img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Sladoled bez pravilnika o kvalitetu: Zaustavljen program o kontroli

26. јун 2022, 00:52 S.Ć.
Primamljivi desert: Sladoled
Copied

Srbija je prošle godine proizvela 33.818 tona sladoleda. Iz Udruženja potrošača upozoravaju da je njihovo ispitivanje i ocenjivanje hrane ukinuto kad su počeli da otkrivaju pravu sliku šta jedemo

Prema Pravilniku o kafi koji je nedavno usvojen, na kesicama ovog napitka ne sme da piše „kafa“ ako u njoj ima dodataka poput cikorije, graška ili nekih žitarica. U Udruženju potrošača smatraju da je neophodno i hitno usvojiti isti takav pravilnik i za sladoled.

Petar Bogosavljević, predsednik ovog Udruženja, kaže „da  je važno da se poštuju pravila u proizvodnji, da se koriste kvalitetne namirnice i sirovine i da se ne upotrebljavaju potencijalno štetni aditivi i druge komponente koje mogu da budu opasne.“

Podseća da je „Srbija ranije imala strože zahteve od EU kada je u pitanju broj mikroorganizama u sladoledu“ i kaže da smo „spustili naše  kriterijume i prihvatili evropske“ zato što „deo biznis sektora profitira time što obara nivo kvaliteta, pošto visok nivo kvaliteta povećava troškove proizvodnje.“

Udruženje potrošača godinama ne radi uporedno ispitivanje i ocenjivanje kvaliteta hrane, kaže Bogosavljević, pa samim tim više nema svoju kontrolu sladoleda iz industrijskih postrojenja i zanatske proizvodnje.

„Pošto te informacije razotkrivaju pravo stanje, taj program je zaustavljen od dela biznis sektora i državnih struktura. Interesi su mnogo jači od potreba onih koji nisu u poziciji da odlučuju sa stanovišta finansiranja „, kaže Bogosavljević.

Prošle godine Srbija je proizvela 33.818 tona sladoleda. Godinu dana pre toga, inostranstvu smo prodali 22.230 tona sladoleda. Prema podacima Privredne komore Srbije, rast i proizvodnje i izvoza sladoleda traje od 2018. godine.

Sladoled izvozimo najviše u Bugarsku, pa zatim u Grčku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i ostale zemlje regiona, ali i u Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljsku, Nemačku i Španiju.

Takođe ga i uvozimo, od 2016, godine uvoz je u stalnom porastu. Tako smo na primer 2020. godine uvezli 7.900 tona sladoleda, najviše iz Nemačke, Belgije, Poljske i Hrvatske.

U Srbiji sladoled proizvode tri kompanije, a u njima je zaposleno oko 2000 radnika. Trenutno ima i stotinak malih zanatskih proizvođača.

S.Ć./Euronews

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Srbija sladoled
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure