

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Posle isteka statusa prethodne zaštite, uprkos pritisku javnosti, institucije nisu preduzele ništa, kaže bivši glavni arhitekta Beograda Đorđe Bobić, uz ocenu da su te zgrade postale lovišta za investitore.
To što se dešava na beogradskoj Slaviji, gde mislim na taj ceo postojeći ambijent, samo je posledica načina kojim vlast manipuliše gradom, pošto je kapital postao glavni gradski urbanista, izjavio je FoNetu bivši glavni arhitekta Beograda Đorđe Bobić.
Pre nekoliko dana su zbog izgradnje objekta „Kraljevski krugovi“ srušene zgrade između Trga Slavija i parka Manjež, uključujući i zgrade stare i nove Građanske štedionice.
„Do 2020. godine su ti objekti bili u statusu prethodne zaštite, što znači da je nešto obeleženo i da je kroz određeno vreme potrebno dokazati da su to kulturna dobra, nakon čega ide ka Vladi Srbije koja to usvaja“, rekao je Bobić.
Posle isteka statusa prethodne zaštite, uprkos pritisku javnosti, institucije nisu preduzele ništa, naveo je Bobić, uz ocenu da su te zgrade postale lovišta za investitore.
„U Beogradu je u proteklih pet godina nekoliko desetina objekata sličnih štedionici porušeno da bi se izgradile neke petospratnice i to, uglavnom, nije dobro“, izjavio je Bobić.
Prema njegovim rečima, Urbanistički zavod i Zavod za zaštitu spomenika kulture postali su servis gradske vlasti, zanemarujući profesionalnu etiku.
„Pri tome je gradska vlast u dogovoru sa investitorima. Radi se o prevlasti kapitala, koji je postao glavni gradski urbanista“, izjavio je Bobić.
On je dodao da Beogradom vlada sila čiji je isključivi interes da se zaradi velika količina novca.
„Da bi se to ostvarilo, ne gledaju se sredstva – uništava se kulturno nasleđe grada, infratruktura se ne obnavlja, zelenilo se smanjuje. Kao rezultat dobijate grad koji je potpuno stran građanima“, konstatovao je Bobić.


Redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu Eva Vaništa Lazarević izjavila je FoNetu da je situacija na Slaviji presedan i da se profit našao iznad kulturnog nasleđa.
„Ono što je važno je da profit ide prvi, pre zakona. Imamo sjajne investitore, koji su vrlo spretni i to nije samo slučaj u Srbiji“, navela je Eva Vaništa Lazarević.
Prema njenim rečima, Zavod za zaštitu spomenika kulture je spora institucija, koja je dopustila da zgrade nakon isteka zaštite padnu u ruke investitorima.
Za nekog ko gleda sa strane se čini da Zavod pušta da te zaštite nekako stanu i više se ne nastavljaju, izjavila je Eva Vaništa Lazarević.
Ona je ocenila da su postojala rešenja koja su mogla da se preduzmu kako ne bi došlo do rušenja tih zgrada, poput nadogradnje uz novoizgrađen kompleks.
„Očigledno da niko nije želeo da se bavi tim problemom i da je cilj bio da se zgrade sravne sa zemljom“, navela je Eva Vaništa Lazarević.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve