Šezdeset angažovanih filmova iz celog sveta u 14 sala Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca na festivalu „Slobodna zona“, koji je poznat i po govornom programu „Kompas“
Međunarodni festival angažovanih filmova „Slobodna zona“ prikazaće u 19. izdanju, od 31. oktobra do 5. novembra, više od 60 filmova u 14 bioskopskih sala u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i prvi put u Kragujevcu, a deo programa biće dostupan širom Srbije od 6. do 19. novembra na onlajn platformi KinoKauch.
„Slobodna zona“ je festival igranih i dokumentarnih angažovanih filma iz celog sveta.
Festival otvara u beogradskoj MTS dvorani film “Zlo ne postoji” japanskog oskarovca Rjusukea Hamagučija, koji je imao premijeru ove jeseni u Veneciji. Iste večeri biće prikazan i u Novom Sadu i Nišu.
Hamaguči je u intervjuu za „Slobodnu zonu“ rekao da je “istražujući prirodu i radeći ovaj film koji je vezan za ljude koji duboko žive sa prirodom, otkrio da u prirodi zlo ne postoji”.
Foto: PromoIz filma „Zlo ne postoji“
Uz Hamagučijev, tu su i drugi svetski festivalski hitovi: „Čudna strana života“, „Crveno nebo“, „Blagine lekcije“, „Džoan Baez: Ja sam buka“.
Ovaj festival je poznat po filmovima čije priče osvetljavaju svakodnevne a manje istaknute teme.
Na primer, dokumentarno eksperimentalni film „!Aitsa“ Dejna Dodsa bavi se pustim predelom na jugu Južnoafričke republike, veoma neobičan film koji pokušava da pokaže ono što se golim okom ne vidi.
Glavni junak dokumentarca „Neizbrisiva sećanja“, rediteljke Maite Alberdi iz Čilea je Augusto Gongora, veliki protivnik Pinočeovog režima, koji je čitavog života dokumentovao njegove zločine i bio u komisiji koja ih je istraživala. Gongori je dijagnostifikovana Alcahajmerova bolest, a film prikazuje njegovu borbu sa bolešću, proces zaboravljanja i odnos sa suprugom koja je preuzela brigu o njemu. Scene o tome su veoma intimne i potresne.
Dušan Solomun, autor filma „Prebroj moja lutanja” bavi se rak ranom nemačkog društva – birokratijom i odnosom prema strancima, dok „Raj u plamenu” Mike Gustafson daje drugačiju sliku Švedske kao raja socijalnih uslova i brige o porodici, ženama i deci. Junakinje filma su tri sestre koje su prinuđene da se snalaze same, bez pomoći odraslih. Film Gorana Devića „Što da se radi?“ priča o samopreispitivanju radnika koji je vodio sindikat u jednoj od najvećih fabrika vozova u Hrvatskoj. „Flašaroše“ Nemanje Vojnovića, koji je ove godine osvojio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film, bavi se sakupljanjem plastičnih flaša na otpadu u Vinči – to je epski film, veoma emotivan i vizuelno spektakularan.
„Slobodna zona“ je poznata i popularna i po pratećem programu „Kompas“, po razgovorima proisteklih iz filmova.
Ivan Milenković urednik „Kompasa“ kazao je na konferenciji za medije da se ovaj govorni program godinama unazad bavio pitanjem obrazovanja a da će ovaj put 1. novembra biti organizovana i poslastica , diskusija o filmu „Nula kalorija“ rediteljke Džesike Hausner: u jednu elitnu školu dolazi veoma posvećena i lepog izgleda profesorka, nutricionistkinja koja veoma brzo pridobija ne samo učenike nego i osoblje škole i roditelje. „Kompas“ će baviti pitanjem gde je granica između posvećenosti i potpune predanosti prema onom što radimo i fanatizma.
Ivan Milenković je najavio i naučni skup „Sloboda kulture i kultura slobode“ za 3. novembar u Domu omladine Beograda u kome će učestvovati francuski filozof Žerom Rudije, zagrebački teoretičar književnosti Tomislav Brlek, beogradska antropološkinja Ildiko Erdei, i beogradska teoretičarka kulture Maja Stanković.
S.Ć./SEEcult
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu tvrde da dekan Milivoj Alanović pokušava da ih izbaci iz zgrade, dok on tvrdi da je sve proteklo bez incidenata
Naći će se u svetu i pokoja diktatura koja se ipak na mnogim poljima oslanja na stručne ljude. U Srbiji toga nema – gotovo sve su preuzeli najgori. Čemu to vodi i ima li leka
„Radićemo i na tome da svi ljudi koji su pretili budu procesuirani, a nećemo izostaviti ni režimske medije“, izjavila je studentkinja Nikolina Sinđelić
Otvara se most, menjaju simbole, kreče murali koji nikoga ne vređaju… Vlasti Aljbina Kurtija sada nesmetano rade šta im je volja na severu Kosova, a Srbe niko ništa ne pita
Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!