
Tortura u Srbiji
UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Britanski premijer otkazao susret sa grčkim premijerom jer neće da razgovara o vraćanju partenonskih skulptura. Govori se o diplomatskom skandalu, eskalaciji jednog spora starog dva veka
London je kratkoročno otkazao susret grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa i britanskog premijera Rišija Sunaka jer britanski premijer ni u kom slučaju nije hteo da razgovara o vraćanju partenonskih skulptura.
To pokazuje koliko su tvrde pozicije Londona i Atine u ovoj staroj svađi. Čak se govori i o diplomatskom skandalu, piše Dojče vele.
Član britanaskog kabineta Mark Harper opravdava otkazivanje sastanka time što je pozicija Londona nepromenjiva: statue koje je britanski lord Elgin početkom 19. veka skinuo sa Partenona i koje je prebacio u London u dogovoru sa Osmanskim carstvom u okviru kojeg je bila i Grčka, ostaju u Britanskom muzeju kao deo stalne izložbe.
Grčka insistira na vraćanju Elginovih skulptura
Kratkoročno otkazivanje susreta je razgnevilo grčkog premijera Micotakisa i on je odbio ponuđeni susret sa zamenikom premijera Oliverom Doudenom.
Nemačka novinska agencija DPA ga citira:
„Pozicija Grčke u vezi sa skulpturama iz Partenona je opštepoznata. Nadao sam se da ću imati priliku da o njoj raspravljam sa mojim britanskim kolegom, isto kao o međunarodnoj situaciji u Gazi, Ukrajini, o klimatskoj krizi, migraciji“.
U nedelju, dan uoči otkazivanja susreta, Micotakis je najavio da će prilikom ove posete Londonu insistirati na povratku skulptura u Partenon.
„U Akropoljskom muzeju, veoma modernom muzeju koji je izgrađen u tu svrhu, one bi jednostavno izgledale bolje“, rekao je Micotakis za BBC. Grčki premijer je posebno izazvao pažnju jednim poređenjem: Micotakis je rekao da bi deljenje umetničkog predmeta bilo isto kao da se Mona Liza, čuvena slika Leonarda da Vinčija, raseče na dva dela, te da se jedan pokaže u Luvru, a drugi u Britanskom muzeju. Istovremeno je naglasio da je Atini stalo do partnerstva sa Britanskim muzejom.
Šef nadzornog odbora tog muzeja Džordž Ozborn je pre toga otvoreno govorio o mogućnosti da se skulpture pozajme Atini, pod uslovom da se posle izložbe vrate u London. Ali Sunak, kako kaže njegov portparol, ne želi da se deo friza Partenona vrati u Gčku ni na određeno vreme.
Vatikan je vratio fragmente Partenona
Partenon na atinskom brdu Akropolju jeste jedan od najpoznatijih očuvanih spomenika antičke Grčke. Skulpture iz friza su prvobitno krasile spoljni zid hrama starog 2500 godina. Zapravo, friz je prikaz najveće svetkovine koja se održavala u čast boginje Atine u antička vremena.
Deo friza se danas nalazi u Akropoljskom muzeju u Atini, a veći deo je u Britanskom muzeju u Londonu.
Britanci smatraju da su legalno stekli 56 delova friza koji je dugačak ukupno 75 metara. Grčka smatra da je reč o krađi. Spor traje već duže vreme.
„Ta tema je na dnevnom redu kulture u Velikoj Britaniji i naravno u Grčkoj više od 200 godina“, rekao je u intervjuu za Dojče vele 2021. Aleksandar Herman, zamenik direktora Instituta za umetnost i pravo i autor knjige „Restitucija: Povratak kulturnih artefakata“.
Neki delovi frizs su u posedu francuskih, italijanskih, austrijskih i nemačkih muzeja. Marta 2023. je Vatikan Atini vratio neke fragmente friza iz Partenona.
Otkazivanje susreta sa Micotakisom dokazuje da se stav vlade u vezi sa tim pitanjem nije pomerio ni centimetar.
Ipak, atmosfera u Britaniji se menja. Čak je i konzervativni list „Tajms“, koji je do sada podržavao kurs britanske vlade, u utorak (28.11.) promenio mišljenje. Uvodni članak se zove „Skulpture bi trebale da budu u Atini“. U članku se kaže da su te skulpture fundamentalne za kulturni identitet Grčke.
B.G./Dojče vele
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju
U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije
Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani
Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve