img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Rešenja protiv embarga: Kirkuk, iračka, saudijska, ali ipak i ruska nafta

08. октобар 2022, 01:32 S.Ć.
Foto: AP
Razni su putevi nafte: ilustracija
Copied

Ministarstvo rudarstva i energetike najavljuje dve mogućnosti kako bi Srbija u budućnosti mogla da uvozi rusku naftu, a da se zaobiđe Hrvatska

Nakon najave da će Evropska unija do 1. decembra odlučivati o tome da li će Srbiji biti dozvoljen transport ruske nafte iz hrvatske luke Omišalj naftovodom Janaf do Pančeva, Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo je da sagledava sve varijante kako bi obezbedilo diversifikaciju u oblasti snabdevanja sirovom naftom, pa i „mogućnost da naftu dobijamo iz više pravaca“.

„Ministarstvo je tu mogućnost već predvidelo i u svoj plan investicija uvrstilo odgovarajuće projekte koji podrazumevaju gradnju novih naftovoda, pored postojećeg Jadranskog naftovoda (JANAF)“, navedeno je u jučerašnjem saopštenju.

U pojedinim medijima je ovo saopštenje interpretirano kao odgovor Srbije na mogućnost da ostane bez ruske nafte.

Ministarka energetike Zorana Mihajlović je objasnila da to „nije priča od juče“ i da je već u maju bila „jasna najava i jasan znak“ da će osmim paketom sankcija Srbija biti u nemogućnosti da od 1. novembra uvozi rusku naftu.

„Naftna industrija Srbije se već mesecima priprema za to. Uvoziće samo nerusku naftu 80 odsto, 20 odsto će biti srpska nafta koju mi već imamo, to je velebit nafta, koja je jedna od najkvalitetnijih nafti na svetu“, rekla je Mihajlović.

„Sve je otvoreno, tu je kirkuk nafta, iračka nafta, može da bude i saudijska. Suština je u količini i ceni. NIS je jedina kompanija koja ima pravo da uvozi sirovu naftu i da je nakon toga prerađuje u rafineriji“, rekla je ministarka.

U jučerašnjem saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike, najavljena su još dva izvora, a vezana su za naftovod „Družba“, dakle za rusku naftu. Naftovodom „Družba“ se ruska nafta od Tatarstana u Rusiji sprovodi do preko 4000 kilometara daleke Nemačke.

Plan Ministarstva je da se obezbedi diversifikacija snabdevanja sirovom naftom povezivanjem sa naftovodom „Družba“. Prva od dve opcije je izgradnja naftovoda do Segedina, do Alđe. Trasa tog naftovoda koji bi obezbedio delimičan kapacitet za snabdevanje rafinerije u Pančevu bila bi duga oko 128 kilometara, od čega 104 kilometra na teritoriji Srbije. Procenjena vrednost investicije je 83 miliona evra, odnosno 64 miliona za izgradnju na našoj teritoriji.

Druga opcija za spajanje na naftovod „Družba“ kod Budimpešte je izgradnja naftovoda od Novog Sada do Szazsalombate dužine 400 kilometara, a procenjena vrednost investicije je oko 240 miliona evra.

Prema Raši Kojčiću, pomoćniku ministarke rudarstva i energetike, taj drugi naftovod mogao bi da bude izgrađen „do sledeće zime“. Kojčić je rekao i da srpsko tržište nafte i naftinih derivata neće biti ugroženo, kao i da „NIS ima dogovor sa JANAF-om da do početka decembra postoji prolaz za rusku sirovu naftu.“

S.Ć./FoNet/Euronews

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

Tagovi:

uvoz ruske nafte osmi paket sankcija EU prema Rusiji Ministarstvo rudarstva i energenike ministarka Zorana Mihajlović naftovod Janaf naftovod Družba snabdevanje naftom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure