
Privođenje dekana
Kućni pritvor za dekanku Medicinskog fakulteta u Novom Sadu
Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Novom Sadu saopštili su da je uhapšenoj dekanki tog fakulteta određena mera kućnog pritvora
Deseti jun još jedan je u nizu dana koji je proglašen „danom za tugovanje“. U pucnjavi koja se dogodila u jednoj školi u Gracu stradalo je 11 ljudi. Koliko se sličnih tragedija poslednjih godina dogodilo širom sveta
U poslednjih nekoliko godina svet je sve češće suočen sa tragičnim pucnjavama u školama. Veliki broj žrtava među decom i bol koji odjekuje globalno, podstiču pitanja o uzrocima ovakvih događaja. Tema nasilja u školama postaje sve prisutnija.
Slučaj zbog kojeg se osvrćemo na slične tragedije je masovno ubistvo u jednoj školi u Gracu 10. juna kada je ubijeno 11 ljudi, među kojima su prevashodno učenici.
Tragedije koje su potresle Rusiju
U pucnjavi koja se dogodila 11. maja 2021. godine u jednoj ruskoj školi u Kazanju, glavnom gradu Republike Tatarstan, ubijeno je 11 osoba, učenici i jedna učiteljica, a ranjeno je bilo čak 32 osobe.
Kako su tada javile „RIA Novosti“, prvo je otvorena paljba u blizini škole, nakon čega je usledila eksplozija.
Počinitelji su bili dva tinejdžera, od kojih je jedan odmah uhapšen, dok je drugi odbio da se preda, na četvrtom spratu škole držao je taoce pre nego što ga je policija uhapsila.
Slična tragedija dogodila se nešto više od godinu dana kasnije, u ruskom gradu Iževsku, kada je ubijeno 15 osoba, od kojih je sedmoro dece. Ranjeno je bilo 24 osobe.
Na snimcima koji su tada objavljivani, videla su se deca koja su se skrivala sa nastavnicima u učionicama, ali i ona koja su panično bežala i skakala kroz prozore.
Napadač, koji je ubijen, nosio je majicu sa nacističkim simbolima i fantomku. „Raša Tudej“ je objavio da je bio registrivan u psiho-neurološkom dispanzeru.
Nije imao dozvolu za nošenje oružja.
Talasi nasilja u američkim školama
Naredne godine, marta 2023, u privatnoj katoličkoj školi u Nešvilu, u pucnjavi je ubijeno šest osoba – troje nastavnika i troje učenika.
Ovoga puta u pitanju je bila napadačica koja je uletela u školu i počela da puca. Ubrzo nakon tragedije, saznalo se da je reč o 28-godišnjoj ženi, bivšoj učenici te škole.
Policija ju je ubila na licu mesta.
U januaru 2024. u gradu Peri u Ajovi, dogodila se pucnjava u srednjoj školi.
Tog prvog dana posle zimskog raspusta, osumnjičeni je preminuo, kako su zvaničnici tada objavili, reč je bila o samoubistvu.
U ovom napadu ranjeno je više osoba.
U još jednoj pucnjavi koja se dogodila septembra 2024. godine u srednjoj školi „Apalači“ u Vinderu, u saveznoj državi Džordžiji, ubijene su četiri osobe, dok je preko 30 ranjeno.
Osumnjičeni je bio 14-godišnji učenik iste škole koji je priveden.
U decembru 2024. godine, u osnovnoj školi u Orovileu u Kaliforniji, napadač je ranio dvoje dece i potom izvršio samoubistvo.
Pomenutu školu pohađaju deca od vrtića do osmog razreda.
U Sjedinjenim Američkim Državama dogodile su se stotine pucnjava unutar škola i fakulteta, dok je najsmrtonosnija, sa preko 30 ubijenih, bila na Univerzitetu Virdžinija 2007. godine.
Beograd, Malo Orašje i Dubona
Tragedija koja je pogodila Srbiju dogodila se 3. maja 2023. godine, kada je učenik sedmog razreda Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu usmrtio devet učenika i radnika obezbeđenja.
Trinaestogodišnji učenik je kod sebe imao dva očeva pištolja, 92 metka, pet šaržera i četiri molotovljeva koktela. Bio je najmlađi zabeleženi masovni ubica u istoriji.
Sa trinaest godina nije odgovarao pred zakonom i nalazi se u psihijatrijskoj ustanovi, dok su njegovi roditelji osuđeni na 14 i po i tri godine zatvora, iako još uvek negiraju odgovornost.
On je, prema rečima načelnika beogradske policije, mesec dana planirao ovaj zločin, a konkretan dan je izabrao jer je učionica istorije bila u blizini ulaza u školu, a prvi čas je imalo njegovo odeljenje.
Pri dolasku u školu, izvadio je pištolj i pucao u radnika obezbeđenja, a zatim i u dvoje učenika.
Zatim je nastavio hodnikom ka učionici istorije, gde je usput zamenio okvir, ušao je u učionicu i odmah sa vrata pucao ka nastavnici i ostalim učenicima.
Izašao je iz učionice, otišao do dvorišta škole, gde je izvadio okvir iz oružja, pozvao policiju i nakon toga je lišen slobode.
Samo dan nakon ove tragedije, dogodilo se krvoproliće nedaleko od Mladenovca, u Malom Orašju i Duboni, kada je napadač ubio devet osoba i ranio 12.
Počinitelj je imao 21 godinu kada je počinio ovaj zločin, te je zakonom okarakterisan kao mlađi punoletnik, pa za ubistvo njih devetoro mogao je da dobije najviše 20 godina zatvora.
Njegov otac osuđen je na ukupnu kaznu od 20 godina zatvora.
Najmlađa žrtva ovog masovnog ubice bio je četrnaestogodišnjak, a najstarija dvadesetpetogodišnjak koji je preminuo nakon 50 dana borbe za život.
Protesti u Beogradu i širom Srbije, počeli su posle dva masovna ubistva 3. i 4. maja.
Među zahtevima protesta koje je tehnički organizovao deo proevropske opozicije, su ukidanje nacionalne frekvencije televizijama Pink i Hepi i gašenje tabloida koji promovišu govor mržnje i nasilje.
Napad u finskoj osnovnoj školi
Drugog aprila 2024. godine, dogodila se pucnjava u Osnovnoj školi „Viertola“ u Vanti, u predgrađu Helsinkija.
Lokalni mediji su preneli da je osumnjičeni maloletnik uhapšen, dok je jedan učenik preminuo, a bilo je i dvoje ranjenih dvanaestogodišnjaka.
Osumnjičeni je tokom ispitivanja izjavio da je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Napad u školi u BiH
Avgusta iste godine, u srednjoj školi u Sanskom Mostu iz vatrenog oružja su ubijeni direktor škole i sekretarica. Napadač je ušao u školu sa oružjem i otvorio vatru na profesore koji su imali sastanak.
Počinitelj je bio zaposlenik škole. Pokušao je da izvrši samoubistvo, ali je sa teškim ranama bio je prevezen u Urgentni centar u Banja Luci.
Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Novom Sadu saopštili su da je uhapšenoj dekanki tog fakulteta određena mera kućnog pritvora
„Možda je moj otkaz upozorenje ostalima u redakciji, ali moje kolege su pokazale da su dovoljno časne i da su spremne da se bore za svoju profesiju i objektivnost u izveštavanju, koliko god je to moguće“, kaže za „Vreme“ Marija Šehić, novinarka „Juronjuza“ koja je dobila otkaz nakon što se ogradila od spornog saopštenja ove redakcije
Beograđanin Ivan Sikošek šest i po sati trpeo je razna piolicijska poniženja da bi mu onda rekli da je prijava protiv njega odbačena. Za „Vreme“ priča šta mu se dogodilo
Predsednik Srbije Aleksamdar Vučić obećao je u Odesi da će Srbija da obnavlja ukrajinske gradove koje su razorili braća Rusi. „To meni liči kao kada sirotinja ode na neku svadbu, pa naručuje pesmu od pozajmljenog novca, da da muzici, da se pokaže. Tako Vučić isto časti, a pitanje je kako će to da vrati”, kaže za „Vreme” ekonomista Miodrag Zec
Od marginalizovanog povratnika iz Haga do nezaobilaznog gosta u TV studijima, Vojislav Šešelj od skoro doživljava novi medijski uzlet kao udarna igla režimskih napada na neistomišljenike. Rešešeljizaciju medija prati i rešešeljizacija društva
Izbori u Kosjeriću i Zaječaru
Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve