img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Sankcije Rusiji: Pucanj u sopstvene noge

10. март 2022, 09:53 Bogdan Petrović
Foto: AP Photo/Michael Probst
Eksplozija cene gasa: Pumpa u Frankfurtu
Copied

Na Zapadu se uveliko govori o „ceni slobode“ koja mora da  se plati. A biće skupa. Nakon što su SAD i UK uvele embargo na uvoz ruskih energenata, cena goriva je otišla u nebesa, kao i cena nikla, aluminijuma, paladijuma, žita… A igra je tek počela. Centralne banke moraće da biraju između dvocifrene inflacije i ozbiljne recesije

Posle ruske agresije na Ukrajinu zapadne države su posegnule za sankcijama koje se praktično svaki dan proširuju. Posle manje od dve nedelje na red su došli i energenti. Tu već zapadne sile nisu pokazale jedinstvo: embargo na uvoz ruske nafte i gasa su uvele samo Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali svakog dana raste pritisak da im se u tome priključi i Evropska unija.

Odmah je došlo do eksplozivnog rasta cena nafte i prirodnog gasa.  Nafta je u jednom trenutku skočila na 130 dolara po barelu, a prirodni gas na evropskom tržištu (u SAD je cena gasa nekoliko puta niža pošto imaju viškove) je postigao apsolutni istorijski maksimum od preko 3000 dolara za 100 kubnih metara (u poslednja dva dana cene su „pale“ za 15-20 odsto).

Pored nafte i gasa Rusija je ogroman snabdevač nikla, aluminijuma, paladijuma kao i inertnih gasova kao što su neon i ksenon. U jednom trenutku cena nikla je toliko skočila da je obustavljena njegova trgovina na Londonskoj berzi metala. Nikl i paladijum su čak tri puta skuplji nego pre pandemije, aluminijum za 70 odsto.

Uz to, Rusija i Ukrajina su ogromni izvoznici čitavog niza ključnih poljoprivrednih artikala kao što su žito i jestivo ulje pa je cena pšenice utrostručena u odnosu na višegodišnji prosek.

Skupo grejanje za hladne stanove

Utisak je da zapadne države nisu bile sasvim svesne razmera poremećaja koji će sankcije Rusije prouzrokovati u svetskoj ekonomiji. EU histerično pokušava da se „odvikne“ zavisnosti od ruskog gasa kao ključnog energenta. (Pre)ambiciozni planovi polaze od smanjenja potrošnje gasa za dve trećine sledeće grejne sezone, ali je veliko pitanje da li je realno i smanjenje za 20 odsto.

Jedna od mera predviđa i smanjenje temperature u stanovima za jedan stepen, što će stanovništvo, koje će em preskupo plaćati grejanje em početi da se smrzava, naravno dočekati sa „oduševljenjem“. Čak su i fanatici „zelene agende“ reterirali oko napada na termoelektrane na ugalj, pa je predloženo da se njihov rad intenzivira kako bi se trošilo što manje gasa uz, naravno, potpuno besmislenu ogradu da je to samo tranzicionog karaktera.

Prvi efekti sankcija su se već osetili na bezniskim pumpama: gorivo u Evropi je već probilo cenu od dva evra po litru, a ništa bolje nije ni u SAD.

Dvocifrena inflacija ili recesija

Sve to se dešava kada je svetska ekonomija već iscrpljena od dvogodišnje pandemije. Inflacija je uzela maha, u SAD iznosi 7,5 odsto a u zoni evra 5,8 odsto – u ovu kalkulaciju inflacije statistika nije još uračunala efekte ukrajinskog rata.

Centralne banke su sada suočene sa više nego neprivlačnim izborom: da nastave sa pumpanjem novca uz rizik da inflacija ubrzano postane dvocifrena, ili da stegnu kaiš i rizikuju ozbiljnu recesiju.

Istorija nam govori da je Rusija u stanju da izdrži enormne napore kada je pritisnuta (setimo se Hitlerovog i Napoleonovog pohoda) i da je stanovništvo neuporedivo spremnije da mirno trpi veliku bedu. To se pokazalo i za vreme strahovite oskudice početkom 1990-tih godina u vreme vladavine Borisa Jeljcina (omiljenog političara Zapada).

Ruski odgovor na sankcije još nije poznat, ali će Kremlju sigurno gledati da udari tamo gde će to posebno  zaboleti Zapad. I bez ruskih kontramera izvesno je da će bumerang sankcija mnogo dublje i ozbiljnije pogoditi Evropu, nego Ameriku. Grčka već urgentno zahteva uvođenje „fiksnih“ cena gasa, odnosno suspenziju tržišta uz administrativno određivanje cena.

Blokiranje računa ruskih firmi i oligarha za posledicu će imati trajan beg kapitala iz Evrope u neke druge države (Singapur, Emirati) i to ne samo ruskog, već iz niza drugih država.

Neće proći puno vremena, pa će se postaviti pitanje, da li će šteta za svetsku ekonomiju koja se već sada meri u stotinama milijardi evra (nije teško zamisliti i da će se meriti u hiljadama milijardi) biti vredna jedne banalne garancije o trajnom odustajanju od proširenja NATO-a na Ukrajinu.

Odnosno, da li je Zapad sa haotičnim uvođenjem sankcija praktično sam sebi pucao u nogu?

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

cena aluminijuma cena gasa Cena nafte cena nikla cena paladijuma cena žita embargo na uvoz nafte Inflacija nikl recesija sancije Rusiji sankcije Zapada zapadne sankcije Rusiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kamp usred Beograda

30.мај 2025. Nemanja Rujević

Soundtrack Ćacilenda: Kosovo i Čiča Draža nad mobilnim klozetima

U sumrak trešte zvučnici iz Ćacilenda. Poneka pesma je teški treš, ali sve udaraju na patriotski nerv. Jedno reportersko posmatranje i slušanje

Predsednik Srbije

29.мај 2025. B. B.

Vučić: Gde god da odem sole nam pamet o Banjskoj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se na RTS-u da gde god da odem „sole nam pamet o Banjskoj zbog jednog poginulog policajca“

Lisice, hapšenje

Hapšenja

29.мај 2025. K. S.

Hapšenje u Ministarstvu odbrane zbog 28 miliona dinara

Nova hapšenja u procesu borbe protiv korupcije

Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Ministarka Tatjana Macura izmislila diplomu?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure