
Iz novog broja „Vremena“
Odlaganje izbora: Čemu se to Vučić nada?
Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet
Foto: Milena Đorđević
Među devet pojedinaca i tri subjekta na koje se odnose sankcije su zvaničnici talibanske vlade u Avganistanu, ruski oficiri, zvaničnici iz Južnog Sudana, Burme, Irana i Sirije. Sve države osim Srbije su podržale odluku
Savet EU doneo je 7. marta odluku protiv osoba koje su kršile prava žena u svetu, ali se Srbija sa njom nije usaglasila.
Odluka se odnosi na devet pojedinaca i tri subjekta zbog njihove uloge u teškim kršenjima i zloupotrebi ljudskih prava, posebno zbog seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.
Među sankcionisanima su zvaničnici talibanske vlade u Avganistanu, ruski oficiri, zvaničnici iz Južnog Sudana, Burme, Irana i Sirije, prenosi RSE.
Na listi sankcionisanih se nalaze dva vršioca dužnosti talibanskih ministara, za koje se smatra da stoje iza uredbi kojima se ženama zabranjuje visoko obrazovanje i rodno segregirane prakse u javnim prostorima.
Sankcionisani su i službenici Moskovske policijske stanice odgovorni za proizvoljna hapšenja i pritvaranja, kao i za mučenje i druga okrutna, nehumana i ponižavajuća postupanja u kontekstu cenzure i ugnjetavanja ruskih vlasti. Lista će ciljati i visokorangirane pripadnike ruskih oružanih snaga, čije su jedinice sistematski učestvovale u aktima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja u Ukrajini u martu/aprilu 2022. godine.
Među sankcionisanim licima su i vladini zvaničnici koji komanduju južnosudanskim milicijama, odgovornim za široko rasprostranjenu i sistematsku upotrebu seksualnog i rodno zasnovanog nasilja kao ratne taktike u zemlji, a na listi je i i zamenik ministra unutrašnjih poslova u Burmi.
Među sankcionisanim subjektima su zatvor Karćak u Iranu, Sirijska republikanska garda i Kancelarija šefa za poslove vojne bezbednosti u Burmi, zbog njihove uloge u ozbiljnim seksualnim i rodno zasnovanim kršenjima ljudskih prava.
Sa tom odlukom EU, usaglasile su se sve ostale zemlje Zapadnog Balkana: Severna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina, ostale zemlje kandidati za punopravno članstvo, poput Ukrajine i Moldavije, kao i članice evropskog ekonomskog prostora Island, Lihtenštajn i Norveška.
S.Ć./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Dok se čeka kada će i da li NIS-ove pumpe nastaviti da rade u 51 mestu, meštani pograničnih mesta za to ne haju - ionako preko granice kupuju znatno jeftinije gorivo

Dok Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom znatno zaostaje za Albanijom i Crnom Gorom, Aleksandar Vučić pred svoj put za Brisel predlaže da svi zajedno uđu u EU. Vidimo se tamo, poručuje mu Milojko Spajić

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve