan mermerni fragment hrama Partenona vraćen u Аtinu iz muzeja na Siciliji, pa se grčki zvaničnici nadaju da će to učiniti izglednijim njihove napore da ubede Britanski muzej da vrati  antičke skulpture  koje predstavljaju najpoznatije antičko obeležje Grčke.

Posle niza preporuka koje je godinama usvajao UNЕSКО je 30. septembra 2021. prvi put doneo odluku kojom poziva Ujedinjeno Кraljevstvo da vrati mermer Partenona Grčkoj.  Оdlukom 22 CОM 17 Uneskovog međuvladinog komiteta traži se od britanske vlade da hitno preispita svoju politiku protiv repartrijacije mermera.

Grčki list „Katimerini“  citira  uvodnik londonskog  „Tajmsa“ pod naslovom „Ujedinjavanje grčkog nasleđa“ u kome se kaže da je „slučaj vraćanja mermera iz Partenona u Grčku postao  ubedljiv“, pa zaključuje da to označava promenu u uređivačkoj poziciji britanskog lista.

„Tretman  Partenona u prošlim vekovima dugo se koristio kao razlog da se Grčkoj uskrati povratak skulptura“, piše „Tajms“.

„Više od 50 godina, umetnici i političari su tvrdili da bi artefakte koji su tako fundamentalni za kulturni identitet jedne nacije trebalo vratiti u Grčku. Muzej i britanska vlada, uz podršku ‘Tajmsa’, odoleli su pritiscima“, konstatuje „Katimerini“,  „ali vremena i okolnosti se menjaju. Skulpture pripadaju Аtini.  Sada bi trebalo da se vrate.”

Partenonski friz je početkom 19. veka uzeo je britanski ambasador u Otomanskom carstvu lord Elgin. Velika Britanija tvrdi kako je Elgin legalno nabavio skulpture kada su Grčkom vladale Osmanlije i da je „Britanski muzej legitimni vlasnik takozvanog Elginovog mermera“. Grčka Vlada tvrdi da su ta umetnička dela ukradena i želi da ih vrati kako bi ih izložila u novom muzeju Akropolja koji je otvoren 2009. Godine.

Kako piše londonski „Ekonomist“ očekuje se da će nemački muzeji vratiti neke od beninskih bronzanih skulptura u Nigeriju, kao čin pokajanja za zločine počinjene tokom kolonijalne ere. Hiljade bronzanih odlivaka i skulptura od slonovače preuzele su britanske trupe 1897. na brutalan način ih  uklonivši iz palate u Benin sitiju gradu zapadnoafričkog kraljevstva Benina. (Danas u južnoj Nigeriji). Kada su stigli u Еvropu, kritičari su te tvorevine upoređivali sa predmetima iz antičke Grčke ili renesansne Italije.  Ta dela su postala simbol sve oštrije debate o kolonijalnom plenu u zapadnim muzejima i privatnim kolekcijama.

U Nemačkoj postoji više od hiljadu beninskih bronzanih predmeta (kustosi su kupovali plen od ekspedicija  na otvorenom tržištu), a muzeji u nekoliko nemačkih gradova doneli su odluku da započnu proces njihovog vraćanja Nigeriji. Njih je ohrabrila vlada, kao i široki konsenzus među glavnim političkim partijama u Nemačkoj.

M.M./Еconomist/Gardian/Ekatimerini

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

benisinske bronzane skulpture mermer iz Partenona Partenon Partenonski friz
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure